Sokol: Opstanak samostalne i suverene Crne Gore od velike je strateške važnosti za sigurnost hrvatskog juga

Poslanik Evropskog parlamenta iz redova HDZ-a Tomislav Sokol u razgovoru za portal Direktno govorio je o svom angažmanu na zaštiti hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, a povod je bio njegova nedavna posjeta našoj zemlji.

Nedavno ste posjetili Crnu Goru i sastali se s tamošnjim državnim vrhom. Koji su Vam bili ciljevi posjete i jeste li zadovoljni s rezultatima razgovora koje ste vodili?

Opstanak samostalne i suverene Crne Gore od velike je strateške važnosti za sigurnost hrvatskog juga. S tim u vezi, Republika Hrvatska mora biti jače politički i ekonomski prisutna u Crnoj Gori nego što je bila do sada. S druge strane, Crna Gora država je duge istorije vlastite samostalnosti i suživota pripadnika različitih vjerskih i nacionalnih grupa, a njeni lideri trebaju i dalje aktivno održavati takav suživot. Upravo da bih se snažno založio za jačanje prava autohtone hrvatske nacionalne manjine, prošlog sam se mjeseca susreo s Milom Đukanovićem, predsjednikom Republike Crne Gore, Dritanom Abazovićem, predsjednikom crnogorske Vlade, Danijelom Đurović, predsjednicom Skupštine, Rankom Krivokapićem, ministrom vanjskih poslova i s drugim visokim državnim zvaničnicima.

Prilikom posjete naglasio sam da je poštivanje prava nacionalnih manjina nužno u reformskim procesima na evropskom putu, kojemu Crna Gora teži. U tom smislu izrazio sam i zabrinutost zbog uplitanja antievropskih političkih snaga u unutrašnje stvari Crne Gore, ali i jasno komunicirao da je potrebno jače se suprotstaviti hegemonističkim idejama koje dolaze iz Beograda, kao što je "srpski svet". Razgovore u tom smjeru vodio sam na najvišim nivoima, a političke poruke koje sam uputio prihvaćene su s odobravanjem zbog čega sam zadovoljan ostvarenom posjetom.

U Evropskom parlamentu angažovani ste u Izaslanstvu u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Crne Gore u kojem su ranije usvojeni i Vaši amandmani o zaštititi prava hrvatskog naroda u Crnoj Gori. Možete li detaljnije objasniti o čemu se radi?

U Evropskom parlamentu svoj angažman u Izaslanstvu u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Crne Gore koristim da bih se kontinuirano zalagao za jačanje položaja Hrvatica i Hrvata u Crnoj Gori u kojoj je nažalost, u zadnje vrijeme, prisutan porast ekstremizma. U takvim okolnostima od strateške je važnosti osigurati poštovanje prava autohtonog hrvatskog naroda u Crnoj Gori.

S tim ciljem uložio sam amandmane na Deklaraciju s preporukama koji su u konačnici usvojeni i kojima se štite interesi Hrvata u Crnoj Gori. Uz to, zatražio sam i jači angažman crnogorskih vlasti u sprječavanju ilegalnih migracija na teritoriju Evropske unije te izrazio zabrinutost zbog ranije spomenutog miješanja trećih država u unutrašnje političke procese u Crnoj Gori što kompromituje napore koji se preduzimaju s ciljem evropskih integracija.

Predstavnik Hrvata ponovo 'sjedi' u crnogorskoj vladi. Kakvu poruku to šalje prvenstveno Hrvatima u Crnoj Gori, posebno u kontekstu da se nakon izbora 2020. po prvi put dogodilo da nakon 18 godina hrvatska manjina nema svog zastupnika u parlamentu?

Zastupljenost Hrvata u najvišim nivoima vlasti pa tako i zakonodavnoj u Crnoj Gori ključna je za ostvarivanje strateških interesa naše nacionalne manjine, a činjenica da je nakon 18 godina kontinuiteta izostao mandat u predstavničkom tijelu dodatno ukazuje na to koliko je važno jedinstvo među predstavnicima nacionalnih manjina.

Međutim, bitno je da su, vjerujem i zalaganjem nas kao europarlamentaraca, Hrvati u Crnoj Gori sada dobili svog predstavnika u izvršnoj vlasti. Poziv hrvatskom predstavniku Adrijanu Vuksanoviću, tada mandatara, a danas predsjednika Vlade Crne Gore, za participacijom u izvršnoj vlasti dokazuje da se Crna Gora nastoji približiti Evropskoj uniji u kojoj su ovakve prakse uobičajene, ali šalje i jasnu poruku Hrvatima da se njihov glas, kad je dovoljno jasan i glasan, itekako čuje.

Kakve su po Vama reperkusije na vanjskom planu Crne Gore kada je u pitanju ministar Vuksanović s obzirom na to da je ta zemlja na putu prema članstvu u Evropsku uniju možda i najviše postigla od svih zemalja zapadnog Balkana? Koje su Vaše aktivnosti u Parlamentu po tom pitanju?

Ministar Vuksanović svakako šalje poruku da je Crna Gora spremna raditi na usvajanju evropskih vrijednosti. U kontekstu pristupanja Evropskoj uniji, jasno je da postoji politička volja nove Vlade da Crnu Goru učini tolerantnom državom u kojoj se jamče prava nacionalnim manjinama. Nažalost, to nije bio slučaj s prošlom Vladom. Primjetno je da se s dolaskom novog političkog vodstva u Crnoj Gori polagano vraća prepoznatljivi put uvažavanja nacionalnih manjina, njihovih prava i dostignuća.

S tim u vezi, Republika Hrvatska ostat će pouzdan partner na čiju podršku Crna Gora može računati. Naša je uloga biti svojevrsni most između Evropske unije i Crne Gore budući da smo upoznati s obje strane pa svojim iskustvom možemo pomoći da Crna Gora dobije ne samo diplomatsku, već i ekonomsku podršku na svom putu prema europskim integracijama. U tom smislu i kroz aktivnosti u Evropskom parlamentu koje uključuju i rad u Izaslanstvu u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a dok god se poštuju prava Hrvata kao autohtone nacionalne manjine, zalagat ću se za evropski put Crne Gore.

Pred institucijama EU-a aktivno upozoravate na porast ekstremizma u Crnoj Gori prema autohtonom hrvatskom narodu. Možete li navesti primjere, a onda i odgovoriti koje mehanizme ima na raspolaganju EU kako bi reagovala u takvim slučajevima?

Ekstremizam nije nova pojava, ali posljednjih godina zahvaljujući novim tehnologijama i sve raširenijem korištenju društvenih mreža postaje sve ozbiljnija prijetnja stabilnosti. Prijetnje i napadi na pripadnike nacionalnih manjina koji su pretežito dolazili od strane srpskih nacionalista nikako ne doprinose izgradnji građanske i prosperitetne Crne Gore i toga su crnogorske vlasti svjesne.

Ohrabruje međutim činjenica da je novo političko vodstvo u Crnoj Gori odlučno boriti se protiv ekstremnih struja čiji je nastanak u bitnom i rezultat nepromišljenih politika ranije Vlade. Međutim, u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji postoji čitav niz finih diplomatskih mehanizama kojima možemo uticati na dinamiku integracija ako opet dođe do nazadovanja u poštovanju prava nacionalnih manjina, a tu prije svega mislim na prava Hrvata u Crnoj Gori.

Multikulturalnost crnogorski državni vrh često ističe kao važan dio nacionalnog identiteta zemlje, kojim se ponose, a čini se da sve učestaliji ispadi imaju za cilj destabilizaciju zemlje. Tokom Vaše posjete Crnoj Gori, pretpostavljam da je bilo riječi i o tome, kakve su reakcije državnog vrha po tom pitanju?

Više sam puta, pa tako i prilikom susreta s državnim vrhom, izrazio zabrinutost zbog recentnih uplitanja antievropskih političkih snaga u unutrašnje stvari Crne Gore i u tom smislu opeto ističem da nikakvo dovođenje u pitanje postojanja crnogorske nacije i njene samobitnosti od srpskog hegemonizma nije prihvatljivo! Iz razgovora koje sam imao s najvišim državnim zvaničnicima stekao sam utisak da su spremni odlučno reagovati na pokušaje destabilizacije države što ohrabruje jer stabilnost zavisi o političkoj volji izvršne vlasti koja ovog puta ne izostaje.

Osim svega što smo se dotakli u našem razgovoru, baveći se pitanjem hrvatske manjine u Crnoj Gori, koje ste probleme detektovali kao goruće kada je riječ o kvalitetu života, ali i ostvarivanju njihovih prava?

U pogledu ostvarivanja prava važno je dodatno raditi na položaju hrvatske kulture i jezika koji se ne uči u školi u sklopu obrazovnog sistema, već samo kao vannastavna aktivnost. Hrvati u Crnoj Gori slove kao dobri profesionalci, školovani, stručni, ali i oni okrenuti demokratskim vrijednostima, što je svojevremeno pokazao i masovni izlazak Hrvata u Crnoj Gori na referendum 2006, na kojem su glasali za samostalnu i suverenu državu Crnu Goru.

Aktivnosti koje provodi Vlada RH i mi u Evropskom parlamentu takođe mogu znatno uticati na kvalitet života hrvatske manjine u Crnoj Gori jer pokazuju da potenciramo da se prava naših građana uredno poštuju, a projekti koji dodatno mogu ojačati njihov položaj finansiraju. Zato su aktivnosti s obje strane značajno intenzivirane.

I za kraj razgovora, koji su Vaši motivi da u svom radu u Parlamentu poseban fokus stavite na zaštitu hrvatskog autohtonog naroda u Crnoj Gori?

Kontinuirani napori u zaštiti Hrvata van domovine moraju biti i ostati stalni politički prioriteti svih hrvatskih političara. Borba i podrška za poboljšanje njihovog položaja borba je za evropske i civilizacijske vrijednosti temeljene na ljudskim pravima i najvišim evropskim kulturološkim standardima. Upravo zato, u fokus svog rada stavljam i Hrvate u Crnoj Gori, koji njeguju i čuvaju svoje tradicionalne običaje i bogato kulturno nasljeđe.