Usred smo ljetne sezone, a sa kupanjem stižu i američki horor filmovi o morskim psima.
Zbog toga je 100posto.hr istraživao koliko je danas Jadran siguran kada su posrijedi morski psi, te kakve će potencijalne posljedice klimatske promjene ostaviti u našem moru.
Od početka vođenja službenih statistika, odnosno u posljednjih 150 godina, morski psi su u Hrvatskoj odgovorni za smrt 11 kupača. To su podaci Shark Research Instituta koji takvu vrstu statistike vodi za cijeli svijet.
Posljednji napad morskog psa zabilježen na Visu
Posljednji napad na čovjeka se zbio kod otoka Visa 2008. godine kada je veliki morski pas napao Damjana Peseka, 43-godišnjaka iz Ljubljane. On je s nekolicinom prijatelja ronio na dah pri udaljenosti od 10 metara od obale u uvali Smokva.
Ronilac je lovio ribe puškom i imao je vezanu ribu uz bok. Morski pas je najvjerojatnije nanjušio ribu i napao ronioca kojeg je ugrizao za potkoljenicu. Ronilac je preživio napad zahvaljujući brzoj reakciji ljekara u splitskoj bolnici.
U svijetu danas postoji oko 400 vrsta morskih pasa, dok u Jadranskom moru obitava čak njih 20. Morski psi žive dalje od kopna, a šanse da se vidi nešto su veće kod udaljenijih otoka, na primjer kod Visa ili Jabuke.
Klimatske promjene uzeće svoj danak
"Uprkos tome, još je uvijek mala vjerojatnoća napada morskog psa na ljude u Jadranu. Što će se događati u bliskoj budućnosti, to niko ne može reći sa sigurnošću", kaže Petar Kružić, naučnik koji djeluje u Laboratoriji za biologiju mora na fakultetu u Zagrebu.
On se prvenstveno bavi istraživanjem morskog dna, s naglaskom na korale Mediterana. Uz to, bavi se i uticajem klimatskih promjena na Jadransko more te invazivnim vrstama u Jadranu.
"Klimatske promjene primarno utiču negativno na morske organizme jer se more sve više zagrijava. Iako se ljudima možda čini malo ako se kaže da se temperatura mora u Jadranu povećala za jedan stepen Celzijusa, to je samo prosjek godišnje temperature. U stvarnosti je to puno drugačije. Zime mogu biti hladnije, pa je i more puno hladnije zimi. Ljeti se more više zagrijava od prijašnjih prosjeka, pogotovo ako nema vjetra", objasnio je Kružić.
Profesoau Kružića ovaj portal podsjetio je na primjer od prije samo dvije godine.
Na Mljetu je 2015. bilo 35 dana bez daška vjetra tokom jula i avgusta. Temperatura mora na površini bila je blizu 30 stepeni, dok je temperatura mora do dubine od 50 metara dosezala čak 24 stepena, a na toj dubini je uobičajena temperatura mora ljeti ne viša od 15 stepeni.
"Dugotrajne povišene temperature mora na tim dubinama negativno utieču na sesilne (bez mogućnosti kretanja) vrste morskih organizama, te dolazi do masovnih pomora populacija korala, spužvi, mahovnjaka. Slične, sve učestalije epizode, utvrđene su i u drugim dijelovima Mediterana.
Drugi dio uticaja klimatskih promjena je taj da u Jadran, zbog povišenja temperature mora, dolaze termofilne vrste (većinom invazivne vrste algi i riba) koje se nastanjuju u Jadranu i mogu štetiti autohtonoj flori i fauni kroz predatorstvo, borbu za hranu i životni prostor", zaključio je biolog specijalizovan za morsko dno.
Pojava invazivnih vrsta
Inače, prema definiciji invazivne vrste su vrste koje prirodno ne obitavaju u određenom ekosistemu, nego su u njega dospjele namjernim ili nenamjernim unošenjem. Ako naseljavanje ili širenje strane vrste negativno utiče na bioraznolikost, zdravlje ljudi ili pričinjava ekonomsku štetu na području na koje je unesena, tada tu vrstu stručnjaci smatraju invazivnom.
"S obzirom na to da se Jadran smatra umjereno toplim morem, povećanje temperature mora sve ga više približavaju karakteristikama toplih, tropskih mora. Zbog toga se i događaju pojave tropskih vrsta (npr. riba) u Jadranskom moru. Sesilne vrste organizama (npr. korali i spužve) će se zbog povišene temperature mora morati prilagoditi ili će populacije tih vrsta nestati i zamijeniti se drugim, novopridošlim vrstama.
Normalno da su invazivne vrste razlog za brigu i treba raditi monitoring na njima. Primjer je i tropska invazivna alga Caulerpa cylindracea koje se brzo širi Jadranom i pokriva velike površine morskog dna, gušeći ostale sesilne vrste. Na žalost, ova vrste alge nema predatore koji bi kontrolisali njeno širenje", kaže Petar Kružić.
Tropske vrste morskih pasa u Jadranu
Međutim, zabrinjavajuća činjenica uslijed takvih trendova je što postoji velika vjerovtnoća da će se, ako se zagrijavanje mora nastavi, u Jadranu nastaniti tropske vrste morskih pasa od koji su neke izrazito opasne za ljude.
Ipak, u Hrvatskoj još uvijek vrijedi pravilo da je opasnije ići autom do plaže, nego da će nekoga napasti morski pas. Od vrsta koje mogu biti opasne za ljude u Jadranu obitavaju modrulj Prionace glauca (uglavnom na pučini) i veliki bijeli morski pas Carcharodon carcharias (danas vrlo rijedak).
Ostale vrste morskih pasa u Jadranu uglavnom nijesu opasne, a često ih predstavljaju kao poseban specijalitet u ribljim restoranima.
"Kako prepoznati opasnost od morskog psa ako se neko slučajno zatekne u njegovoj blizini. Šta uraditi, kako reagovati?
"Ako baš imate tu nesreću da naletite na opasnu vrstu morskog psa, najbolje se udaljiti bez previše buke. I naravno, nadati se da pas nije gladan niti znatiželjan. U Jadranu su to, još uvijek, rijetki slučajevi. Veliki bijeli je u Jadranu relativno rijedak zbog manje hrane za njega (morska medvjedica, tune…). Prije 100-tinjak godina tune je bilo znatno više u Jadranu, pa je bilo i više morskih pasa", pojašnjava.
Prema njegovom ipak postoji razlog za brigu, jer će se zagrijavanjem Jadranskog mora njegova bioraznolikost mijenjati.
"To je, nažalost, neminovno. Doći će nove vrste, od kojih će neke sigurno biti invazivne i opasne za ljude. Da bi se na vrijeme saznalo što se događa s Jadranom treba raditi sustavni monitoring Jadrana (fizika, hemija i biologija mora), te pratiti invazivne vrste u Jadranu. Dobar primjer za to je i monitoring ribe papigače Sparisoma cretense koje je do prije 10 godina obitavala samo u južnom dijelu Jadrana, a danas je možete vidjeti i kod Istre".
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR