Kim Jo Džong poručila da njenu vladu „ne zanima“ dijalog.
Uticajna sestra sjevernokorejskog lidera Kim Džong Una odbila je ponude za dijalog koje dolaze od nove liberalne vlade Južne Koreje, poručivši u ponedjeljak da Sjeverna Koreja nije zainteresovana za razgovore sa Južnom Korejom, bez obzira na to kakve prijedloge njen rival bude nudio.
Komentari Kim Jo Džong ponovo ukazuju na to da Sjeverna Koreja, sad zaokupljena produbljivanjem saradnje s Rusijom, nema namjeru da se u skorije vrijeme vrati diplomatiji sa Južnom Korejom i Sjedinjenim Državama. Ipak, stručnjaci smatraju da bi Pjongjang mogao promijeniti kurs ako procijeni da ne može da održi tako snažne veze s Moskvom kad se rat u Ukrajini bude približavao kraju.
„Još jednom jasno izražavamo zvaničan stav da nas, bez obzira na to koju politiku vodi Seul i kakve prijedloge daje, to ne zanima i da nema ni razloga za susret ni teme za razgovor sa Južnom Korejom“, navela je Kim Jo Džong u izjavi koju su prenijeli državni mediji.
Ovo je prva zvanična izjava Sjeverne Koreje u vezi sa vladom južnokorejskog predsjednika Lija Džae Mjonga, koji je stupio na dužnost početkom juna. U pokušaju da poboljša ozbiljno narušene odnose sa Sjevernom Korejom, Lijeva administracija je obustavila emitovanje propagande s razglasa duž granice, preduzela korake ka zabrani aktivista da šalju balone sa propagandnim lecima preko granice i vratila Sjevernokorejce koji su mjesecima ranije zalutali južno u drvenim čamcima.
Kim Jo Džong je ove poteze nazvala „iskrenim naporima“ lijeve vlade da razvije odnose, ali je dodala da se ta administracija neće mnogo razlikovati od prethodnih, navodeći kao razlog „njihovo slijepo povjerenje“ u vojni savez sa SAD i težnju da „ostanu u konfrontaciji“ sa Sjevernom Korejom. Posebno je pomenula predstojeće zajedničke ljetnje vojne vježbe Južne Koreje i SAD, koje Pjongjang vidi kao probu za invaziju.
Sjeverna Koreja izbjegava dijalog sa Južnom Korejom i SAD od propasti visokorizične nuklearne diplomatije između Kim Džong Una i tadašnjeg predsjednika Donalda Trampa 2019. godine, zbog nesuglasica oko međunarodnih sankcija. Od tada, Pjongjang se fokusirao na razvoj snažnijeg nuklearnog arsenala usmjerenog protiv svojih rivala.
Sjeverna Koreja sada daje prioritet saradnji s Rusijom, šaljući trupe i konvencionalno naoružanje za podršku ratu u Ukrajini, vjerovatno u zamjenu za ekonomsku i vojnu pomoć. Južna Koreja, SAD i druge zemlje tvrde da bi Rusija mogla čak prenijeti Sjevernoj Koreji osjetljive tehnologije koje bi unaprijedile njen nuklearni i raketni program.
Od početka svog drugog mandata u januaru, Tramp je više puta isticao svoje lične odnose sa Kim Džong Unom i izražavao želju da obnovi diplomatiju s njim. Međutim, Sjeverna Koreja javno nije reagovala na Trampovu ponudu.
Početkom 2024. godine, Kim Džong Un je naredio promjenu ustava kako bi se uklonio dugogodišnji državni cilj mirnog ujedinjenja Korejskog poluostrva i kako bi se Južna Koreja učvrstila kao „nepromjenjivi glavni neprijatelj“. To je iznenadilo mnoge strane analitičare jer se tumači kao odustajanje od ideje o zajedničkoj državnosti dvije Koreje, koje su i dalje formalno u ratu, i kao prekid sa dugogodišnjim težnjama Kimovih prethodnika da se do ujedinjenja dođe mirnim putem, pod uslovima koji odgovaraju Pjongjangu.
Mnogi stručnjaci smatraju da Kim ovim potezima želi da se zaštiti od južnokorejskog kulturnog uticaja i ojača porodičnu dinastičku vlast. Drugi vjeruju da mu je cilj da stvori pravni osnov za korišćenje nuklearnog oružja protiv Južne Koreje, prikazujući je kao stranu neprijateljsku državu, a ne kao partnera za potencijalno ujedinjenje s kojim dijeli osjećaj nacionalne pripadnosti.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR