Francuski ministar oružanih snaga Sebastijen Lekornu, nekada desničar koji je lojalan predsjedniku Francuske Emanuelu Makronu, imenovan je za novog premijera, saopštila je večeras Jelisejska palata.
Makron ga je prvo zadužio da „konsultuje stranke u cilju postizanja dogovora neophodnog za donošenje odluka u narednim mjesecima“, prije formiranja nove vlade, navodi se u saopštenju, prenio je AFP.
Francuski predsjednik je ranije danas primio Fransoa Bajrua, koji mu je zvanično predao svoju ostavku, a kojem je parlament u ponedjeljak izglasao nepovjerenje.
Lekornu (39), čije se ime danas pominjalo u medijima da bi mogao da bude novi mandatar za sastav vlade, biće treći premijer Francuske za godinu.
Smjena vlade se desila uoči za sutra najavljenog generalnog štrajka, na poziv inicijative nastale na društvenim mrežama pod nazivom „Blokiraj sve“.
Izbor Lekornua (39), kako ocjenjuje Reuters, ukazuje na Makronovu odlučnost da nastavi sa manjinskom vladom koja čvrsto stoji iza njegove probiznis agende ekonomskih reformi, u okviru koje su predviđeni smanjeni porezi za preduzeća i bogate, a povećana starosna granica za penzionisanje.
Makron je bio primoran da imenuje petog premijera Francuske za manje od dvije godine, nakon što je parlament smijenio Fransoa Bajrua, nakon devet mjeseci mandata zbog baš takvih planova za smanjenje rastućeg duga zemlje.
Predajući posao Lekornuu, Makron rizikuje da otuđi Socijalističku partiju lijevog centra, što ostavlja predsjednika i njegovu vladu zavisnim od krajnje desničarskog Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen za podršku u parlamentu.
Lekornuov neposredni prioritet biće postizanje konsenzusa o budžetu za 2026. zadatak koji je doveo do poraza Bajrua, koji je insistirao na agresivnom smanjenju potrošnje, kako bi se obuzdao deficit koji je skoro dvostruko veći od gornje granice EU od tri odsto BDP-a.
Lekornu je bio Makronov ministar odbrane, nadgledajući povećanje vojnih izdataka i pomažući u oblikovanju evropskog razmišljanja o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu u slučaju da se postigne mirovni sporazum sa Rusijom.
Ušao je u politiku agitujući za bivšeg predsjednika Nikolu Sarkozija kada je imao 16 godina. Postao je gradonačelnik malog grada u Normandiji kada je napunio 18 godina, a zatim najmlađi vladin savjetnik bivšeg predsjednika Nikole Sarkozija sa 22 godine.
Napustio je konzervativnu struju da bi se pridružio Makronovom centrističkom političkom pokretu kada je predsjednik prvi put izabran 2017. Pet godina kasnije, vodio je Makronovu kampanju za reizbor.
Imenovanjem ministra iz svog tabora sa konzervativnom pozadinom, Makron je, izgleda, odlučio da po svaku cijenu sačuva svoje ekonomsko nasljeđe.
Socijalisti su se obavezali da će poništiti neke od njegovih vodećih pro-biznis politika, uključujući ukidanje poreza na bogatstvo i povećanje starosne granice za penzionisanje, planove koje predsjednik smatra neophodnim da bi Francuska bila privlačna investitorima
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR