Nove američke sankcije biće „katastrofalne“ za rad Lukoila širom kontinenta, upozorava bivši izvršni direktor kompanije.
Iznenadni potez Donalda Trampa da uvede sankcije protiv najvećih ruskih naftnih kompanija neće paralizovati ratni stroj Vladimira Putina, ali će pomoći EU da zauvijek izbaci rusku naftu iz bloka.
U srijedu, Tramp je objavio „ogromne“ nove sankcije usmjerene na ruski Lukoil i državni Rosneft, prve američke sankcije protiv Moskve otkako je stupio na dužnost.
Detalji novih mjera se još razrađuju. Ali u teoriji, one prijete da primoraju ove dvije firme da prodaju svoja imanja i prekine preostale snabdijevanje naftovodima ka Evropi.
„Ovo je značajan korak“, rekla je Kimberli Donovan, stručnjakinja za sankcije pri Atlantic Council think-tanku, „i natjeraće … evropske zemlje i kompanije koje su još uvozile energiju da preispitaju te transakcije“ pred 21. novembar, kada sankcije stupaju na snagu.
Najava stiže mjesec nakon što je Tramp kritikovao Evropu zbog „neopravdanog“ nastavljenog kupovanja energije od Rusije, koja ukupno obezbjeđuje četvrtinu prihoda za ratni budžet Kremlja.
Tada je izdao ultimatumu Evropi, pišući: „Spreman sam na velike sankcije Rusiji kada sve NATO zemlje budu saglasne i počnu isto činiti, i kada sve NATO zemlje PRESTANU DA KUPE NAFTU OD RUSIJE“.
Sada je to i sproveo.
Šteta, ne uništenje
Za Moskvu, nove sankcije značit će trenutne bolove, ali vjerovatno neće zaustaviti njen ratni napor u Ukrajini.
Rosneft i Lukoil čine oko dvije trećine od 4,4 miliona barela nafte koju Rusija inače izvozi dnevno, prema riječima Dejvida Fajfea, glavnog ekonomiste konsultantske agencije Argus.
Sankcije prijete da uklone „polovinu“ tog snabdijevanja, smatra on, budući da mjere sprečavaju te dvije kompanije da prodaju terete u dolarima, valuti koja se gotovo isključivo koristi u međunarodnoj trgovini sirovom naftom.
Za Lukoil posebno, sankcije „će znatno da bole“, rekao je jedan bivši direktor kompanije, koji je ostao anoniman da može govorit’ slobodno o osjetljivim pitanjima. Firma će vjerovatno morati prodati svoje udjele u projektima u inostranstvu, od Egipta do Iraka, navodi se, što može pogoditi do 20 % njenog prihoda.
Međutim, većina kineskih i indijskih kupaca, najvećih trgovinskih partnera Rusije u nafti, vjerovatno će nastaviti da uvoze od Moskve, kaže Homejoun Falakšahi, šef analize sirove nafte u kompaniji Kpler, zbog nižih cijena i ograničenih alternativa u slučaju Kine.
Nakon inicijalnog prekida, „većina kupaca bi se vratila kupovini“, kaže on, čim pronađu zaobilazne načine, uključujući kupovinu preko firmi koje zamagljuju rusko vlasništvo.
„To će zakomplikovati izvoz i trgovinu“, kaže Vladimir Milov, bivši ruski zamjenik ministra energetike, danas kritičar Putina. Ali „te kompanije … već imaju alternativne šeme, pa će štete biti, ali ograničeno“.
U četvrtak, sam Putin je priznao da su nove sankcije „ozbiljne“, dok je taj potez nazvao „neprijateljskim činom koji ništa ne doprinosi jačanju rusko-američkih odnosa“.
Preostalo prisustvo
Međutim, jedno mjesto gdje mjere imaju veću vjerovatnoću da naprave vidljiv efekat jeste Evropa.
Od kada je Moskva pokrenula svoju invaziju na Ukrajinu prije više od tri godine, EU se mučila da prekine zavisnost od Rusije u energiji.
Brisel je uveo embargo na rusku sirovu naftu, goriva i ugalj koji ulaze u blok morem; i smanjio udio Kremlja u gasnom tržištu EU s 45 % na 13 %. (Sada se finalizuje zakon koji bi taj udio doveo na nulu.)
Rosneft, koji je nekada držao rafinerije i kontrolisao tokove nafte ka Njemačkoj, u velikoj mjeri je bio lišen kontrole u Evropi kada je Berlin 2022. preuzeo lokalnu podružnicu.
„Pretpostavljamo da američke mjere … nijesu namijenjene da ciljaju Rosneftove podružnice u Njemačkoj, koje su držane u fiducijarnom posjedu njemačkih savezni zemalja“, rekao je portparol njemačkog ministarstva privrede.
U četvrtak je EU takođe pooštrila sankcije protiv kompanije pod kontrolom Kremlja.
Ali situacija s Lukoilom je drugačija. Najveća ruska privatna naftna firma upravlja stotinama benzinskih stanica širom EU, uključujući oko 200 u Belgiji; ima ogromne rafinerije u Rumuniji i Bugarskoj; i zadržava 45 % udjela u pogonu za preradu goriva u Nizozemskoj.
Takođe snabdijeva naftom Mađarsku i Slovačku, koje i dalje zavise od Moskve za između 86 % i 100 % svojih uvoza. Izvlačeći se na izuzimanja od sankcija, te dvije države su tvrdoglavo odbijale da odustanu od Rusije, uprkos jakom pritisku iz EU.
Do sada, Brisel je više puta propustio da cilja tu kompaniju, iako je ona bila povezana sa izbjegavanjem sankcija unutar bloka.
Ni Rosneft ni Lukoil nisu odgovorili na zahtjeve Politica za komentar.
Izbacivanje Lukoila
Sad se stvari spremaju da se promijene.
Američko Ministarstvo finansija je objavilo da „može“ uvesti sankcije protiv bilo koga ko sarađuje s ruskim firmama, što znači da nijedna banka u Evropi više neće moći obrađivati njihove transakcije, kaže Donovan, stručnjakinja za sankcije.
„Biće to veliki signal evropskim bankama i firmama da se zaista moraju distancirati, inače izlažu sebe sankcijama“, kaže ona.
U četvrtak je Evropska komisija izjavila da razmatra zabranu transakcija sa Lukoilom.
Za Mađarsku i Slovačku, naročito, nove sankcije izazivaju strah da bi snabdijevanje naftom moglo biti sasvim prekinuto.
Ako se sprovedu, „to bi vodilo prestanku uvoza,“ priznao je jedan slovački zvaničnik, takođe anonimno, rekavši da će vlada „vrlo vjerovatno“ tražiti izuzeće od Vašingtona. Ministarstvo vanjskih poslova Mađarske nije odgovorilo na zahtjev za komentar.
U stvari, efekti mjera se već počinju vidjeti. Finska energetska firma Neste je u četvrtak suspendovala isporuke goriva Lukoilovoj podružnici Teboil nakon američkih i britanskih sankcija.
Rumunski državni sekretar za energiju, Kristian Bušoi, rekao je Politicu da Lukoil sada ima „obavezu“ da proda rafineriju Petrotel u jugo-centarnoj Rumuniji prije novembarske roka. „Bili bismo sretni da više nemamo Lukoil“, dodao je.
Nizozemska vlada, takođe, sada smatra da je brza prodaja Lukoilovog udjela u južno-zapadnoj rafineriji Zeeland „najvjerovatniji scenarij,“ prema osobi upoznatoj sa pitanjem.
Bugarska istočna rafinerija Neftohim će takođe „morati prestati s radom 21. novembra“ ako ne bude prodana, dodao je Martin Vladimirov, viši analitičar energije pri Centru za proučavanje demokratije u Sofiji. Bugarsko ministarstvo energetike odbilo je komentar.
„Moraju biti prodate“, saglasio se bivši Lukoilov izvršni direktor.
Za kompaniju, to će biti „katastrofalno“, dodao je on.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR