Otako je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, svega nekoliko dana nakon početka svog drugog mandata, počeo da uvodi carine Kini zbog njene uloge u dotoku smrtonosnih opioida poput fentanila u SAD, poruka iz Pekinga bila je jasna.
Kriza sa fentanilom je „problem Amerike“, poručuju kineski zvaničnici, ističući da je Kina već uradila „ogroman posao“ na rješavanju tog pitanja.
„Spremni smo na praktičnu saradnju sa SAD na osnovu jednakosti i međusobnog poštovanja. Međutim, odlučno se protivimo pritisku, prijetnjama i ucjenama koje dolaze iz Vašingtona pod izgovorom pitanja fentanila“, izjavio je portparol kineskog ministarstva u martu, nakon što su Trampove carine na kineski uvoz porasle na 20%.
Iako su te carine i dalje na snazi mjesecima kasnije, a druge su mjere carinskog spora ublažene, Peking sada daje signale da pitanje uzima ozbiljno – i možda je spreman učiniti više.
Kina je krajem prošlog mjeseca objavila da će još dvije hemikalije koje se koriste u proizvodnji fentanila staviti pod kontrolu, očekivan potez koji je usklađen s međunarodnim regulativama, a koji su njene diplomate predstavili kao primjer „aktivnog učešća“ u globalnoj borbi protiv narkotika.
Nekoliko dana ranije, kineske vlasti su proširile kontrolu i na novu grupu sintetičkih opioida poznatih kao nitazeni, moćnih supstanci koje izazivaju zabrinutost među svjetskim zdravstvenim stručnjacima. Tog istog dana, kineski ministar javne bezbjednosti Vang Sjaohong rekao je američkom ambasadoru Dejvidu Perdjuu da je Peking otvoren za jačanje „praktične saradnje“ u oblasti borbe protiv droga.
Trampova administracija optužuje Kinu da „održava“ dotok fentanila u SAD, sintetičkog opioida proizvedenog u laboratoriji, višestruko jačeg od heroina. Zloupotreba ove droge i njenih derivata izazvala je krizu predoziranja u SAD, koja godišnje odnosi desetine hiljada života, iako je prošle godine broj žrtava primjetno opao.
Sa stanovišta Pekinga, Kina je učinila više nego što se od nje tražilo da bi zaustavila izvoz droge i njenih sastojaka iz svoje ogromne farmaceutske industrije. Još 2019. godine, Peking je stavio cijelu klasu fentanila pod kontrolu, značajan korak koji je, prema ocjenama stručnjaka i američkih zvaničnika, značajno smanjio direktan izvoz gotove droge iz Kine u SAD.
Međutim, kriminalne mreže su se brzo prilagodile. Kineske grupe prešle su na prodaju prekursora, hemikalija koje često završavaju u laboratorijama u Meksiku pod kontrolom kartela, gdje se od njih proizvodi i švercuje ilegalni fentanil u SAD. Kineske vlasti su od tada stavile pod nadzor više ovih hemikalija, ali stručnjaci i američki zvaničnici smatraju da bi Kina mogla učiniti još više, jer i dalje ostaje glavni izvor materijala za proizvodnju ilegalnog fentanila i sličnih droga u Meksiku i drugim zemljama.
Kineski zvaničnici nijesu direktno povezali svoje najnovije poteze sa odnosima sa SAD, već ih predstavljaju kao još jedan izraz „dobre volje Kine“, nastavljajući da odbacuju opravdanost američkih carina.
Ipak, Kina vjerovatno očekuje da će za ove korake biti nagrađena u okviru trgovinskih pregovora sa SAD. Pitanje je, međutim, hoće li ti koraci imati uticaj na stav Vašingtona, i mogu li dvije zemlje zaista sarađivati na ovom pitanju ako im ukupni odnosi ostanu zategnuti.
„Ako Vašington javno ne prizna kineske napore i ne pokaže spremnost da odgovori na kineske brige, saradnja u sprovođenju zakona će vjerovatno oslabiti u budućnosti“, ocijenio je Rajan Has, direktor Centra za Kinu pri Bruckings institutu.
„Truju naše građane“
Dok se odnosi SAD i Kine zatežu zbog niza pitanja, od tehnologije do kineske militarizacije Južnog kineskog mora, malo koji izazov djeluje ličnije za američke lidere od uloge Kine kao izvora droga i hemikalija koje hrane opioidnu krizu u SAD.
Tokom prvog mandata, Tramp je pohvalio kineskog lidera Sija Đinpinga zbog „divnog humanitarnog gesta“ kada je Kina stavila fentanil na listu kontrolisanih supstanci.
Oko šest godina kasnije, međutim, Tramp u drugom mandatu optužuje Kinu da „aktivno održava i širi posao trovanja naših građana“, optužba koju je Peking oštro odbacio.
Ta izjava, međutim, nije u skladu sa izvještajem Američke agencije za borbu protiv droga (DEA) objavljenim u maju, u kojem se navodi da je čistoća fentanila opala tokom 2024. godine, što ukazuje na poteškoće koje proizvođači u Meksiku imaju u nabavci ključnih prekursora. To se, između ostalog, povezuje sa opreznijim ponašanjem kineskih dobavljača, koji su postali svjesni da kineska vlast pojačava kontrolu nad tim hemikalijama.
Stručnjaci ističu da su najnoviji potezi Pekinga, kontrola još dva prekursora za fentanil i širenje kontrole nad nitazenima, pozitivni i mogu uticati na lance snabdijevanja ilegalnim drogama.
Ali istovremeno, prema ocjeni Vande Felbab-Braun iz Bruckings instituta, ti potezi predstavljaju i „vješto političko manevrisanje“ Kine.
Naime, UN konvencija o nedozvoljenim drogama prošle godine je već dodala ta dva prekursora na svoju listu kontrolisanih supstanci, što znači da ih i Kina, kao potpisnica, mora staviti pod nadzor. Kina je već tokom 2024. godine kontrolisala više vrsta nitazena, a posljednji potez, kojim se ta kontrola širi, bio je planiran još prošle jeseni, kaže Felbab-Braun.
„Trampova administracija je samo vratila stvari na početak, nije priznala ono što je Kina već uradila i na šta se obavezala, niti joj je dala ikakvo priznanje. Tako da sada Kina može ponovo obećavati iste korake koje je već najavila prethodnoj administraciji, i koristiti to kao sredstvo u pregovorima“, rekla je ona.
Dodala je da bi „efikasniji pristup“ bio priznati kineske napore iz 2024. godine, a zatim tražiti da se popune „ozbiljne i važne rupe“ u sistemu kontrole droga.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR