Urađena prva transplantacija glave na ljudskom tijelu?

Naučnici su uspješno izveli transplantaciju glave na lešu i spremni su da isti zahvat izvrše na živoj osobi.

Hirurg Sergio Canavero postao je poznat po tvrdnji da radi na prvoj transplantaciji ljudske glave dodajući da je uspješan test pokazao da se njegovi planovi ostvaruju.

Izvedena transplantacija na lešu pokazala je da njegove inovativne tehnike za povezivanje kičme, nerava i krvih sudova uspješno spajaju dva tijela.

Takođe se dodaje da je uspješnu transplantaciju moguće uraditi za 18 sati.

Canavero ističe da je sproveo prvu transplantaciju glave kod ljudi, što omogućava njegovom timu da nastave sa svojim poslom.

Zbog kontroverznih tvrdnji o ovako ozbiljnim operacijama privukao je pažnju javnosti.

Njegov prvi pacijent biće Rus Valeri Spiridinov čija će glava biti zamrznuta, a zatim presađena na novo tijelo, tijelo donora, ističe Canavero.

"Prva transplantacija na čovjeku, tj. lešu je gotova. Izvještaj će biti objavljen za nekoliko dana. Svi su rekli da je nemoguće, ali smo uspjeli“, dodao je on.

Moguće je da naredna transplantacija bude urađena ove godine, čak negdje u Velikoj Britaniji.

Prije operacije na lešu, njegov tim je transplantaciju glave uradio na miševima i majmunima.

Presađivanje ljudske glave se nije dogodilo

Neurolog Din Barnet tvrdi da je riječ o neistini i da tako nešto možda nikada neće biti postignuto, a svakako ne u skorije vrijeme.

“Njegov pojam ‘uspješne’ transplantacije je krajnje relativan. Na primjer, Kanavero je nedavno tvdio da je izveo ‘uspješnu’ transplantaciju glave na majmunu. Ali, da li je eksperiment zaista bio uspješan? Iako je glava preživjela proceduru, nikada nije povratila svijest, a održavana je u životu samo 20 sati ‘iz etičkih razloga'”, kaže Barnet.

“Nije bilo pokušaja povezivanja sa kičmenom moždinom, tako da, čak i da je životinja preživjela na duže staze, bila bi paralizovana. Operacija je, dakle, mogla da bude uspješna ukoliko uspješnim smatrate paralizu, nedostatak svijesti i životni vijek kraći od jednog dana”, dodaje Bernet.

Neurohirurg ima slično mišljenje u vezi sa presađivanjem glave na preminulima.

“Zovite me perfekcionistom, ali ako je vaš pacijent mrtav prije nego što je zahvat još i počeo, definicija uspješnosti se razvlači do tačke pucanja. Čak i da je hirurg zaista uspio besrekorno da poveže sve nerve i krvne sudove, to je tek početak rješenja problema”, objašnjava Bernet.

“Možete koliko god hoćete uspješno da spojite dvije polovine automobila, ali ako auto eksplodira onog trenutka kada ubacite ključ u bravu, shvatićete da ne postoji ništa što bi podržalo priču o vašoj briljantnosti”, navodi Bernet.

Prije nego što to presađivanje glave postane realnost, Kanavero će morati da se suoči sa nekoliko velikih prepreka.

Prva je da glava, za razliku od drugih organa, ne može dugo da opstane u funkcionalnom stanju ukoliko je odvojena od tijela. Ukoliko se čuvaju u slanom rastvoru na niskoj temperaturi, bubrezi mogu da opstanu 48 sati, jetra 24, a srce oko 10 sati. Ali glava nije pojedinačni organ, već složeni dio tijela, koji sadrži dva važna sistema – pituitarni, koji utiče na lučenje hormona, i salivarni, koji je zadužen za proizvodnju pljuvačke.

Pritisak u glavi, takođe, nakon dekapitacije naglo pada, što podrazumijeva otežan dotok kiseonika do organa koji se nalaze u njoj. Slijedi koma, a zatim i smrt.

Čak i ako se ovaj problem zanemari, ostaje pitanje imunološke reakcije organizma na strano tijelo, odnosno na novu glavu.

Pošto je glava složen sistem koji se sastoji od velikog broja organa, rizik od odbacivanja je znatno veći nego inače.

Operaciju je potrebno izvesti za manje od jednog sata, a obje glave moraju da budu ohlađene i odstranjene u isto vrijeme.

Ono što svakako predstavlja najveći izazov jeste besprekorno spajanje kičmene moždine i mozga, što do sada još nije izvedeno, i pitanje je da li će ikada biti.