Oko petine tajvanskih poslanika, svi iz glavne opozicione stranke Kuomintang (KMT), suočiće se u subotu s izborima za opoziv, što bi moglo preoblikovati parlament i pružiti priliku vladajućoj Demokratskoj progresivnoj partiji (DPP) da povrati većinu.
Reuters objašnjava šta znači ovaj opoziv, najveći u istoriji Tajvana, i kako bi izbori mogli da se odvijaju.
Šta je izbor za opoziv?
Opoziv je ustavno pravo na Tajvanu, ali se može pokrenuti tek nakon što predstavnik provede najmanje godinu na funkciji. Peticiju za opoziv mora potpisati najmanje 10% registrovanih birača u datoj izbornoj jedinici, a Izborna komisija Tajvana mora da verifikuje potpise.
Ko sada kontroliše tajvanski parlament?
Iako je Lai Čing-te prošle godine pobijedio na predsjedničkim izborima, njegova DPP je izgubila većinu u parlamentu, što je ostavilo KMT i znatno manju Tajvansku narodnu partiju (TPP) s najviše mjesta. Te stranke su iskoristile svoju većinu da usvoje zakone kojima se vlada protivila, kao i da uvedu velika budžetska smanjenja i blokade troškova.
KMT, TPP i njihovi saveznici imaju 62 od ukupno 113 mjesta u parlamentu, dok DPP ima preostalih 51.
O čemu je riječ u glasanju za opoziv?
Građanske grupe koje su pokrenule opoziv protiv poslanika KMT-a tvrde da je ta stranka djelovala protiv interesa Tajvana i u korist Kine, naročito kada je riječ o smanjenju budžeta, posebno za odbranu, i pokušajima da parlament dobije prevelika ovlašćenja kojima bi se oslabila sposobnost predsjednika Laja da vlada.
Ove grupe nazivaju glasanje "antikomunističkim" pokretom, aludirajući na Komunističku partiju Kine koja je posljednjih pet godina pojačala vojne i političke pritiske na Tajpej, navodeći da su poslanici KMT-a previše bliski Pekingu.
KMT odlučno odbacuje optužbe da je propekinška stranka, iako njihovi poslanici redovno putuju u Kinu. Tvrde da samo koriste ustavno pravo – koje podržava i narod – da nadgledaju rad vlade, rješavaju konkretne probleme kao što su niske plate, eliminišu rasipanje novca i ukazuju na nesposobnost vlasti.
KMT navodi da je njihova komunikacija s Kinom, koja Tajvan smatra svojom teritorijom, neophodna jer Peking odbija da razgovara s Lajem i njegovom vladom, koju smatra opasnim "separatistima".
Stranka ovo glasanje naziva "zlonamjernim opozivom" i ušla je u potpunu predizbornu kampanju pozivajući birače da glasaju protiv opoziva kako bi spriječili DPP da preuzme punu kontrolu nad svim granama vlasti i uvede "diktaturu", ignorišući rezultate prošlogodišnjih parlamentarnih izbora.
Ko je na meti opoziva?
Građanske grupe su ranije ove godine započele javnu peticiju za opoziv većeg broja poslanika i KMT-a i DPP-a, ali su samo opozivi protiv članova KMT-a sakupili dovoljan broj validnih potpisa da bi mogli biti sprovedeni.
Ukupno 24 poslanika KMT-a suočiće se s glasanjem za opoziv u subotu, dok će se glasanje za još sedam održati 23. avgusta.
Ukoliko poslanici KMT-a izgube mandate, u roku od tri mjeseca biće održani dopunski izbori. KMT može ponovo kandidovati druge osobe i moguće je da će uspjeti da povrati izgubljena mjesta. Neki od poslanika koji se suočavaju s opozivom već imaju vrlo stabilnu podršku u svojim izbornim jedinicama.
Prije dopunskih izbora, ukoliko dovoljan broj KMT poslanika izgubi mjesta, DPP bi mogao privremeno povratiti većinu, makar na nekoliko nedjelja, što bi im omogućilo da proguraju zakone i budžetske prijedloge koje je KMT do sada blokirao.
Da bi opoziv uspio, broj glasova za opoziv mora biti veći od onih protiv, i mora preći četvrtinu ukupnog broja registrovanih birača u toj izbornoj jedinici, pa će izlaznost igrati ključnu ulogu.
Šta kažu predsjednik Laj i njegova vlada?
Iako su visoki funkcioneri DPP-a aktivni na terenu otkako su opozivi zvanično odobreni prošlog mjeseca, sve su ih pokrenule i vode građanske grupe.
Laj je prošlog mjeseca pozvao članove stranke da aktivno podrže opozive, ali se lično nije uključio u kampanju.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR