Njemački avioni presreli ruski vojni avion iznad Baltičkog mora

Ruski izviđački avion Il-20M nije se odazivao na pozive za kontakt, u posljednjem u nizu provokativnih poteza Kremlja

Dva njemačka Eurofighter aviona uzletjela su juče kako bi presrela ruski vojni avion iznad Baltičkog mora, dok je Estonija najavila hitan sastanak Savjeta bezbjednosti UN-a nakon što su ruski avioni prekršili njen vazdušni prostor.

Njemačko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je ruski izviđački avion Il-20M isključio transpondere i nije se odazivao na zahtjeve za kontakt. Eurofighteri su poletjeli sa vojne baze Rostock-Laage da presretnu avion dok je letio u međunarodnom vazdušnom prostoru.

Napetosti između NATO-a i Rusije dramatično rastu nakon niza, kako evropske vlade tvrde, namjernih provokativnih poteza Kremlja. U petak su tri ruska lovca MiG-31 prekršila estonski vazdušni prostor u Finskom zalivu. Moskva to negira.

Upitan da li su SAD spremne da brane zemlje EU od daljih ruskih napada, predsjednik SAD Donald Tramp je juče rekao: „Da, bio bih. Bio bih.“ Ranije je američki predsjednik rekao da mu se „ne dopada“ ulazak ruskih aviona, ali da nije bio informisan o tome.

Estonija je osudila „drsko“ ponašanje Kremlja. Saopštila je da će sazvati hitan sastanak Savjeta bezbjednosti UN-a po prvi put u 34 godine članstva Estonije u UN-u. Svjetski lideri se ove sedmice okupljaju u Njujorku na generalnoj skupštini UN-a.

Estonski ministar spoljnih poslova Margus Cakna rekao je da je kršenje „dio šireg obrasca eskalacije od strane Rusije, kako regionalno, tako i globalno“. To je uključivalo i kršenje poljskog i rumunskog vazdušnog prostora. „Ovo ponašanje zahtijeva međunarodni odgovor,“ rekao je Cakna.

Talin – čvrst zagovornik Ukrajine – zatražio je konsultacije po članu četiri NATO-a, koji omogućava članicama sastanak sa saveznicima ako je njihova bezbjednost ugrožena. Prošle sedmice, poljski ministar spoljnih poslova Radek Sikorski rekao je da Moskva testira reakcije NATO-a „postepenim“ neprijateljskim koracima, bez potpune vojne konfrontacije.

Njegove izjave na bezbjednosnoj konferenciji u Kijevu uslijedile su nakon što je 19 ruskih dronova sletjelo na poljsku teritoriju. Tokom vikenda, muškarac koji je tražio gljive pronašao je ostatke lažnog drona u šumovitom području, oko 1,5 km od sela Sulmice u okrugu Zamość.

Kasno sinoć rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je ukrajinski napad dronom na turističko područje u Krimu usmrtio dvije osobe i ranio 15.

Prema Bloombergu, pozivajući se na izvore iz Kremlja, ruski predsjednik Vladimir Putin je zaključio da SAD vjerovatno neće mnogo učiniti da ojačaju odbranu Ukrajine nakon njegovog avgustovskog samita sa Donaldom Trampom na Aljasci. Rusija namjerava pojačati napade kako bi primorala Kijev na kapitulaciju, prenosi agencija.

Izvještaji sugerišu da Vašington planira smanjenje bezbjednosne pomoći Letoniji, Litvaniji i Estoniji, koje dijele granicu sa Rusijom.
Estonski ministar odbrane Hano Pevkur rekao je da su ruske akcije usmjerene na skretanje pažnje Zapada sa Ukrajine. „Baš to Rusija i želi – da nas odvuče od pomoći Ukrajini i da se fokusiramo na vlastiti dom. To je ključni cilj,“ rekao je on.

Objavom na Facebooku, predsjednik Letoniji Edgars Rinkjevičs upozorio je na rizik od „ozbiljnog sukoba“ ako Rusija nastavi u narednim sedmicama da provocira NATO. Evropske vlade ne žele širi rat, ali nemaju izbora osim da odgovore, rekao je.

Rinkjevičs je dodao: „Rusija radi baš dovoljno da izgleda kao da ne prelazi granicu. Ali, poznavajući logiku razmišljanja u Rusiji i čestu nesposobnost na raznim nivoima, ovo [sukob] se može desiti. Odgovornost će biti na Kremlju“.

Češki predsjednik Petr Pavel pozvao je NATO da odlučno odgovori na rusku agresiju i ostane jedinstven. „Nažalost, ovo je balansiranje na ivici sukoba, ali popuštanje zlu je jednostavno nemoguće,“ rekao je.

Rusija je, između ostalog, optužila UK juče da je jedan od lidera onoga što je nazvala pro-ratnim „kampom“. Prema riječima portparola Kremlja Dmitrija Peskova, zapadni pokušaji da pritisnu Rusiju neće uspjeti niti pomoći naporima da se okonča rat u Ukrajini.

Govoreći u petak prije putovanja u UN, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da je spreman na razgovore sa Putinom ili da se sastane s njim kada i sa Trampom. Rusija kaže da se to može desiti tek kada se „korijenski uzroci“ rata riješe – što znači nakon što se Ukrajina preda.