Norveška i Danska su u kontaktu zbog odvojenih incidenata sa dronovima koji su zaustavili rad aerodroma u Oslu i Kopenhagenu, ali njihove istrage za sada nijesu utvrdile povezanost, saopštio je norveški ministar vanjskih poslova.
Dva ili tri velika drona primijećena su u blizini aerodroma u Kopenhagenu kasno u ponedjeljak, zbog čega su polijetanja i slijetanja bila obustavljena skoro četiri sata. Vlasti Norveške takođe su zatvorile vazdušni prostor iznad aerodroma u Oslu na tri sata nakon što je dron viđen.
"Još nijesmo utvrdili da je istraga pronašla vezu između ova dva događaja. Takođe nijesmo povezali to sa bilo kojom državom", rekao je Espen Barth Eide za Reuters na marginama Generalne skupštine UN.
"Ali, očigledno, mislim da bi većina ljudi rekla da dvije slične stvari koje se dešavaju u isto vrijeme bar mogu da ukažu na određenu povezanost", dodao je.
Zapadne bezbjednosne agencije posljednjih godina upozoravaju da su hibridne prijetnje, naročito iz Rusije, postale sve agresivnije.
Takve prijetnje uključuju sve, od fizičkog sabotiranja ključne infrastrukture do kampanja dezinformacija, sumnje na špijunažu i sajber napade.
"Ne potvrđujemo niti isključujemo da su ova dva slučaja povezana", rekao je Barth Eide. "Ono što možemo reći jeste da u vremenu hibridnih prijetnji i potencijalnog hibridnog rata upravo ovakve stvari moramo pažljivo pratiti", dodao je, opisujući situaciju kao veoma snažno upozorenje.
U utorak je norveška vlada saopštila da je Rusija, sa kojom dijeli kratku i rijetko naseljenu sjevernu granicu, tri puta u 2025. godini povrijedila njen vazdušni prostor, u aprilu, julu i avgustu, dodajući da nije jasno da li je to bilo slučajno ili smišljena provokacija Moskve.
Sumnje da su ruski dronovi ušli u poljski i rumunski vazdušni prostor, kao i izvještaji Estonije da su ruski borbeni avioni povrijedili njen prostor, pojačali su zabrinutost među saveznicima NATO-a da postoje slabosti u njihovoj protivvazdušnoj odbrani.
"U posljednje vrijeme vidjeli smo i druge oblike djelovanja. Na primjer, sajber napade sa materijalnim posljedicama, koji su pogodili neke brane i hidroenergetske sisteme, a koji su potekli iz inostranstva. Dakle, repertoar hibridnih prijetnji postaje sve širi i, što je još važnije, sve češće se koristi," rekao je Barth Eide.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR