23 °

max 23 ° / min 15 °

Petak

17.05.

23° / 15°

Subota

18.05.

24° / 16°

Nedjelja

19.05.

26° / 15°

Ponedjeljak

20.05.

27° / 18°

Utorak

21.05.

27° / 18°

Srijeda

22.05.

23° / 16°

Četvrtak

23.05.

24° / 14°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Danas 21 godina od ubistva Zorana Đinđića

Izvor: EPA

Region

Comments 4

Danas 21 godina od ubistva Zorana Đinđića

Autor: Antena M

  • Viber

Na današnji dan prije 21 godinu ubijen je predsjednik Vlade Srbije i lider Demokratske stranke (DS) Zoran Đinđić, prvi premijer Srbije poslije pada režima Slobodana Miloševića 5. oktobra 2000. godine.

Dugogodišnji predsjednik DS-a ubijen je 12. marta 2003. godine, ispred zdanja Vlade Srbije u Nemanjinoj 11 u Beogradu. Na njega je tada pucao snajperom pripadnik Jedinice za specijalne operacije (JSO) Zvezdan Jovanović.

Vlada je nekoliko sati poslije ubistva proglasila vanredno stanje u Srbiji, a kao izvršioci odmah su osumnjičeni pripadnici zemunskog kriminalnog klana i dio pripadnika Jedinice za specijalne operacije (JSO) MUP-a Srbije.

Tokom vanrednog stanja, koje je trajalo do 22. aprila 2003. godine, policija je u akciji “Sablja” uhapsila više od 11.000 osoba, među kojima i političare, visoke vojne oficire i nosioce pravosudnih funkcija.

U avgustu 2003. godine podignuta je optužnica protiv 44 osobe za učešće u organizovanju ubistva, a suđenje je počelo 22. decembra iste godine u Okružnom sudu u Beogradu.

Sud je 23. maja 2007. godine proglasio krivim optužene koji su osuđeni na ukupno 378 godina zatvora.

Na po 40 godina zatvora osuđeni su bivši komandant JSO Milorad Ulemek Legija i njegov zamjenik Zvezdan Jovanović, kao neposredni izvršilac ubistva.

Politička pozadina ubistva Đinđića nije istražena.

Zoran Đinđić rođen je 1952. godine u Bosanskom Šamcu, a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1974. godine.

Jedan je od osnivača Demokratske stranke u kojoj je u septembru 1990. godine izabran za predsjednika Izvršnog odbora, a u januaru 1994. za predsjednika stranke.

Na tu funkciju biran je i jula 1998. i februara 2000. godine.

Od februara do septembra 1997. godine bio je na poziciji gradonačelnika Beograda, kao kandidat koalicije Zajedno.

Poslije pobjede Demokratske opozicije Srbije (DOS) na parlamentarnim izborima decembra 2000. godine, izabran je za predsjednika Vlade januara 2001. godine.

Đinđićeva vlada se snažno zalagala za saradnju s Haškim tribunalom za ratne zločine i za vrijeme te vlade uhapšeno je i tom sudu izručeno nekoliko optuženika, među kojima i bivši predsjednik Srbije i SRJ Slobodan Milošević.

Ubistvu predsjednika Vlade Srbije prethodilo je nekoliko ranijih neuspjelih pokušaja atentata, a najpoznatiji neuspjeli atentat izveden je ujutro 21. februara 2003. godine, kada je poznati kriminalac i član zemunskog klana kod “Beogradske arene” pokušao da zaustavi automobil u kojem je bio Zoran Đinđić. Istovremeno, pored auto-puta je čekalo nekoliko atentatora, koji su bili naoružani ručnim raketnim bacačima i automatskim puškama.

Đinđić je u martu 2003. sahranjen u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu, uz prisustvo više od 70 stranih državnih delegacija. U pogrebnoj povorci bilo je, po tadašnjim izvještajima regionalnih i svjetskih medija, više od milion građana.

Proces demokratizacije društva i korjenitih ekonomskih i socijalnih reformi pokrenut je tokom Đinđićevog mandata i ostaće upamćen kao borac za demokratiju i zapadne vrijednosti u regionu.
 

Komentari (4)

POŠALJI KOMENTAR

roki

Dragi Zorane, koliko smo "setali" za bolju buducnost...ubise te najgori. Od kada te nema Srbija je potonula u duboki mulj, a vuce za sobom i Crnu Goru

Mila K

Posljednja šansa ozbiljne Srbije. Počivaj u miru.

Ante

Uz Đinđića, pada mi na pamet da su ubijeni i Ćuruvija i Ivanović... a sve u ime fašističkog projekta velike Srbije - nažalost !