Kao evropski socijalistički lideri, pozivamo na trgovinski sporazum i paket pomoći za Palestinu, uz sankcije Izraelu da zaustavi genocid.
Pišu: Pedro Sančez, Magdalena Anderson, Frans Timermans, Eli Šlein i Stefan Lofen
Ovacije su odjeknule u Generalnoj skupštini UN ovog mjeseca nakon što je odobrena takozvana Njujorška deklaracija o oživljavanju rješenja sa dvije države između Izraela i Palestine. Usvojena sa velikom većinom, 142 zemlje, ova inicijativa Francuske i Saudijske Arabije nudi rijetki tračak nade u jednoj od najsmrtonosnijih kriza našeg vremena.
Odvojeno, zaključci UN komisije za istragu odražavaju ono na što organizacije za ljudska prava i stručnjaci za genocid upozoravaju mjesecima: Izrael čini genocid u Gazi. Kako se intenzivira kopnena invazija na grad Gazu, međunarodna zajednica ima pravnu i moralnu obavezu da djeluje. To uključuje hitno nametanje sankcija vladi Benjamina Netanijahua da se zaustave ratni zločini.
Ovogodišnja Generalna skupština UN u Njujorku je ključna – ne samo za adresiranje strahota koje se odvijaju u Gazi, već i za napredovanje dugo odgađanog priznanja palestinske države. Posebno za Evropu, sa globalnim ugledom EU ugroženim zbog njenog odgovora na rat u Gazi, okupljanje svjetskih lidera predstavlja test.
Više od tri decenije nakon što su Jaser Arafat i Jicak Rabin pružili ruku da potvrde “Sporazume iz Osla”, mir izgleda dalje nego ikad. Iako evropske zemlje i institucije formalno podržavaju perspektivu održivog rješenja sa dvjema državama, realnost na terenu pokazuje da su potrebne principijelnije i odlučnije akcije.
Dok strahote u Gazi traju, izraelska vlada ozbiljno i jasno potkopava perspektive palestinske samoodređenosti. Izraelska vlada širi naselja na Zapadnoj obali u potpunom kršenju međunarodnog prava i dozvoljava nasilje naseljenika bez posljedica. Takođe potkopava Palestinsku upravu uskraćujući poreske prihode, otežavajući isplatu plata i održavanje usluga.
Zemlje EU uključujući Švedsku i Španiju već su priznale Palestinu. Nakon što je Francuska u julu najavila da će priznati Palestinu, Velika Britanija, Malta, Belgija, Portugal, Luksemburg, Kanada i Australija su slijedile ili izrazile namjeru da to učine uskoro. Dalje priznanje od strane evropskih država dodatno bi osnažilo ovaj zamah, šaljući jasan i jedinstven signal da EU ostaje posvećena rješenju koje uključuje dvije države.
I ima još mnogo toga da se uradi. Dok radimo na pritisku na Izrael da zaustavi ratne zločine i prestane da potkopava perspektive palestinske države, EU mora istovremeno raditi na konkretnom jačanju Palestine.
Još 1997. EU je potpisala privremeni asocijacijski sporazum sa Palestinskom upravom. U svjetlu eskalirajućeg nasilja naseljenika na okupiranoj Zapadnoj obali i projekta Netanijahuove vlade za naselja u takozvanoj oblasti E1 koja bi u praksi odsjekla Zapadnu obalu od Istočnog Jerusalima i podijelila teritoriju na dva dijela, vrijeme je da se ide dalje.
Unapređenje veza EU sa Palestinom u potpuno razvijen asocijacijski sporazum, sa odredbama za pojačanu finansijsku podršku, proširene trgovinske odnose i strukturiraniji politički dijalog, neophodan je korak da se ojačaju napori Palestinske uprave u izgradnji države i potvrdi posvećenost EU rješenju sa dvjema državama.
Prema Netanijahuu, dvodržavno rješenje je nekompatibilno sa bezbjednosnim interesima Izraela. Suprotno je tačno. Mir i bezbjednost Izraela zahtijevaju suverenitet i sigurnost i za Izrael i za Palestinu. Izrael ne može uskratiti Palestini ovo bez potkopavanja mogućnosti pomirljivog dijaloga. Palestinci, kao i Izraelci, zaslužuju slobodu, sigurnost i dostojanstvo.
----------
Pedro Sančez je predsjednik Socijalističke internacionale, generalni sekretar PSOE i premijer Španije; Magdalena Anderson je bivša premijerka Švedske i liderka Socijaldemokratske partije Švedske; Frans Timermans je lider Zelene lijeve radničke alijanse u Nizozemskoj; Eli Šlein je liderka Demokratske partije Italije; Stefan Lofen je bivši premijer Švedske i predsjednik Partije evropskih socijalista i demokrata.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR