27 °

max 27 ° / min 15 °

Subota

21.05.

27° / 15°

Nedjelja

22.05.

25° / 17°

Ponedjeljak

23.05.

25° / 16°

Utorak

24.05.

26° / 16°

Srijeda

25.05.

27° / 18°

Četvrtak

26.05.

28° / 19°

Petak

27.05.

30° / 20°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Iz MPC-OA potvrdili da su razgovarali sa Srbima, zakazana vanredna śednica Sinoda u Skoplju

Region

Comments 0

Iz MPC-OA potvrdili da su razgovarali sa Srbima, zakazana vanredna śednica Sinoda u Skoplju

Autor: Antena M

  • Viber

Priredio: V.J.

Portparol Sinoda Crkve Makedonije (MPC-OA) mitropolit debarsko-kičevski Timotej Jovanovski (na slici gore), potvrdio je u izjavi za skopsku TV „Sitel” da je s predstavnicima Crkve Srbije (SPC) protekloga vikenda održan sastanak u Nišu, ali nije otkrio detalje.

„Pregovori su u toku, to je sve što mogu da kažem“, rekao je Timotej.

Makedonski mediji tvrde da je za śutra, 10. maja, zakazana VANREDNA śednica Sinoda MPC-OA.

Televizija „Sitel” javlja da većina episkopa MPC-OA uopšte NIJE ZNALA za nove kontakte sa Crkvom Srbije, koji su prekinuti još 2002. nakon što su Makedonci odbačili tzv. Nikški sporazum, koji im je nudio „široku autonomiju”, bez pouzdanije garancije o perspektivi autokefalije.

Kako smo sinoć objavili, episkop zvorničko-tuzlanski Fotije Sladojević, član Sinoda Srbije, kazao je, još 6. maja — što je prećutano od većine srpskih i makedonskih medija — da je moguće da će se, još ovoga mjeseca, na majskome arhijerejskom saboru SPC u Beogradu, navodno, „MPC-OA vratiti kanonskome jedinstvu sa SPC”.  On je takođe saopštio da je na razgovorima s Makedoncima u Nišu bio patrijarh Srbije Porfirije Perić.

„Iznenađujući sastanak za koji je znao mali broj episkopa MPC-OA”, komentariše makedonski vjerski analitičar Branko Đorđevski. Kaže da su odgovori na dva pitanja ključni u ovim razgovorima:

„Jedan je da li je Vaseljenska patrijaršija znala za ovaj susret; i drugi, kako se shvata ‘kanonsko jedinstvo’ koje je episkop zvorničko-tuzlanski Fotije najavio da je već načelno dogovoreno i da bi trebalo da bude realizovano u maju ove godine”.

„Prema informacijama s kojima raspolažem”, nastavio je Đorđevski, „Vaseljenska patrijaršija je bila upoznata sa ovim sastankom, odnosno dala je ‘amin’ da do njega dođe. To navodi na zaključak da ovaj susret treba staviti u kontekst rješavanja makedonskoga crkvenog pitanja pred Vaseljenskom patrijaršijom”.

„Glavna dilema je, međutim, da li to ‘kanonsko jedinstvo’ znači vraćanje MPC-OA pod okrilje SPC, ili vođenje procesa koji će dovesti do dobijanja autokefalije”, pita se Đorđevski. On se nada da MPC-OA neće ponoviti grešku s Niškim sporazumom iz 2002. godine, apelujući na makedonske vladike da „ne ugrožavaju makedonski identitet”.

Na sličnu opasnost upozorava i Marjan Nikolovski, urednik makedonskoga portala „Religija”:

„Nakon toliko godina, dvije crkve ulaze u otvoren dijalog. Indikativno je da u izjavi episkopa Fotija ima velika doza optimizma. Sabor SPC zakazan je za 15. maj, a to je za svega neđelju dana. Kako je Fotije optimista da će se MPC-OA vratiti kanonskome jedinstvu sa SPC u narednih sedam dana, ako to odbija 55 godina? Odakle taj optimizam, ako u MPC-OA Sinodu od 13 arhijereja 9 kažu da o tome ništa ne znaju, da su pročitali vijest u medijima?”

 

„Da li bi tajnost trebalo da bude briga? Ako se iskustvo prati, onda je odgovor jednostavan. Da, trebamo biti zabrinuti. Nedostatak bilo kakvih informacija ostavlja prostor za ozbiljne sumnje, ali i dileme za analizu. Prva dilema je kako se sve ovo naprečac dogodilo, ako se zna da SPC godinama ignoriše apele MPC-OA da se dijalog nastavi? Apeli iz MPC-OA završavali su se stavom SPC da je za njih ‘crkveno pitanje u Makedoniji riješeno’ i MPC-OA može da razgovara sa POA (Pravoslavnom ohridskom arhiepiskopijom), filijalom koju je stvorila SPC”.

„MPC-OA je, prije četiri godine, pokrenula žalbeni postupak pred Vaseljenskom patrijaršijom, koja je to prihvatila i stavila na dnevni red; a svega do prije godinu srpske vladike smatrale su to pogrešnim i žestoko napadale Vaseljenskoga Patrijarha”, navodi Nikolovski. „Vartolomej je uputio već dva zahtjeva SPC i MPC-OA za zajednički i odvojeni sastanak na Fanaru (Istanbulu), na šta se SPC oglušila”. 

„Onda je krajem prošle godine, SPC iznenada poslala pismo MPC-OA i inicirala sastanak na nivou dva crkvena poglavara, Porfirija Perića i Stefana Veljanovskog. MPC-OA obavještava o tome Vaseljensku patrijaršiju, koja savjetuje da se sastanak održi pod njezinim pokroviteljstvom. Odgovor SPC je prolongiranje ideje takvoga sastanka. I nakon toga: MPC-OA i SPC realizuju ovaj svoj sastanak u Nišu, na kome, prema izjavama Fotija, prisustvuju on, Porfirije, a možda još neko iz SPC, a sa makedonske strane, logično, arhiepiskop Stefan (Veljanovski, poglavar MPC-OA), portparol Sinoda Timotej i možda još neko. Međutim, prema mojim informacijama, tamo nema Nauma strumičkoga i Petra prespansko-pelagonijskoga, redovnih članova makedonske delegacije. Zašto? Nema odgovora”.

„Za sada je poznata činjenica, prema izjavi Fotija, da će se MPC-OA vratiti ‘kanonskome jedinstvu’ sa SPC. Bez ikakvih detalja. Logična pitanja: Što je to ‘kanonsko jedinstvo’? Zašto bi neko mijenjao autokefaliju za autonomiju i koliko će ta autonomija eventualno trajati i koje su garancije da će MPC-OA imati autokefalni status?” 

„Nezvanične informacije koje imam govore da su u igri dva scenarija”, nastavlja Nikolovski. „Prvi je da je Vaseljenska patrijaršija upoznata sa ovim procesom i da će krajnji cilj rezultirati autokefalnošću Crkve Makedonije; a drugi scenario je da igru vodi Ruska pravoslavna crkva, postavljajući novu zamku MPC-OA”.

„Po prvome scenariju, u Nišu je izrađen novi sporazum, sličan Niškome sporazumu iz 2002. godine, što znači da MPC-OA treba da se vrati u ‘kanonsko jedinstvo’ sa SPC, odnosno uđe u autonomni status, a zatim MPC-OA i SPC obavijeste zajedničkim pismom Vaseljenskoga Patrijarha da je crkveno pitanje u Makedoniji prevaziđeno i da se SPC ne protivi da Vaseljenska patrijaršija izda tomos za autokefalnost eparhija u Makedoniji, kojima upravlja nova crkva, u ovom slučaju Ohridska arhiepiskopija (MPC)”.

„Vaseljenska patrijaršija je navodno uključena u taj proces i završio bi se prije Božića 2023. godine, kada bi u Skoplju Vartolomej predao tomos o autokefaliji na zajedničkoj liturgiji sa Porfirijem i Stefanom. Ali evo nekoliko važnih kockica koje nedostoju u toj slagalici. Prva, što će biti sa POA? Đe je ona u ovoj igri? Druga, kako će na ovo reagovati Ruska pravoslavna crkva, koja se oštro protivi da Vaseljenski Patrijarh izdaje tomos za autokefaliju bez saglasnosti svih pomjesnih pravoslavnih crkava? I ključno pitanje, ako je sve ovo bilo tako jednostavno, zašto do sada nije realizovano?”

„Ovakav scenario, ako postoji i bude realizovan, bio bi težak udarac SPC protiv Ruske crkve, koja je naivno vjerovala u nju i to bi je tresnulo u trenutku kada bi to najmanje očekivala”, ocjenjuje Nikolovski.

„Drugi scenario: Vaseljenska patrijaršija uopšte nije uključena u ovaj proces, već naprotiv, sve je ideja Ruske crkve. Zašto? Ruska crkva se trenutno nalazi u teškoj situaciji u pravoslavnome svijetu zbog svoje uloge u vojnoj agresiji na Ukrajinu. Pomjesne pravoslavne crkve gotovo da i nema, osim SPC, koja nije osudila ulogu Ruske crkve u ratu. U tako izgubljenom položaju u pravoslavnome svijetu, Ruskoj crkvi su potrebni saveznici. Jedna informacija kaže da je pozadina ovoga plana upravo da SPC prizna sve što može i obeća da će pristati na autokefaliju, kako bi preduhitrila Vaseljensku Patrijaršiju u eventualnoj odluci da uskoro povuče potez izdavanja tomosa za makedonsku autokefaliju bez saglasnosti SPC”.

„Što će time dobiti Ruska crkva, a šta time SPC?”, pita se Nikolovski. „Ruska crkva dobija priznanje za uticaj i blagonaklonost MPC-OA, u paketu sa vazda pro-ruskim simpatijama Makedonaca, što bi za Moskvu značilo dugoročnu političku korist. SPC dobija krunski argument: uspjela je samostalno da zatvori i riješi višedecenijski spor, bez intervenisanja Vaseljenske patrijaršije”.

„A što bi u takvome scenariju bile posljedice po MPC-OA? Glavni argument MPC-OA za žalbu izjavljenu pred Vaseljenskom patrijaršijom je upravo vremenski kontinuitet od više od 55 godina u kojem SPC nema stvarnu nadležnost nad ovim eparhijama. Što znači da, iako joj je to dato, Crkva Srbije nije u stanju da njima upravlja i zato je Vaseljenska patrijaršija dužna da riješi taj spor. Ovo je stanje koje sada postoji. Ali što će biti ako dođe do dogovora i povratka MPC-OA ‘kanonskome jedinstvu’ sa SPC? Sasvim suprotno. SPC je uspjela da samostalno riješi problem i vrati stvarnu nadležnost nad eparhijama u Makedoniji. To znači prekid petodecenijskoga diskontinuiteta i spriječavanje Vaseljenske patrijaršije da se miješa u jurisdikciju u kojoj sada nema problema, jer ih je SPC riješila. I dolazimo do zamke koje svaki iskreni makedonski autokefalista mora da se plaši”.

„Naime, nije SPC ta koja može da odobrava tomos za autokefaliju, kao ni Ruska crkva; na kraju krajeva, sve mora da se završi pred Vaseljenskom patrijaršijom. Šta ako zaglavimo ni tamo ni ovamo? Šta ako SPC prevari MPC-OA? Hoće li Makedonska crkva ponovo napuštiti ‘kanonsko jedinstvo’ sa SPC? Logičan odgovor bi bio — DA, moglo bi se dogoditi upravo to. Na taj način se gubi onaj (dis)kontinuitet od 55 godina. I biće to onda opet novi raskol, ali na vremenskoj nuli, o kome Vaseljenska patrijaršija neće moći da brine, jer će briga narednih 30 godina biti opet na SPC”.

„Koji je od ova dva scenarija u igri, ne znam. Ali znam da iznenadna dobra volja SPC nije ni hrišćanska, ni obdarena nekom velikom ljubavlju prema MPC-OA. Naprotiv, inspirisana je oportunim politikanstvom. Zašto to tvrdim? Jer da je SPC imala iskrenu volju za autokefalnom crkvom u Makedoniji, to je nakon 20 godina mogla učiniti s Jovanom Vraniškovskim i POA. Ali nije. Mogla je to učiniti s MPC-OA u proteklih 55 godina, ali nije. Mogla je barem pristati da liturgijski saslužuje sa MPC-OA, ali nije. Zašto bi sada učinila nešto što je mogla ranije napraviti? Makedonske vladike trebaju biti dovoljno iskusni da mogu procijeniti upadaju li u zamku ili ne. Oni bi trebali biti i dovoljno svjesni da je autokefalija cilj i nas, makedonskih vjernika”, zaključuje Marjan Nikolovski.

Napominjemo, juče su iz Crkve Srbije objavili da se novi ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil sastao sa Porfirijem Perićem u Patrijaršijskoj rezidenciji u Beogradu. Sastanku je prisustvovao i pomenuti episkop Fotije Sladojević. Glavna tema razgovora bila je „situacija na Kosovu”, tamo je „prije nekoliko dana boravio patrijarh Porfirije”.

„Posebno je istaknuta uloga SPC u procesu uspostavljanja dijaloga i njezina značajna uloga U REGIONU”, saopšteno je iz Patrijaršije Srbije.

Skrećemo pažnju da je Kristofer Hil bio američki ambasador u MAKEDONIJI.

Vaseljenska patrijaršija i dalje priznaje granice jurisdikcije Crkve Srbije nad Makedonijom i Crnom Gorom, a na temelju svoga tomosa iz 1922. godine.

Od pada komunizma, Vaseljenska patrijaršija je izdala tomose o autokefaliji novim crkvama Gruzije (1990), Češke (1998), Ukrajine (2019).

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR