Kada se ljudi pretvaraju u pravoslavne fanatike, to mi zadaje strah i podsjeća me na Teheran 80-ih

Razgovarao: Darko Šuković 

Aleksandar Saša Kapisoda je druga generacija Crnogoraca u Njemačkoj. Da je ovaj izuzetno uspješan čovjek vezan za Crnu Goru pokazao je time što je kriptovalutu, koju je kreirao prije skoro deceniju i po nazvao "Perper". I danas, "nakon prosrbskog preokreta u Crnoj Gori opet bih postupio kao što sam postupio 2008. i 2018. godine nazvao isto Perper i opet bih ga posvijetio komitima, junacima Božićnog ustanka protiv okupacije i poništavanja Crne Gore."- kaže on u intervjuu za Antenu M. Ono što se desilo prošle godine u Crnoj Gori podsjeća ga na dešavanja u Njemačkoj 1933. i to ga čini uznemirenim, a "kao dugoročni cilj, ova vlada radi na tome da Crnu Goru organizaciono učini srpskom pravoslavnom ili klerofašističkom državom".

Kapisoda upozorava da aktuelna vlast i Vlada žele da kreira politički inženjering, oduzimanjem prava glasa procrnogorski orijentisanom dijelu dijaspore i najavljuje tužbe međunarodnim adresama ako se to desi. Objašnjava kako je i danas u zemlji u kojoj živi sistemski sprovodi denacifikacija i kaže: "Ja kao demokratski misleći građanin Njemačke, naučio sam što su demokratija i ljudska prava i znam kada treba ispoljiti hrabrost i reći 'dosta je dosta, nikada više fašizam', što na neki način i činim sa ovim intervjuom". Njemci, kaže ovaj naučnik, nemaju pojma šta se dešava u Crnoj Gori i da se u njoj "sprovodi jedan nedemokratski, ultra-religiozni inženjering od strane raznih neo-četničkih subjekata".

Na kraju Kapisoda govori o budućnosti "Perpera" i ideji digitalne partije, kao načina borbe protiv vraćanja Crne Gore u Srednji vijek.

Antena M: Kreirali ste prije nekoliko godina digitalnu valutu kripto Perper i posvetili ga komitima, junacima Božićnog ustanka protiv okupacije i poništavanja Crne Gore. Da li bi, s obzirom na aktuelne političke prilike u Crnoj Gori, bilo bolje da ste valutu nazvali Dinar i posvetili je žandarmima Kraljevine SHS?

Kapisoda:Koncept i ideja digitalnog Perpera nastao je neposredno nakon što sam prvi put čuo za Bitcoin 16. decembra 2008. Satoshi je dodao Finneya u spremište Bitcoina na Sourceforgeu, web mjestu za upravljanje projektima otvorenog koda sličnim GitHubu. Kad sam to ugledao i pročitao, odmah sam shvatio šta imao je na umu i što sve stoji iza ovog koda. Shvatio sam da će to promijeniti monetarni sistem i da će imati veliki uticaj na platni sistem koji poznajemo.

Istog trena to je bilo negdje oko 9 sati uveče sam uzeo papir i olovku i kreirao Digitalni Perper. Moja ideja je bila da bi sistem plaćanja trebao biti mnogo lakši. Buduća plaćanja trebalo bi da budu tako jednostavna kao slanje emaila.

Digitalni Perper je bio rođen, sa logikom Bitcoina a uz to sam kreirao i logo, to je bilo 16. decembra 2008 u 20.58 časova.

Kao dokaz da sam bio u pravu i da je ovo početak nečeg velikog, bio je trenutak kada je prvi blok Bitcoin Genesis datiran 3. januara 2009. godine. Javna mreža Bitcoina nije se aktivirala sve do pet dana kasnije, kada je izvorni kod objavljen u javnosti, a prvih nekoliko blokova majnovano/izrudareno.

Prva verzija moje ideje predstavljena je u januaru 2019. godine, tačno deset godina i mjesec dana nakon mog izuma Digitalnog Perpera.

Sve ostale krito valute poput Ethereuma nastale su nakon moje ideje, na što sam lično posan, da sam danas kao i tada pionir u digitalizaciji što prikazuje moja djela.

2019. godine, 100 godina nakon Božićnog ustanka sam odlučio da novu stvorenu elektronsku valutu Perper kao elektronsku valutu, posvetim komitima i žrtvama žandarmskog terora koji je sproveden od 1918. kao i do dan danas, pogotovo kada se tiče ukidanja biračkog prava diaspori.

2021. godine nakon prosrbskog preokreta u Crnoj Gori opet bih postupio kao što sam postupio 2008. i 2018. godine nazvao isto Perper i opet bih ga posvijetio komitima, junacima Božićnog ustanka protiv okupacije i poništavanja Crne Gore.

Antena M: Kako Vama iz Njemačke izgleda stanje u Crnoj Gori, nakon promjene vlasti?

Kapisoda: Ne znam da li su građani u Crnoj Gori svjesni što se dogodilo 1933. godine kada je NSDAP preuzela vlast u Njemačkoj, i da tome sliči ono što se dogodilo 2020. godine u Crnoj Gori sa Demokratskim frontom, URA-om i Demokratama. A ne bi me ništa začudilo da su Njemačka, Evropa i Sjedinjene Američke države ovo tražile, jer su se morale desiti promjene nakon kontinuiteta vlasti od Antibirokratske revolucije iz 1989. godine, do danas.

A, za to je kriva bivša vlast, jer sam ubijeđen da je ovo sve dogovor svih političara i političkih stranaka u Crnoj Gori, pošto jedni bez drugih ne mogu opstati. Imam utisak da na crnogorskoj političkoj sceni ne postoji niti jedna partija ili političar koji ne misli kako bi se „opario” i obogatio na račun politike i da mnogi političari i iz bivše, ali i iz sadašnje vlasti ne mogu jedni bez drugih. Tome ide u prilog činjenica da su mnogi i sa pozicija vlasti i iz opozicije, u protekle dvije decenije, stekli bogatstvo kome bi pozavidjele mnoge evropske porodice koje su isto generacijama stvarale.

Kao naučnik i građanin Crne Gore, koji je rođen, odrastao, živi i radi u Njemačkoj, izuzetno sam uznemiren situacijom u Crnoj Gori. Bivša vlast jeste napravila određene korake ka prosperitetu države Crne Gore, ali joj se ne može oprostiti što nije radila na izgradnji institucija sistema i što je dozvolila da se u Crnoj Gori dešava sve ono što se dešava u posljednje vrijeme. Da je sreće, institucije bi funkcionisale, građani bi bolje živjeli i malo koga bi bilo briga ko je na vlasti. Nažalost, zahvaljujući posljedicama loše vladavine bivše vlasti, ali definitivno i spoljnjem i unutrašnjem faktoru, sada u Crnoj Gori imamo prosrpsku vladu koja devastira i asimilira sve što je crnogorsko i ruši sve građanske i demokratske vrijednosti koje jedna država mora imati.

Kao dugoročni cilj, ova vlada radi na tome da Crnu Goru organizaciono učini srpskom pravoslavnom ili klerofašističkom državom.

Glavni ciljevi su:

1. Pripajanje Crne Gore Srbiji, i na taj način uspostavljanje rusko-srpske dominacije na Balkanu sa ruskom vojnom lukom / bazom u Crnoj Gori i to usred moderne Evrope, što je za mene nezamislivo.

2. Pokrasti, dokrajčiti i opustošiti sve što je ostalo od Crne Gore, kako bi doveli državu u situaciju da se predstavi kako je “Crna Gora toliko mala da ne može opstati i funkcionisati sama, te da se zbog toga moramo priključiti ekonomski i politički Srbiji”. To bi bio kraj suverenita i integriteta Crne Gore i tada bi Crna Gora zauvijek nestala sa mape svijeta.

Aktuelna većina i Vlada koja je predstavlja, najavljuju politički inženjering sa ciljem da se smanji broj glasača u procrnogorskom biračkom telu, uz najavljene izmjene Zakona o matičnoj evidenciji prebivališta i izbornog zakonodavstva. Time pokušavaju da onemoguće Crnogorcima koji žive u inostranstvu da glasaju, iako isti imaju samo crnogorsko državljanstvo i imaju pravo glasa samo u Crnoj Gori. Ukoliko to urade, siguran sam da će veliki broj nas u dijaspori pokrenuti sudske postupke pred međunarodnim institucijama u cilju zaštite jednog od osnovnih ljudskih prava koje nam je zagarantovano svim relevantnim međunarodnim dokumentima. S druge strane putem uredbe najavljuju da će prosrpski građani bliski Vladi, koji trenutno nemaju crnogorsko državljanstvo, imati pravo glasa u budućnosti.

Ja sam u toj luksuznoj sitaciji da ne zavisim od Crne Gore, tako da nijesam od tih Crnogoraca koji se za pare ili pozicije prodaju.

Ubijeđen sam da Crna Gora i njeni građani mogu u nama u dijaspori više koristi imati nego mi od njih.

Svako jutro kada se probudim, sjetim se riječi Milovana Đilasa: „Crna Gora je moja sloboda i moj zatvor”.

Antena M: Njemačka je ključna država EU, a Vlada CG zaklinje se kako je njen cilj da uvede Crnu Goru u Evropsku uniju. Da li se politikom aktuelne vlasti implementiraju evropske vrijednosti u crnogorsko društvo?

Kapisoda: Ne nikako, naprotiv, kada vidim kako se ljudi pretvaraju u pravoslavne fanatike, to mi zadaje strah i podsjeća me Teheran 80-tih. U Crnoj Gori se 2020. godine desila pravoslavna revolucija, kao što se u Teheranu 1979 godine desila Islamska revolucija.

Nažalost, u Crnoj Gori i na Balkanu nikako da naučimo neke lekcije iz prošlosti, tako da nam se istorija svakih 30-40 godina ponavlja. I dalje neki subjekti rade po instrukcijama Načertanija, u cilju stvaranja buduće srpske države koja bi obuhvatala Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju.

Srbija i subjekti unutar Crne Gore i dalje radi na "oslobađanju" pravoslavaca  i ostalih Slovena i prati program Načertanija, shodno ideji prisvajanju Crne Gore od strane Srbije. Žao mi je da se kroz sve te akcije stvara mržnja unutar Crne Gore kao i na Zapadnom Balkanu, a na kraju opet građani Crne Gore povuku zadnji kraj. Možda je mržnja novi stila vladanja, po obrascu zavadi za zavladaj.

Subjekti koji su trenutno na vlasti se temeljno, minuciozno instruišu i polarizuju građane Crne Gore, to me sve podsjeća na 1933. godinu i dešavanja u tadašnjoj Njemačkoj.

Antena M: Rođeni ste u Njemačkoj, druga ste generacija iseljenika iz Crne Gore. Možete li da uporedite način na koji je u Njemačkoj sprovedena/sprovodi denacifikacija, pogotovo u obrazovnom sistemu, sa onim kako se ovdje, na Balkanu suočavamo sa prošlošću, naročito sa zločinima iz 90-ih?

Kapisoda: Denacifikacija je sprovedena odmah nakon Drugog svjetskog rata, međutim ista je nastavljena do dana današnjeg kroz krivično zakonodavstvo i obrazovni sistem. Djeca u njemačkim školama uče kako se desilo, što se desilo i koji su rezultati nacizma u Njemačkoj i stalno ih podsjećaju da moraju biti oprezni da ne dozvole da se takvi procesi ikada više dese. Takođe, Njemci uče svoju djecu o sopstvenoj krivici, kao nacije, zbog svega što se desilo i uče ih da žale za greškama iz prošlosti, koja se ne može promijeniti, ali ne smije nikada da se ponovi. Na taj način, kroz sistem obrazovanja svakodnevno se sprovodi denacifiacija.

Ja kao demokratski misleći građanin Njemačke, naučio sam što su demokratija i ljudska prava i znam kada treba ispoljiti hrabrost i reći "dosta je dosta, nikada više fašizam", što na neki način i činim sa ovim intervjuom.

Mi se na Balkanu suočavamo sa prošlošću i zločinima ne samo iz 90-ih, nego čak iz vremena Austrougarske, Osmanskog carstva... a pogotovo od 1918. pa sve do dan danas.

Najveći problem je u tome, što se instrumentalizuje religija pogotovo u pravoslavnoj vjeri. Jako su agresivni i namjerno ne prave razliku između narodnosti, nacionalnosti i vjeroispovijesti - to nažalost crkva protežira.

Za Srpsku pravoslavnu crkvu znači da je svaki pravoslavac Srbin, a da su svi vjernici islamske i katoličke vjeroispovjesti nekada bili Srbi. Sa tim stavom agresivne politike Srpske pravoslavne crkve lako je manipulisati sa pravoslavnim narodom od strane prosrpskih subjekata.

Antena M: I sloboda medija je sfera Vašega interesovanja. Imate li mogućnost da iz Njemačke formirate sliku o medijskoj sceni Crne Gore?

Kapisoda: Sloboda medija je nešto što svaki građanin ove planete mora da podrži.

Počeo sam se boriti za slobodu medija kada me u tu temu uputio moj dobar prijatelj pok. Milenko Šoljaga, veliki humanitarac i predsjednik humanitarne organizacije «MONTMEDIJA» iz Švajcarske tokom 90-tih. On se već tada trudio da nam crnogorski mediji budu nezavisni, ali očigledno tu ima još dosta posla.

Nama u Crnoj Gori treba jedan Milenko Šoljaga koji će nastaviti njegova djela. Nije teško reći koji mediji u Crnoj Gori su slobodni, jer se mogu na jednu ruku nabrojati.

Antena M: Kad jedna država postane de facto medijska kolonija, a Crna Gora je u takvoj poziciji, je li normalno da to prolazi bez reakcije demokratskih država, poput Njemačke, pogotovo novinarskih udruženja i organizacija? Da li, zapravo, u Njemačkoj uopšte postoji svijest i o tom specifičnom problemu Crne Gore?

Kapisoda: Njemci i građani u Njemačkoj nemaju pojma što se dešava u Crnoj Gori, jer kroz ovu pandemiju svako se okrenuo sebi. I nažalost da niko u Njemačkoj ne zna da se u Crnoj Gori sprovodi jedan nedemokratski, ultra-religiozni inženjering od strane raznih neo-četničkih subjekata.

Antena M: Utisak je da ogromna većina udruženja i pripadnika naše dijaspore ne želi saradnju sa ovakvom vlašću, pa ni sa Upravom za dijasporu-iseljenike. Kakav je Vaš stav?

Kapisoda: To je istina, dijaspora kao i pojedinci iz dijaspore su nudili saradnju bivšoj Vladi, ali ta bivša vlast nikada nije bila zaintersovana za dijasporu, a ova nova je samo zainteresovana za dijasporu koja je pro-srpski nastrojena. Ja nemam visoko mišljenje o bivšoj, a pogotovo ne o ovoj novoj vlasti koja se trudi da uništi sve što je crnogorsko.

Antena M: Počeli smo pa da završimo kripto Perperom. Šta se desilo sa tim Vašim naumom? Ima li budućnost?

Kapisoda: Kripto Perper je samo početak budućnosti. U posljednje virjeme sam mnogo radio na tehničkoj pozadini, ali se u međuvremenu mnogo toga desilo. Kao prvo, prošle godine sam osnovao firmu Perper Digital d.o.o. (www.perper.digital).

Kao drugo, uspio sam revolucionirati blockchain i nazvao sam ga PerperChain jer je ta nova tehnička pozadina mnogo ekološki prihvatljivija.

Blockchain je u suštini smrt za ekologiju jer se koristi previše energije i tako za mene ekološki neprihvatljiv, što je meni uvijek smetalo. Zbog tog razloga Blockchain u trenutnoj verziji se neće probiti u industriji, nego će ostat na akademskom nivou istraživanja.

To je razlog što smo krenuli u drugom smijeru, sada koristimo tehničku pozadinu tzv. backend, koji se ponaša kao blockchain, ali ne traži toliko kapaciteta t.j. računarske snage. To je distribucija i revolucija u blockchain tehnologiji, jer je ekološki mnogo više prihvatljivi nego klasičan način blockchain tehnologije i rudarenja.

Kao treće, radimo na programiranju digitalnog novčanika i spremamo se za inicijalnu ponudu novčića (tzv. ICO-Initial Coin Offering).

Pre-registracija za korišćene digitalnog Perpera se samo može izviršiti na www.perper.network.

Već smo u kontaktu sa investitorima iz inostranstva sa kojima pripremamo strategiju za prikupljanje inicijalnih 5 miliona eura za ovaj projekat. ICO je novi finansijski instrument u svijetu koji omogućava da se prikupe sredstva (za projekte i kompanije) nominovana u digitalnim valutama. Za razliku od bitcoina i drugih kripto valuta koje su volatilne, odnosno stalno mijenjaju vrijednost, Perper je tzv. “stable coin” valuta čija će vrijednost uvijek biti vezana za euro. Vrijednost jednog Perpera će uvijek biti jednaka jednom euru, što će predstavljati revoluciju kada je transfer novca u pitanju. Prema nekim procjenama, putem ICO je samo u proteklih godinu dana prikupljeno preko 1,5 milijardi dolara, tako da kroz ovaj proces želimo da lansiramo globalnu digitalnu valutu koja dolazi iz male, ali istovremeno božanstvene Crne Gore.

Takođe, potpisali smo ugovor o saradnji sa švajcarskom kompanijom Streetopia AG www.streetopia.ch  koja se bavi sa tehnologijom pametnog grada tzv. Smart City.

Streetopia je tehnološki lider u svijetu u oblasti smart city koncepta i ono što je bitno, kripto Perper će biti korišten kao valuta plaćanja u svim gradovima u kojima bude instalirana Streetopia-jina “start city” tehnologija.

Trenutno smo u pregovorima sa zainterosovanim opštinama za testne instalacije.

U saradnji sa jednim poznatim evropskim projektantskim biroom radimo na projektu digitalnog grada „Montenerina”. Trenutno smo u fazi projektovanja i namjera nam je da Perper Digital (www.perper.digital) osnuje prvi digitalni grad u regionu, koji će privući digitalne nomade kao i kreativce iz čitavog svijeta. Taj grad će biti Technology Hub i dominiraće nad svim tehnološkim hubovima u regionu.

Antena M: Navodno, planirate pokretanje digitalne partije!?

Kapisoda: Tačno je, dio smo digitalne zajednice koja radi na pokretanju digitalne partije sa ciljem da se reformiše društvo i podstakne razvoj digitalne ekonomije i digitalne transformacije. Crna Gora se trenutno suočava sa onim sa čime se suočava, međutim to ne znači da oni koji imaju znanje i iskustvo, kao i profesionalne reference, treba da stoje po strani i posmatraju kako zemlja tone u Srednji vijek. Radi se o timu profesionalaca iz Crne Gore i dijaspore, koji vjeruju da se Crna Gora nalazi u problemu zbog katastrofalne političke elite koja je na sceni i da građani Crne Gore, a prije svega mladi, zaslužuju jedan novi pokret koji ima viziju i koji želi da Crnu Goru povede onamo gdje joj je mjesto.

To nije samo EU, već kao mala zemlja, sa nevjerovatno dobrom geostratešom pozicijom, značajnim prirodnim resursima i znanjem (koje postoji i u Crnoj Gori, ali i u dijaspori) ima potencijal da u narednih 10-15 godina bude jedan od tehnoloških lidera u Evropi.

Dojučerašnja ministarka g-đa Sanja Damjanović uspjela je da napravi sjajan strateški okvir za digitalizaciju i razvoj inovacija, međutim i digitalizacija i inovacije moraju ući u sve pore društva i sistema, a prije svega u oblastima nauke, obrazovanja i zdravstva.

Crna Gora je bogom dana da bude nova digitalna „Meka” Evrope, jer za razliku od Estonije, mi se nalazimo na Mediteranu i tu prednost treba iskoristiti. Mladi, umjesto što se bave religijom i uče se da mrze jedni druge, treba da su okrenuti budućnosti i da koriste šanse koje im digitalna ekonomija stavlja na raspolaganju. Znanje, nauka i inovacije su stvari koje dominiraju savremenim svijetom, tako da moramo pružiti šansu mladima u Crnoj Gori da iskoriste potencijal koji im je na raspolaganju.

Zašto i mladi iz Crne Gore ne bi mogli zarađivati evropske plate, iz udobnosti svoga doma?

Crna Gora ima sjajan potencijal da privuče digitalne nomade, kojih je prošle godine bilo nekih 6.3 miliona u svijetu. Zašto se ne bi i mladi u Crnoj Gori učili da rade i zarađuju kao njihovi vršnjaci širom svijeta? Samo je industrija obrazovanja putem interneta vrijedi preko 500 miliona dolara dnevno.

Časopis Inc je početkom 2016. godine izvijestio da industrija e -učenja vrijedi 107 milijardi dolara, dok je veličina tržišta 2019. godine premašila 200 milijardi dolara (548 miliona dolara dnevno), a, prema podacima Global Market Insights očekuje se da će doseći 375 milijardi dolara do 2026. godine. Ovim želim da završim ovaj intervju – da li mladi u Crnoj Gori zaslužuju da budu instrumentalizovani od strane političara i crkve, koji se bogate na njihov račun, ili treba da žive i rade kao njihovi vršnjaci širom svijeta, koristeći pogodnosti digitalne revolucije, koja je tek na samom početku.