Mnogo toga je na kocki na predstojećim izborima u Češkoj – za Rusiju. Zato nije ni čudo što je Češka u posljednje vrijeme preplavljena proruskim dezinformacijama.
Pobjeda populističkog desničara Andreja Babiša, koji vodi u anketama, stavila bi ga za sto EU s Viktorom Orbanom i Robertom Ficom. Mađarski i slovački lideri njegovali su bliske odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i konstantno rušili jedinstvo EU po pitanju Ukrajine.
Aktuelni premijer Češke Petr Fijala okarakterisao je glasanje 3-4. oktobra kao ništa manje do borbu za geopolitičku budućnost zemlje.
„Radi se o tome kuda će Češka ići. Da li ćemo ostati snažna demokratija, s punom slobodom, s prosperitetom, zemlja koja je čvrsto dio Zapada … ili ćemo odlutati negdje na Istok,“ rekao je Fijala na mitingu u Plzenu na zapadu Češke prošle nedjelje kojem je prisustvovao POLITICO.
Na toj pozadini, analitičari upozoravaju da je Češka preplavljena proruskom propagandom i dezinformacijom.
Obim lažnih vijesti konstantno raste od ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. i dostigao je rekord od oko 5.000 članaka mjesečno, prema Vojtjehu Bohaču, istraživačkom novinaru češkog portala Voxpot.
Nedavna Voxpotova istraga pokazala je da 16 najvećih dezinformacionih sajtova proizvodi više sadržaja nego svi tradicionalni češki mediji zajedno.
Članci su varirali od kritičkih tekstova protiv EU i NATO-a do bizarnih teorija zavjere, uključujući tvrdnje da Brisel promoviše kanibalizam kao rješenje za klimatske promjene.
Analitičari naglašavaju da proruska dezinformaciona kampanja nije toliko usmjerena na podršku određenom kandidatu koliko na potkopavanje Češke u cjelini.
U posljednje vrijeme, veliki dio političkih poruka prešao je na osporavanje legitimiteta izbora, dovodeći u pitanje samu vrijednost demokratije, rekla je Kristina Šefčikova, šefica programa za informacionu otpornost u Praškom institutu za bezbjednosne studije.
„U informacionom prostoru u suštini možemo vidjeti upotrebu Kremljovog priručnika“, rekla je.
Rusija nije jedina strana sila koja se miješa u domaće poslove Češke – Kina takođe igra značajnu ulogu – ali njen uticaj je ubjedljivo najvidljiviji.
„Rusija je definitivno tema broj jedan ovdje sada“, dodala je Šefčikova.
Kandidat Moskve?
Pod Fijalom, Češka je predvodila inicijativu za ubrzanu isporuku municije Kijevu i primila veliki broj ukrajinskih izbjeglica, koji sada čine oko 5 odsto populacije zemlje – najviše po glavi stanovnika u cijeloj EU.
Pobjeda Babiša, bivšeg komuniste i milijardera koji je suosnovao krajnje desničarsku grupu Patriots for Europe u Evropskom parlamentu, mogla bi to promijeniti.
Program njegove partije obećava ukidanje plana za municiju, a u intervjuima je Babiš pozivao na „kompromis“ da se okonča rat u Ukrajini i izbjegne veći rat s Rusijom. Njegova partija ANO takođe je pozvala na ukidanje zakonske izmjene koja pomaže procesuiranje onih koji prenose osjetljive informacije stranim silama, uključujući Rusiju.
„Babiš je protiv ove inicijative za municiju, protiv trošenja na odbranu, priča o miru bez ikakvih uslova,“ rekao je Fijala za Financial Times. „On pomaže Vladimiru Putinu, to je sasvim jasno“.
Babiš je, s druge strane, optužio Fijalu da pokušava eskalirati sukob u Ukrajini, rekavši da premijer „sanja o ratu s Rusijom“.
„Predsjednik Tramp je s pravom upozorio predsjednika Zelenskog, a time i Evropu, da se igra s Trećim svjetskim ratom“, rekao je Babiš u martu.
Babišova linija podsjeća na onu vladajuće partije u Gruziji, Gruzijski san, koja je širila strah od rata s Rusijom da opravda oštar zaokret od Evrope.
Ali Tomaš Cirhan, politički analitičar na Masarik univerzitetu u Brnu, kaže da Babiš pokušava pridobiti glasove apelovanjem na dio češkog društva koji strahuje da će povećana potrošnja na odbranu ići na štetu lokalnih usluga.
On je „pragmatični populista koji pokušava reći ono što treba da bi dobio njihovu podršku, a ne ideološki proruska osoba,“ rekao je Cirhan, napominjući Babišov „čvrst“ odnos prema Rusiji dok je bio premijer od 2017. do 2021.
Mnogo će zavisiti od toga hoće li Babiš formirati koaliciju sa krajnje lijevim ili krajnje desnim partijama, koje su mnogo eksplicitnije anti-EU i proruske, dodao je Cirhan.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR