„Odvraćajući faktor za svakog eventualnog agresora iz susjedstva“ – tako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objasnio potrebu za novim nabavkama naoružanja tokom boravka u Pekingu, gdje je prisustvovao vojnoj paradi i sastao se sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom.
Vučić je tom prilikom rekao da je iskoristio paradu kako bi sagledao „šta bi bilo zanimljivo da se nabavi za potrebe Vojske Srbije“.
Srbija sa Kinom već godinama sarađuje u oblasti odbrane, a nabavke iz te zemlje izazivaju kritike iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
Prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stokholmu (SIPRI), Srbija je država Zapadnog Balkana koja je u proteklih pet godina izdvojila najviše sredstava za vojsku. Samo u 2024. godini za vojsku je opredijelila 2,2 milijarde dolara, odnosno 2,6% BDP-a, gotovo pet puta više od Albanije – članice NATO-a i druge po izdvajanjima u regionu.
Ko „prijeti“ Srbiji?
Vučić često ističe „prijetnje iz susjedstva“ kao glavni razlog za naoružavanje. – Svi se naoružavaju do zuba. Naoružavaju se i u regionu, i naše je da ne zaostajemo. Sve što mogu da kažem je da mi ne zaostajemo – kazao je u januaru 2024.
Iako tvrdi da Srbija „ne želi da napada nikoga“ i da je „faktor mira i stabilnosti“, istovremeno poručuje da susjedne zemlje predstavljaju bezbjednosnu prijetnju. Posebno se osvrnuo na zajedničku deklaraciju Hrvatske, Kosova i Albanije iz marta 2024, kojom se jača vojna saradnja. Vučić je to ocijenio kao formiranje saveza „protiv Srbije“, dok je Vlada Hrvatske za RSE naglasila da deklaracija ne znači stvaranje vojnog bloka.
Poređenja sa Hrvatskom
Vučić često upoređuje vojnu moć Srbije i Hrvatske, uz ocjene da Beograd ne smije zaostajati za Zagrebom. Nakon što je Srbija sa Francuskom dogovorila nabavku borbenih aviona Rafal vrijednu 2,7 milijardi eura, poručio je da se Srbiji zamjera ono što se Hrvatskoj predstavljalo kao uspjeh.
Prema SIPRI-ju, Srbija je 2024. godine izdvojila oko 700 miliona dolara više od Hrvatske, a sličan trend bilježen je i prethodnih godina.
Od koga Srbija nabavlja naoružanje?
Podaci o uvozu i izvozu naoružanja u Srbiji drže se u tajnosti. Do početka ruske invazije na Ukrajinu Beograd se u velikoj mjeri oslanjao na rusko oružje, ali su nakon februara 2022. te nabavke prestale. Posljednja isporuka iz Rusije bila je antidron sistem Repelent, dio ranije ugovorenih aranžmana.
Nakon toga, Srbija se okrenula Kini, od koje je kupila borbene dronove i raketni sistem FK-3 za protivvazdušnu odbranu. Ovakva saradnja izazvala je kritike iz EU. Istovremeno, Beograd je uveo i zapadnu tehnologiju – avione Rafal iz Francuske – ali Ministarstvo odbrane naglašava da to ne znači promjenu vojne orijentacije Srbije, koja se i dalje deklariše kao vojno neutralna.
Srbija je u aprilu 2025. potpisala i novi sporazum o odbrambenoj saradnji sa Mađarskom, članicom EU i NATO-a, koji Vučić vidi kao mogući uvod u formiranje saveza.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR