„Odlučeno je da se pozove nekoliko nazadnih demokratija zato što su važni saveznici i što bi njihovo isključenje sa samita poslalo negativan signal nezainteresovanosti ili zanemarivanja“, kaže u razgovoru za Danas Januš Bugajski, viši saradnik Fondacije Džejmstaun iz Vašingtona i stručnjak za Balkan, komentarišući to što je i Srbija na kraju pozvana na Samit za demokratiju koji 9. i 10. decembra organizuje predsjednik SAD Džozef Bajden.
Bugajski dodaje da su Srbija i Kosovo pozvane djelimično i zato da „pokažu da mogu da napreduju u svojim bilateralnim odnosima uporedo sa demokratskim razvojem. Učešće Srbije na Samitu, takođe, pokazuje da zemlja pripada transatlantskoj zajednici, a ne ruskoj imperijalnoj Evroaziji“.
Međunarodni institut za bezbjednost iz Beograda saopštio je da će SAD u januaru uvesti sankcije pojedincima sa Balkana na osnovu akta Magnitskog. Sankcije će, kako se navodi, biti uvedene dijelu političke i poslovne zajednice u Srbiji, Republici Srpskoj, Crnoj Gori i na Kosovu? Možemo li da pretpostavimo ko je na spisku?
Nijedno ime nije javno objavljeno, ali ako se prikupi dovoljno dokaza, onda bi ova inicijativa mogla da ukaže na političare i biznismene umiješane u korupciju velikih razmjera, organizovani kriminal ili represiju u prošlosti i ratne zločine. Sankcije bi mogle da obuhvate zabranu putovanja u SAD, zamrzavanje imovine u bankama na Zapadu i zapljenu imovine u Sjedinjenim Državama. Odgovornost za kriminalne i destabilizujuće aktivnosti bi trebalo da pomogne razvoju vladavine prava i pluralističke demokratije u svakoj balkanskoj državi.
Srbija se ubrzano naoružava. Da li susjedi Srbije u regionu treba da budu zabrinuti zbog toga?
Manji susjedi Srbije ne samo da treba da budu zabrinuti, već bi trebalo i da preispitaju svoje odbrambene stavove i vojne sposobnosti. Veliki dio srpskog naoružanja nabavlja se od Rusije i Kine i nije dovoljnog obima ili kvaliteta da bi se suprotstavio američkim ili NATO snagama, ali bi se moglo koristiti u slučaju lokalnih ili ratova manjih razmjera u Bosni, Crnoj Gori ili na Kosovu. Međutim, veći dio vojnog jačanja Beograda je politički čin da se demonstrira da je Srbija najjača regionalna država i da ima moćne saveznike u Rusiji i Kini. Beograd na taj način služi interesima Moskve i Pekinga u projektovanju svoje moći protiv Zapada.
Da li su SAD konačno spremne da ulože dovoljno političkog kapitala za stabilizaciju BiH na duge staze?
Da bi uložile dovoljno političkog i diplomatskog kapitala za trajnu stabilizaciju BiH, SAD ne bi trebale samo da se zalažu za izbornu reformu, već i za velike ustavne promjene i smanjenje, neutralizaciju ili eliminaciju paralizirajućeg sistema dva entiteta. Trenutno ne vidim tako potpunu posvećenost, ali paradoksalno što se više Milorad Dodik i krugovi oko njega budu zalagali za secesiju, Vašington će se više uključivati u osiguravanje državnosti i teritorijalnog integriteta Bosne.
Da li će nova njemačka vlada konačno zauzeti proaktivniji odnos prema vlastima u Srbiji? Takođe, kakav odnos Berlina možemo očekivati prema Moskvi?
Ne vidim neke veće promjene u njemačkoj politici prema Balkanu. Berlin i EU u cjelini teško da će zauzeti oštriji pristup prema vladi u Srbiji bez američkog vođstva. Takođe imam malo povjerenja u novog njemačkog kancelara čija Socijaldemokratska partija tradicionalno zauzima meku liniju pomirenja prema Rusiji i mnogo je manje otvorena od Zelenih po pitanju ljudskih prava i demokratije. Moskva će iskoristiti slabosti i podjele u njemačkoj koalicionoj vladi u svoju korist, a takođe će nastojati da stvori razdor između Berlina i Vašingtona.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR