Generalni sekretar NATO-a Mark Rute održao je konferenciju za medije nakon sastanka ministara spoljnih poslova zapadnog vojnog saveza, dan poslije američko-ruskih pregovora o mogućem okončanju rata u Ukrajini.
U uvodnom obraćanju Rute je pohvalio Ukrajinu zbog, kako je rekao, „nevjerovatne otpornosti“ na frontu.
„Putin veruje da može da nas nadživi, ali mi ne idemo nigdje“, poručio je Rute.
„Današnji dan još jednom pokazuje da nije u pravu.“
Rute je naglasio da ruski pritisak samo dodatno učvršćuje podršku NATO-a Ukrajini.
„NATO je i ostat će odbrambeni savez. Ali nemojte se zavaravati – spremni smo da učinimo sve što je potrebno kako bismo zaštitili naših milijardu građana i našu teritoriju.”
Odgovarajući na pitanja novinara, Rute je ponovo izjavio da će za postizanje mira u Ukrajini biti neophodan kontinuirani angažman Sjedinjenih Država i predsednika Donalda Trampa.
„Postoji samo jedna osoba na svetu koja može da prekine zastoj kada je reč o ratu u Ukrajini, a to je američki predsednik Donald Tramp“, izjavio je Rute.
Odbacio je zabrinutosti da bi SAD mogle izgubiti interesovanje za mirovni proces, naglasivši da je Tramp „angažovan do danas, uključujući i danas“.
Podsjetio je da su Sjedinjene Države „najveći saveznik NATO-a i najmoćnija država na svijetu“.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavila je detaljan okvir za finansiranje ukrajinskih potreba u naredne dvije godine. Prema njenom prijedlogu, EU bi obezbijedila dvije trećine potrebnih sredstava – oko 90 milijardi eura – dok bi ostatak došao od međunarodnih partnera.
Fon der Lajen navela je dva modela finansiranja:
1. Zaduživanje EU na tržištima kapitala
Unija bi pozajmljivala novac koristeći svoj budžet kao garanciju.
2. „Reparacioni kredit“ iz prihoda od zamrznute ruske imovine
Prihodi od zamrznute ruske imovine preusmjerili bi se Ukrajini kao kredit, koji bi Kijev vraćao samo ako Rusija plati ratne reparacije. Ako ih ne plati, sredstva ostaju zamrznuta.
U obje opcije, novac bi se koristio za popunjavanje praznina u ukrajinskom proračunu i pružanje vojne pomoći, a primarno bi se kupovala ukrajinska i evropska roba, prenosi Sky news.
Fon der Lajen tvrdi da je ovim predlogom uvažila gotovo sve primedbe Belgije, koja drži većinu od 190 milijardi eura ruske imovine preko institucije Euroclear. Belgija je ranije upozorila da bi mogla biti izložena pravnim rizicima ako Rusija ospori korišćenje sredstava.
Komesar Valdis Dombrovskis predstavio je mehanizme zaštite koji bi, kako kaže, spriječili da Belgija ili druge članice EU snose finansijske ili pravne posljedice.
Države članice bit će zamoljene da pruže jemstva za potporu zajmu koji bi pokrio "vrlo nizak rizik" koji bi jedna država članica bila prisiljena platiti na temelju potraživanja od Rusije, dodao je Dombrovskis.
Klauzula o ‘nepotraživanju‘ sprječava sprovođenje potraživanja prema imovini država članica EU unutar EU, pojasnio je. EU takođe predlaže odredbu koja bi omogućila naplatu štete kako bi se smanjio rizik od sprovođenja u trećim zemljama.
Do ovoga dolazi nakon što je belgijski ministar vanjskih poslova Maxime Prevot prije današnjeg sastanka u Briselu rekao da njegova zemlja smatra "opciju reparacijskog kredita najgorom od svih".
"Koncept reparacijskih kredita podrazumijeva posljedične ekonomske, finansijske i pravne rizike", rekao je. "Nije prihvatljivo koristiti novac i ostaviti nas da se sami suočavamo s rizicima", dodao je.
Evropska komisija otkrila je detalje tog svog prijedloga o korištenju ruskog novca za pomoć u zadovoljavanju potreba Ukrajine putem "reparacijskog kredita".
Prema tom planu, zemlje EU bi posudile Ukrajini oko 163 milijarde dolara, a novac ne bi bio zaplijenjen kao takav jer bi Kijev vratio novac nakon što Rusija plati značajne reparacije za masovno uništenje koje je prouzrokovao rat. Plan predviđa korištenje zamrznute ruske imovine za pomoć ukrajinskom privredom i ratnim naporima tokom iduće dvije godine.
Fon der Lajen je istaknla da SAD podržava predloženo korištenje zamrznute imovine. Rekla je da je SAD obaviješten o njezinom prijedlogu i da ga je Vašington pozitivno primio.
Vlada Donalda Trumpa izvorno je predložila drugačiju upotrebu imovine koju drže Evropljani u prvoj verziji svog mirovnog plana za Ukrajinu. Prema izvornom prijedlogu, oko 100 milijardi dolara bilo bi uloženo u Ukrajinu, dok bi 50 odsto profita od toga išlo SAD-u.
Ostatak bi se uložio u zaseban američko-ruski investicijski instrument za jačanje bilateralnih odnosa i sprječavanje budućih sukoba, kako prenosi Sky News.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR