Odbor za vanjsku politiku hrvatskog Sabora raspravio je o situaciji u bilateralnim odnosima između Republike Hrvatske i Crne Gore nakon što je Skupština Crne Gore usvojila Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthausen te jednoglasno usvojio Zaključak Odbora.
Na poziv Odbora, govoreći o bilateralnim odnosima i rezoluciji, državni sekretar Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Frano Matušić istakao je kako Ministarstvo pozdravlja raspravu Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora o bilateralnim odnosima između Republike Hrvatske i Crne Gore jer Republika Hrvatska te odnose sagledava prije svega iz perspektive ukupnih bilateralnih odnosa i još uvijek neriješenih otvorenih pitanja, kao i iz perspektive procesa proširenja Europske unije. Državni sekretar je naglasio kako Hrvatska snažno zagovara proces proširenja EU i podupire evropski put Crne Gore kao i svih drugih država obuhvaćenih tim procesom jer podrška Hrvatske proizlazi iz dubokog uvjerenja da je to jedini ispravni razvojni put za zemlje jugoistočne Evrope.
Dodao je kako je rješavanje bilateralnih pitanja od ključne važnosti i za evropski put Crne Gore jer su dobrosusjedski odnosi jedan od ključnih političkih kriterijuma, koji je naveden i u Pregovaračkom okviru EU-a za Crnu Goru. Zaključno je rekao kako moramo ustvrditi da se, bez obzira na svu dobru volju koju je Hrvatska do sada pokazivala, Crna Gora odlučila na rješavanje vlastitih unutarnjopolitičkih problema upravo na račun dobrih odnosa s Hrvatskom te kako će reakcija i odgovor Vlade RH na poteze koji dolaze iz Crne Gore nastaviti biti odlučni, srazmjerni i primjereni, vodeći računa o dugoročnim interesima Republike Hrvatske.
U konstruktivnoj i sadržajnoj raspravi članovi Odbora istakli su kako je usvajanje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthausen u Skupštini Crne Gore potpuno neprihvatljivo i neprimjereno te se ovaj postupak ne može smatrati dobronamjernim za daljnju izgradnju dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom koja je pomagala Crnoj Gori na putu u NATO te sve vrijeme snažno podržavala njen evropski put, Hrvatski sabor aktivno je pridonosio prenošenju svojih iskustava iz pretpristupnog razdoblja i sudjelovao u pripremama Skupštine Crne Gore za buduće djelovanje u okviru EU.
Nakon rasprave Odbor za vanjsku politiku jednoglasno s 11 glasova "za" donio je Zaključak koji glasi:
"Odbor za vanjsku politiku smatra potpuno neprihvatljivim i neprimjerenim donošenje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthausen, koju je 28. juna 2024. usvojila Skupština Crne Gore. Republika Hrvatska podržavala je Crnu Goru, njegovala dobrosusjedske odnose i pomogla joj na njenom putu u članstvo NATO-a te se sve vrijeme snažno zauzimala za njen evropski put i što skoriju integraciju u EU.
Odbor podsjeća da je na parlamentarnom nivou Hrvatski sabor aktivno pridonosio prenošenju svojih iskustava iz pretpristupnog razdoblja te pripremama Skupštine Crne Gore za buduće djelovanje u okviru Europske unije.
Odbor drži kako se ovaj postupak ne može smatrati dobronamjernim za daljnju izgradnju dobrosusjedskih odnosa te nije u skladu s evropskim vrijednostima i težnjom Crne Gore za članstvom u Europskoj uniji, te Rezoluciju smatra štetnim dnevnopolitičkim aktom.
Odbor za vanjsku politiku upozorava kako se otvorilo pitanje namjere donošenja Rezolucije kojom se narušava izgradnja kulture pomirenja i dobrosusjedskih odnosa te stvarna želja Crne Gore za približavanjem Evropskoj uniji. Crna Gora kao država kandidatkinja za članstvo u podržala je prijedlog Njemačke i Ruande za donošenje rezolucije o genocidu u Srebrenici, a nekoliko dana poslije Skupština Crne Gore donijela je Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthausen kojoj nije svrha iskazivanje pijeteta žrtvama logora Jasenovac a koji Republika Hrvatska sve vrijeme nesumnjivo iskazuje. Skupština Crne Gore Rezoluciju koristi radi kratkoročnih političkih ciljeva trenutne vlasti u Crnoj Gori i relativizacije UN-ove rezolucije o genocidu u Srebrenici te promicanja koncepta tzv. srpskog svijeta, a što koristi ruskim nastojanjima destabilizacije Europe.
Odbor za vanjsku politiku smatra pozitivnim činjenicu da u crnogorskoj Skupštini postoje političke snage koje podržavaju europski put Crne Gore i dobrosusjedske odnose s Republikom Hrvatskom, kao i činjenicu da je predsjednik Crne Gore osudio ovu Rezoluciju. Odbor za vanjsku politiku smatra da iza tog čina stoje i izvana dirigovani planovi kako bi se antagonizovali odnosi Crne Gore i Republike Hrvatske, obeshrabrili proevropski akteri u crnogorskom društvu te ciljano usporilo napredovanje Crne Gore ka članstvu u EU.
Odbor naglašava kako ovakav potez trenutne vlasti Crne Gore prema Republici Hrvatskoj koja je doživjela teško ratno stradavanje i velike ljudske žrtve 90-ih godina, za vrijeme agresije Miloševićevog režima koji je vladao Srbijom, a u kojima je, nažalost, sudjelovala i Crna Gora, ima za cilj narušavanje odnosa između dvije zemlje. Podsjećamo kako Crna Gora nije jasno i nedvojbeno osudila zločine u crnogorskom logoru Morinj, štoviše smijenila je zvaničnike koji su podržali postavljanje ploče u logoru, a nije ni osudila agresiju na Republiku Hrvatsku.
Odbor za vanjsku politiku stoga poziva Crnu Goru na suzdržavanje od daljnjih poteza koji bi dodatno unazadili odnose dviju susjednih država te da se suoči s vlastitom odgovornošću kroz procesuiranje ratnih zločina na najvišem nivou koje su državljani Crne Gore počinili tokom agresije na Republiku Hrvatsku na dubrovačkom području (Grad Dubrovnik, Dubrovačko primorje, Župa dubrovačka i Konavle). Također poziva da se riješe druga otvorena pitanja, uključujući i odštetu ratnim zatočenicima u crnogorskim logorima, i zaštitu svih prava hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, skladno Zajedničkom stajalištu Evropske unije za poglavlje 23, predstavljenom na Međuvladinoj konferenciji 26. juna 2024., kao i pitanje granice na moru te povrata Školskog broda Jadran.
Odbor za vanjsku politiku očekuje da Crna Gora odustane od daljeg antagonizovanja odnosa s Republikom Hrvatskom radi nastavka jačanja bilateralne suradnje, uključujući i one na parlamentarnom nivou, te nastavka podrške procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.“
Odbor za vanjsku politiku nadležan je za pitanja vanjske politike i međunarodnih odnosa i pitanja zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU te prati politike EU iz svoje nadležnosti, uključujući politiku proširenja Evropske unije i pristupne pregovore te na svojim sjednicama prati i raspravlja o aktualnoj političkoj situaciji, kao i o situaciji u jugoistočnoj Europi.
Javor
@Mojaš, ono preko čega je Hrvatska prešla Crnoj Gori, poslije zajedničke agresije sa Srbijom 91. na nju, je vrijedno svakog poštovanja. No CG vojvode Mandića i družine su pljunuli na sve, a time i na čojsku i sojsku CG, što njima, Vovodi i bratiji, ne predstavlja problem.
Bajo
Zabranite ulazyk u Hrvatsku onima koji su glasali za Vučićevu rezoluciji. Kao i rukovodstvima partija koji su digli ruke za interes velikosrpstva. Jedno stotinak ljudi mrsnite . Časna Crna Gora ce vam bito zahvalna .
Mojaš
@Javor Ima li pravo Crna Gora da vodi svoju politiku i da baštini nezavisnost stečenu 2006. godine?Hrvatska da je stvarno dobronamerna,ne bi trebalo raditi ono što spočitava Srbiji da radi Crnoj Gori.Da sa pozicija sile nameće Crnoj Gori šta je za nju dobro a šta ne.