Čileanci će u nedjelju izaći na birališta kako bi izabrali novog predsjednika u glasanju koje suprotstavlja vladajuću ljevičarsku koaliciju raznim kandidatima sa desnice, u trenutku kada su kriminal i imigracija među glavnim brigama birača.
Ovo će biti prvi predsjednički izbori u Čileu od 2012. godine na kojima je glasanje obavezno – oni koji ne glasaju suočavaju se sa novčanom kaznom.
Zemlja sa oko 16 miliona birača zabilježila je stopu apstinencije od 53% u prvom krugu predsjedničkih izbora 2021. godine, a veliki broj neodlučnih ili ravnodušnih građana koji će izaći na birališta dodaje neizvjesnost glasanju u nedjelju.
Ni jedan od osam kandidata koji se takmiče se ne očekuje da osvoji apsolutnu većinu potrebnu za direktnu pobjedu, što će vjerovatno izazvati drugi krug izbora 14. decembra.
Šta je u igri i ko se kandiduje za narednog predsjednika Čilea:
Žanet Jara
Jara (51) članica je Komunističke partije i kandidatkinja koalicije koja trenutno upravlja zemljom. Jara predvodi ankete i očekuje se da će proći u drugi krug, ali suočava se sa preprekama, uključujući nepopularnost aktuelnog predsjednika Gabriela Borika, koji se ne smije ponovo kandidovati, i svoje članstvo u Komunističkoj partiji.
Bivša ministarka rada želi da poveća minimalne plate, ojača prava radnika i unaprijedi industriju litijuma. Takođe je naglasila važnost bezbjednosti, obećavajući izgradnju novih zatvora i modernizaciju policije.
Hoze Antonio Kast
Kast (59) je pravnik i trostruki kandidat za predsjednika koji je izgubio drugi krug izbora 2021. godine od Borika. Osnivač krajnje desničarske Republikanske partije, Kast je stavio imigraciju i bezbjednost na vrh svoje agende, sa prijedlozima za masovne deportacije ilegalnih migranata i izgradnju zatvora maksimalne sigurnosti.
Sin njemačkog poručnika koji je nakon Drugog svjetskog rata pobjegao u Južnu Ameriku, Kast je tokom prethodnih izbora bio pogođen članstvom svog oca u Nacističkoj partiji, kao i ministarskom ulogom svog brata tokom diktature Augusta Pinočea.
Johan Kaiser
Kaiser (49) dijeli Kastovo njemačko-čileansko porijeklo, obrazovanje u oblasti prava i bio je član njegove Republikanske partije prije nego što je osnovao Nacionalnu libertarijansku partiju.
Kongresmen, koji je postao poznat kao YouTuber, bi zatvorio granicu sa Bolivijom, deportovao ilegalne migrante sa kriminalnim dosijeom u El Salvador, smanjio javne troškove i drastično smanjio veličinu države. Kaiser bi takođe napustio regionalni sud za ljudska prava i Parisku klimatsku konvenciju.
Evelin Matei
Matei (72) je konzervativka sa umjereno desničarskim stavom koja je bila rani favorit, ali je od tada pala u anketama.
Ekonomistkinja, bivša gradonačelnica i ministarka rada, ovo je njen drugi predsjednički pokušaj nakon što je 2013. godine izgubila sa 38% glasova od socijalističke kandidatkinje Mišel Bašel.
Zakonodavna vlast i scenario drugog kruga
Ankete pokazuju da su Jara i Kast najveći favoriti da prođu u decembarski drugi krug, pri čemu se desničarski kandidati, uključujući Kasta, smatraju favoritima da pobijede Jaru.
Decembarski izbori će takođe donijeti novu zakonodavnu kompoziciju. Vladajuća ljevičarska koalicija Čilea trenutno je manjinska u oba doma Kongresa, a Donji dom od 155 članova i 23 od 50 mjesta u Senatu su na izboru.
Ako desnica osvoji predsjedništvo i kontrolu nad oba doma, to bi bila prva situacija od kraja Pinočeove diktature 1990. godine da desnica kontroliše sva tri nivoa vlasti.
Ako desničarska koalicija postigne četvrtinu većine u oba doma – 89 u Kongresu i 29 u Senatu – moći će da sprovede ustavne reforme.
Šta je sa rudarstvom?
Čile je najveći proizvođač bakra i drugi najveći proizvođač litijuma na svijetu, a kandidati imaju široku podršku za sektor rudarstva. Jara je rekla da bi podsticala državnu rudarsku kompaniju Kodelko da preuzme veći ulog u proizvodnji litijuma, dok je Kast izjavio da bi na početku mandata izvršio reviziju kompanije.
Rudarske kompanije vrše pritisak na kandidate da pojednostave ekološke dozvole kako bi mogli brže širiti svoje rudnike i povećati proizvodnju.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR