Damjanović iznijela ozbiljne optužbe: Vlada ćuti pred nezakonitim radnjama u resoru kulture, morala sam da odolijevam ucjenjivačkim sklonostima ministarke Vujović

U protekle četiri godine u Muzičkom Centru Crne Gore (MCCG) organizovano je skoro 300 programa, uglavnom koncerata, a za programsku djelatnost izdvojeno je 300 odsto više sredstava nego ranije, saopštila je bivša poslovna direktorica te institucije, Isidora Damjanović.

Ona je, na pres konferenciji povodom predstavljanja rezultata ostvarenih tokom četvorogodišnjeg mandata upravljanja institucijom, kao i osvrta na okolnosti koje su pratile izbor novog poslovnog direktora, kazala da Vlada ćuti pred, kako tvrdi, nezakonitim radnjama i zloupotrebama u resoru kulture.

Damjanović je podsjetila da je na tu funkciju stupila je 7. oktobra 2021. godine zajedno sa Mirjanom Živković, tada umjetničkom direktoricom.

Kako je istakla, instituciju su zatekle u lošem stanju, ali su uz mnogo rada i posvećenosti postepeno unapređivale njen rad i sticale povjerenje zaposlenih. Nakon Živković, saradnju je nastavila sa Markom Simovićem, sa kojim je, prema njenim riječima, dodatno podigla kapacitete Muzičkog centra.

Damjanović je naglasila da je tokom cijelog mandata odgovorno i domaćinski upravljala institucijom, vodeći računa o svim aspektima njenog funkcionisanja.

“Za protekle četiri godine u Muzičkom centru je organizovano skoro 300 programa, od čega su najveći dio koncerti. Crnogorski simfonijski orkestar, koji je bio na ivici održivosti sa nešto više od 40 članova, danas broji 60, a moja namjera je bila da u sledećoj godini zaposlimo još desetak članova i time kompletiramo sastav, što prethodni direktori, jedni za dvije, a prvi za 13 godina rukovođenja Muzičkim centrom, nisu uspjeli. Mojim dolaskom u Muzički centar orkestar je prvi put imao isplaniranu godišnju sezonu i plan rada od septembra jedne do avgusta sledeće godine”, istakla je Damjanović.

Ukazala je da su značajna imena iz svijeta muzike nastupala sa orkestrom što kao solisti, što kao dirigenti: od Alesandra Kadaria, Muhai Tanga, Srboljuba Dinića, do Gordana Nikolića, Dragana Đorđevića, Frančeske Dego, Iva Pogorelića.

“Orekstar je nakon višegodišnje pauze dobio šefa dirigenta, markantnog i nadasve talentovanog, marljvog pregaoca Marka Korovića. Prvu put u istoriji Crne Gore u instituciji kulture zaposlili smo ženu dirigenta, našu Cetinjanku Ivu Marcano, koja iz godine u godinu kali svoju profesionalni put kroz rad sa orkestrom”, navela je Damjanović.

Podsjetila je da je u Podgorici od 1972, u okviru Muzičke škole "Vasa Pavić", egzistiraju niža i srednja baletska škola, a da svršeni kadar sa tih obrazovnih institucija nikad nije imao kontinuirani profesionalni angažman u nijednoj instituciji kulture, niti su institucije bile zainteresovane za tako nešto.

“Postavlja se logično pitanje, za koga je Crna Gora punih 50 godina školovala ljude koji nisu postojali na tržištu rada?”, upitala je Damjanović.

Kazala je da je 23. decembra 2021. pokrenula Baletski studio u kojem su bile uključene balerine, školovane u našem obrazovnom sistemu, da bi 2023. novom sistematizacijom balet bio uvršten u integralni dio institucije, kao i orkestar sa definisanim radnim mjestima.

“Uprkos brojnim opiranjima, opstrukcijama iz Ministarstva kulture realizovane su baletske predstave sa kojima se ansambl predstavio domaćoj publici, kako u Crnoj Gori tako i šire. Od ove jeseni posredstvom internacionalne audicije dobili smo izvrsne baletske igrače iz Japana, Grčke, Španije, koji su zajedno sa našim igračima unaprijedili nivo ansambla”, istakla je Damjanović.

Prema njenim riječima, nova sistematizacija predvidjela je i osnivanje profesionalnog hora, čime je, kako je kazala, imala namjeru stvoriti preduslove za izvođenje kompleksnih muzičko-scenskih djela kao što su opera, balet, oratorijum, mjuzikl…

“Instituciju sam razvijala u pravcu buduće transformacije u veliku muzičku kuću koja bi pod nazivom FILHARMONIJA, OPERA, BALET, nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, od fondova EU fondova mogla da traži sredstva za novu, daleko adekvatniju i veću zgradu, koja odgovora svim standardima savremene muzičke produkcije”, rekla je Damjanović.  

Kazala je da je, kroz edukativni sektor, posebna pažnja posvećena i djeci za koju je do danas organizovano blizu 100 programa.

“Paralelno s ovim procesom razvijala sam i sektor produkcije, zbog kojeg je i aplicirano kod Japanske fondacije za tehniku koja nam je neophodno. Nakon dvije godine napornog rada na aplikaciji i ispunjavanja svih zahtjevnih uslova, od Japana smo dobili donaciju u vrijednosti od 150 miliona jena, odnosno 950 000 eura. Završen je tender i početkom februara 2026. očekujemo prvi kontigent opreme za koju smo pripremili produkcioni studio”, navela je Damjanović.

Ukazala je da se osnivanje sektora za međunarodnu saradnju ispostavilo kao svrsishodno budući da su imali uspjeha kroz razvijanje poslovane saradnje van granica Crne Gore.

Damjanović je pomenula niz infrastrukturnih i organizacionih projekata kojima su unaprijeđeni uslovi rada, tehnička opremljenost i dostupnost institucije.

“Na polju pravnih poslova usvojeno je novih 35 pravilnika. A prilikom inspekcije za Javne nabavke dobili smo pozitivan izvještaj. Za programsku djelatnost izdvaja se 300 odsto više u odnosu na period prije mog dolaska na čelo insntitucije. Sa prosječnih 20 programa godišnje Muzički centar je došao do skoro 90 i aktivnoj sezoni koja ima veću frekfenciju događaja i traje duže”, navela je Damjanović.

Podsjetila je da je ove godine u junu izvedena prva opera u kompletnoj produkciji Muzičkog centra, “čime smo dokazali da kao institucija imamo kapacitet za ovako složene projekte.”

“Budući da sam kao poslovni direktor puno toga uradila, što opet nosi sobom planiranje novog načina poslovanja i nove faze razvoja institucije, uvidjela sam da mi je za zaokruživanje čitavaog procesa neophodno još vremena, te sam iz tog razloga prilikom susreta sa ministarkom kulture Tamarom Vujović jula ove godine izrazila želju za ostankom u drugom mandatu, čemu se ona nije protivila”, kazala je Damjanović.

Vođena time, kako je pojasnila, pokrenula je niz poslovnih kontakata i inicijativa za sezonu 25/26.

“Uložila sam sav svoj trud i vrijeme da se neke moje ideje realizuju: kako na planu infrastrukturnih projekata, tako i na planu korporativnog poslovanja (saradnja sa turizmom) ali i implementaciji novih ljudskih resursa, znanja i vještina.  Kako se približavao 7. oktobar dan kada mi ističe mandate, slala sam dopise ministarki po pitanju nekih poslovnih aktivnosti u namjeri da se vidim sa njom i obrazložim joj svoje poslovne planove. Međutim, ona je u kontinuitetu od više dana bila u inostranstvu, pa sam pomislila da će me kontaktirati kad joj se za to ukaže prilika”, rekla je Damjanović.

Kazala je da je 30. oktobra oko 9.30 časova ministarka Vujović došla u njenu kancelariju na sopstvenu inicijativu, kako bi prije odlaska na događaj IT firme Korteks u 10 časova u Velikoj dvorani Muzičkog centra obavila razgovor sa njom.

“Ministarka mi je bez okolišanja saopštila da na moje mjesto dolazi Vučić Ćetković. Na moje pitanje otkud on kao nekomptenetna osoba, koja po svom obrazovanju i iskustvu nema nikakve veze sa Muzičkom produkcijom, ministarka Vujović mi je odgovorila da je premijer Milojko Spajić zahtjevao moje razrješenje, odnosno dovođenje svog savjetnika, čiji rad na toj poziciji nikom nije poznat. Pravdala se kako eto, ni ona nema veze sa kulturom pa je tu gdje jeste”, rekla je Damjanović.  

Kazala je da je pitala ministarku da li je premijeru predočila rezultate njenog prethodnog rada, na šta je dobila negativan odgovor.

“Na moje pitanje da li mogu da ostanem do 20. novembra budući da sam počela vrlo važan projekat, opet mi je odsječno odgovorila “ne”, uz konstataciju da je ona zapravo došla da me obavjesti o razrješenju, što je bolje nego da saznam iz medija. A razrješenje će se desiti vrlo brzo, iz čega sam shvatila da se ministarki veoma žuri da me skloni iz Muzičkog centra. Konstatovala sam da je mojom smjenom ministarka zapravo našla način da me istjera iz Savjeta Muzeja savremene umjetnosti, na šta je ona reagovala krajnje neubjedljivo”, ukazala je Damjanović.

Smatra indikativnim da je njeno razrješenje i Vučićevo imenovanje donešeno isti dan na sjednici Vlade Crne Gore u 16:30 časova, navodeći da to znači da ministarka nije htjela da ostavi ni malo prostora za njenu reakciju.

Govoreći o onome što je prethodilo svemu, Damjanović je kazala da su se otkad je ministarka Vujović stupila na dužnost dešavale prilično čudne situcije “u kojima sam, osim sa njenim neznanjem, morala da odolijevam i njenim ucjenjivačkim sklonostima”.

“Tokom marta mjeseca 2024. ministarka Vujović je poslala dopis Muzičkom centru u kojem nas obavještava da se od nas očekuje da uzmemo učešće u realizaciji muzičkog gala koncerta Fondacije “Miloš Karadaglić”. Pored Muzičkog centra, u dopisu je navedeno učešće Crnogorskog narodnog pozorišta i Ministarstva kulture. Na događaju planiranom za 6. april predviđeno je učešće stipendista Petre Radulović i Koste Popovića, Miloša Karadaglića, gudačkog orkestra Muzičkog centra Crne Gore od 30 članova i dirigenta Andreasa Otenzamera”, rekla je Damjanović.

Kazala je da se podrazumijeva da bi Muzički centar podržao ovaj događaj da se od njih nije zahtjevalo da ta institucija snosi troškove učešća za angažovanje 30 muzičara na koncertu kojeg organizuje Miloš Karadaglić.  

“Ovaj koncert nema nikakve veze sa našim planom i programom rada, niti smo u mogućnosti da finansiramo angažovanje 30 zaposlenih za neki privatni projekat. Niti imamo zakonskog načina da ih platimo. Smatrala sam da ukoliko neko želi angažman izvođača iz Muzičkog centra za svoju privatnu fondaciju da je dužan i da ih plati, a ne da se njegova obaveza prebacuje na nas”, rekla je Damjanović.

Kazala je da je ministarka bila uporna da se tako nešto realizuje, navodeći da joj je poslala poruku sledeće sadržine: “Saradnja sa Karadaglićem je državna odluka. Ja Vas još jednom pozivam da nađete način da angažujete i platite zaposlene. Saradnja na ugovorenom nivou između Fondacije i muzičara ne dolazi u obzir!”.

“Nakon toga, Vučić Ćetković me pozvao u svoj kabinet da mi kaže kako je neophodno da muzičari iz Crnogorskog simfonijskog orkestra nastupaju na koncertu fondacije. Na moju konstataciju da im se nastup za privatni događaj mora platiti, on je odgovorio da je premijer Milojko Spajić pokrovitelj događaja i da je iza koncerta stala Vlada”, rekla je Damjanović.

Ukazala je da se na zvaničnom sajtu Crnogorskog narodnog pozorišta nigdje ne pominje da je pokrovitelj koncerta bio premijer Spajić, navodeći da poziva premijera da dostavi javnosti Odluku Vlade Crne Gore o pokroviteljskoj ulozi premijera, kojom se podržava privatni koncert, na kojem, nastupa i vlasnik fondacije Miloš Karadaglić.

“Kako je moguće da se Ministarstvo finansija veoma rigorozno odnosi prema potrošačkim jedinicama i insistira na namjenskoj potrošnji, a da istovremeno zahtjeva od institucija da bezrezervno i nenemjenski troše sredstva na događaje koji nisu predviđeni budžetom? Osim Vučića Ćetkovića ko još u Vladi Crne Gore zna da je pokrovitelj događaja bio Milojko Spajić ? Ministarka Vujović nam je plasirala informaciju da je saradnja sa Fondacijom MIloša Karadaglića projekat od državnog značaja. Zašto crnogorska javnost nikad nije dobila taj projekat na uvid?”, upitala je Damjanović.

Ukazala je da se 29. juna prošle godine u Ministarstvu kulture održan sastanak na koji su bili pozvani umjetnički direktor Marko Simović i ona, a zbog premijernog postavljanja u Crnoj Gori opere La Montagne Noir koja je na repertoaru Opere iz Dortmunda.

Kazala je da su pored njih sastanku prisustvovali: Dragana Kažanegra Stanišić u svojsvu državne sekretarke Ministarstva kulture, Jelena Jovanović Nikolić u svojstvu direktorice Direktorata za klulturno-umjetničko stvaralaštvo, Luka Radović - direktor Zetskog doma, Tatjana Krkeljić - dekanica Muzičke akademije i prijateljica Vučića Ćetkovića Dobrila Popović, u svojstvu fizičkog lica, “a javnosti poznata kao jedan od dugogodišnjih saradnika KotorArt festivala”.

“Na tom sastanku saznali smo da su predstavnici Opere iz Dortmunda već dolazili u Crnu Goru da se informišu o kapacitetima neophodnim za realizaciju opera. Veoma je indikativno da ni ja, ni umjetnički direktor nismo imali prilike da se sretnemo da ljudima iz Dortmunda, ali da se od nas, Zetskog doma i Muzičke akademije očekuje da realizujemo operu iako Ministarstvo kulture nije imalo nijedan validan dokument o strukturi opere na svakom njenom nivou. Jelena Jovanović Nikolić se pozvala na to kako je riječ o projektu opet od državnog značaja, jer su Vlade Crne Gore i Njemačke potpisale Sporazum o saradnji. Ona nije imala nikakav dokument koji bi dao detaljne informacije o projektu, ali je menadžmentu iz Dortmunda obećano da će se opera realizovati”, navela je Damjanović.

Kazala je da je Dobrila Popović insistirala da se projekat izvede u ljetnjem periodu, kada se realizuju i ljetnji festivali.

“Kad smo realizaciju opera stavili na papir došlo se do cifre od skoro 300.000 eura, što je za svaku od institucija bio preveliki zalogaj. Ministarstvo kulture nije htjelo da izdvoji ova sredstva sa svog računa, a kad se uvidjelo da institucije nisu raspoložene da sav svoj budžet troše na operu koja je u biti produkcija druge države, od opere se odustalo, uz konstataciju da su institucije krive za negativan ishod. Možete li da zamislite kako je Ministarstvo kulture ovako trapavim i nekompetentnim pristupom obrukalo Crnu Goru, kao državu koja obećava nešto što ne može da ispuni”, rekla je Damjanović.

Kazala je da je ovih dana od prijatelja dobila kopiju pisma koje je Dobrila Popović, svega mjesec dana prije zvaničnog sastanka u Ministarstvu kulture, opet preko svog prijatelja Vučića Ćetkovića dostavila premijeru Milojku Spajiću “u kojem od njega traži podršku za Kotorart, čija namjera kao organizatora je da crnogorskoj javnosti predstavi operu La Montagne Noire iz Dortmunda.”

“Na sastanku u Ministarstvu kulture predstavnici Ministarstva su krili da iza ove inicijative o operi iz Dortmunda stoji KotorArt, što je znao i Vučić Ćetković. Namjera je bila da tri navedene institucije potroše veliki novac, ulože veliki trud i svoje resurse u toku najtoplijeg perioda i godišnjih odmora, a da KotorArt dobije izvođenje opere bez da je mrdnuo prstom”, kazala je Damjanović.

Upitala je, navodi, premijera Spajića da li je od svog savjetnika Vučića Ćetkovića imao informaciju da će se za cilj KotorArta koji inače dobija pozamašna sredstva od države, upregnuti tri državne institucije da potroše veliki novac, ljudske i tehničke resurse, bez da to ima bilo kakvog dugoročnog efekta na crnogorsku kulture.

“Da li Vas je gospodine Spajiću informisao Vaš savjetnik Vučić Ćetković da je prema Uredbi o kriterijumima za određivanje festivala od posebnog značaja, svaki festival koji dobije takav status u obavezi da se iz NVO transformiše u Javnu ustanovu. KotorArt od 2008.godine krši zakon i za razliku od Ratkovićevih večeri kojima je Ministarstvo kulture ultimativno naredilo da se transformišu u javnu ustanovu Kotor art do danas nije izvršio tu obavezu i fukcioniše kao DOO. Isti slučaj je i za Njujork džez festivalom koji ima status festivala od posebnog značaja ali funkcioniše kao NVO”, rekla je Damjanović.  

Razlog za to je što, kako je pojasnila, Javne ustanove imaju direktore u maksimalno dva mandata, navodeći da moraju da funkcionišu transparentno i uz odobrenje Savjeta.

“Kako je moguće da sekretarka Ministarstva kulture Marija Tomović, zadužena za pravne poslove toleriše takve anomalije? Veoma je indikativno da su ljudi koji vode ove festivali bliski sa Vašim savjetnikom Ćetkovićem kojim im pruža zaštitu u protivzakonitom djelovanju, a od Muzičkog centra se traži. Kada je ove godine Njujork džez festival pregovarao oko uslova za iznajmljivanje prostora Vučić Ćetković mi je rekao da se premijer lično založio da se festivalu odobre što povoljniji uslovi. Zašto? Zar to nije privatizovanje institucija, predsjedniče Vlade?”, upitala je Damjanović.

Ukazala je da je od 2023. imenovana za člana Savjeta u Muzeju savremene umjetnosti, navodeći da taj posao obavlja kao javni funkcioner bez novčane nadokande.

“Nakon natpisa u dnevnom listu Pobjeda tražila sam dokumentaciju koja se tiče poslovanja ove institucije i otkrila mnoge nezakonite djelatnosti. Svu tu dokumentaciju imao je na uvid Savjetnik za kulturu Vučić Ćetković, od kojeg se u javnosti nije mogao čudi ama baš nikakav komentar”, rekla je Damjanović.  

Podsjetila je da je početkom ove godine, 20. janura Savjet održao sjednicu na kojoj je raspravljalo samo o programu za 2025, navodeći da su nakon toga institucije kulture dobile obavještenje od Ministarstva kulture da do 15. februara dostave finansijske godišnje izvještaje za 2024.

“Pošto je direktor Vladislav Šćepanović u tom period boravio u Americi, Savjet nije mogao razmatrati finansijski izvještaj za 2024. Sasvim slučajno u martu mjesecu, saznala sam da je iz Muzeja savremene umjetnosti, poslat dokument Ministarstvu kulture u kojem piše da je Savjet usvojio finansijski izvještaj za 2024. Što nikako nije mogla biti istina, jer ga nismo ni razmatrali”, navela je Damjanović.

Prema njenim riječima, kako se Vučić Ćetković interesovao za rad Savjeta, saopštila mu je da je Ministarstvu kulture poslat falsifikovani dokument “na šta je on bio zgrožen ali opet bez nekog direktnijeg postupka prema Vladi Crne Gore, odnosno premijeru”.

“Indikativno, da ministarska kulture Tamara Vujović kao ni njena sekretarka  zadužen za pravne poslove Marija Tomović nisu reagovale iako su znale da im je poslat falsifikovani dokument. U aprilu mjesecu Savjet se izjašnjavao o finansijskom izvještaju Muzeja savremene umjetnosti, i epilog glasanja je bio negativan što je značilo da Izvještaj nije dobio potrebnu većinu”, rekla je Damjanović.

Ukazala je da se prema Statut Muzeja savremene umjetnosti, direktor razrješava prije vremena ako, između ostalog, ne posluje na zakonit način i ako Savjet ustanove ne usvoji finansijski izvještaj.

“Posle niza opstrukcija od strane Ministarstva kulture Savjet je u junu pokrenuo inicijativu za smjenu Vladislava Šćepanovića. Pored finansijkog izvještaja posebnu pažnju je privukao projekat izgradnje novog Muzeja koji je prije samo godinu-dvije dana koštao između 15 i 20 miliona, da bi se tokom ove godine operisalo sa cifrom od preko 60 miliona eura. Savjet nikad nije mogao dobiti nijedan dokument koji se tiče izgradnje novog Muzeja”, upozorila je Damjanović.

Ukazala je da je početkom jula ministarka kulture zakazala sastanak na kojem joj je pokazala veoma opširnu dokumentaciju o malverzacijama u Muzeju.

“Na moju opasku da ja i Natalija Čađenović, koja je takođe ukazivala na nepravilnosti u radu Muzeja, kao direktori institucija znamo da čitamo finansijske izvještaje, umjesto da me podrži, ministarka je konstatovala da je zapravo problem u baš tome. Ona je takođe nagovijestila kako bi trebalo izabrati još jednog člana Savjeta uz mogućnost da se ponovo glasa o izvještaju, čime je implicirala želju da po svaku cijenu želi da spasi direktora Šćepanovića”, navela je Damjanović.

Ukazala je i da je izrazila čuđenje finansijama koje su neophodne za izgradnju Muzeja, navodeći da joj je ministarka odgovorila da će 20 miliona obezbjediti država a ostalih 40 dobiće se od donacija.

“Slučajno ili ne isto to mi je potvrdio i Vučić Ćetković. Kad sam ga pitala da li premijer u sve to upućen on mi je dao potvrdan odgovor, što mi je dalo nadu da će se vođen tom informacijom premijer odlučiti za stavljanje Inicijative Savjeta Muzieja savremene umjetnosti za smjenu Vladislava Šćepanovića, na jednoj od prvih sjednica Vlade”, navela je Damjanović.  

Upozorila je da, iako nije urađen glavni projekat, “izgradnja Muzeja je sa godinu dana skočila sa 20 na 60 miliona a da nemamo nijedan dokument kako se došlo do te cifre”.

“I sve to znaju ministarka Tamara Vujović i Vučić Ćetković, a Savjetu se ne proslijeđuje ni jedna informacija, ni jedan konkretan dokument. Sasvim neočekivano kada je inicijativa o smjeni Šćepanovića trebalo da dođe na Vladu, Vučić Ćetković me obavijstio kako je na Vladi postavljeno pitanje legitimiteta inicijative, jer je predlaže Savjet u sastavu od četiri a ne pet članova. I tako je inicijativa sklonjena ad akta”, tvrdi Damjanović.  

Smatra da to ukazuje da su sve odluke koje je Savjet u sastavu od četiri člana, uz obezbjeđeni kvorum donosio prije nego se bavio finansijskim izvještajem validne, a da jedino nije validna Inicijativa za smjenu Šćepanovića”, rekla je Damjanović.  

Prema njenim riječima, iako je davno trebao da sazove sjednicu Savjeta, Vladislav Šćepanović to izbjegava čekajući da istekne njen mandat, “da je ministarka razrješi, istovremeno smjeni u Savjetu, kada bi i Natalija Čađenović napustila Savjet, a oni izabrali novi Savjet po mjeri ministarke Vujović I Šćepanovića.”

“Jedno vrijeme kao budući direktor Muzeja pominjao se Vučić Ćetković, ali pošto ministarka Vujović ima kolosalan motiv da drži Šćepanovića na tom mjestu, ona je istrgovala sa Ćetkovićem tako što joj je on poslužio kao čistač dokumenta i spriječio da se o inicijativi Savjeta raspravlja na Vladi, sklonila ga iz Vlade da je ne kontroliše, sklonila ga iz Muzeja da može sa Šćepanovićem da radi šta joj se prohtije, a za uzvrat Vučiću poklonila Muzički centar kako bi kod premijera Spajića iz nule prešla u jedinicu”, kazala je Damjanović.

Smatra da sve to nadzire sekretarka Ministarstva kulture i medija Marija Tomovića, “čiji je brat zaposlen u Muzeju savremene umjetnosti, osoba kojoj je peti put istekao VD mandate i koja je sve asistirala da ne dodje do smjene Vladislava Šćepanovića.”

Damjanović je upitala premijera da je je kažnjava za rezultat koji je postigla u Muzičkom centru Crne Gore ili za rad u Savjetu.  

“Šta je to što nisam uradila, a mogla sam? Šta je to što ja nemam a Vaš savjetnik koji štiti kriminal ministarke Tamare Vujović ima?  Molim Vas da crnogorskoj javnosti objasnite  zašto ste dozovolili da Vučić Ćetković skloni Inicijativu Savjeta Muzeja sa dnevnog reda Vlade Crne Gore ? Šta je to toliko dragocjeno čime Vas sve Vladislav Šćepanović drži u šaci da Vlada Crne Gore ne smije da se izjasni o njegovoj smjeni?”, upitala je Damjanović.

Ona je zatražila i odgovore na pitanja kojim zakonom je dozvoljeno da Vlada Crne Gore sabotira rad i odluke Savjeta javne insituticije u kojoj ima upravljačku nadležnnost, kao i koji je interes ministarke kulture “da se tako grčevito drži za čovjeka koji joj je poslao falsifikovani dokument o izjašnjavanju Savjeta, a falsifikovanje spada u red krivičnih djela?”.

“Objasnite predsjedniče Vlade, pošto ste, kao što mi je rekao Vučić Ćetković imali sva saznanja o protizakonitim radnjama Vladislava Šćepanovića, zašto ništa niste preduzeli? Da li je moguće, gospodine Spajiću, da izgradnja jednog objekta, za godinu dana sa 20 poskupi na 60 miliona i da Vi to ne problematizujete? Ko je procjenio toliko poskupljenje i na osnovu čega, ako nije urađen glavni projekat”, upitala je Damjanović.

Ona od premijera zahtjeva odgovor na osnovu čega je dozvolio da osoba koju je ocjenio nulom i dalje vodi resor kulture.

“Kako je moguće da DRI utvrdi kako je Ministarstvo kulture do oktobra mjeseca potrošilo na stavku Ugovori o djelu 1.460.000 eura, a da sve nacionalne institucije kulture, njih ukupno 12, za 2025 na istoj stavci imaju na raspolaganju nešto više od 1.160.000? Čime se to bavi Ministarstvo kulture ako više troši od 12 institucija?”, upitala je Damjanović.   

Ona je pozvala Specijalno državno tužilaštvo da ispita ulogu Vučića Ćetkovića, Marije Tomović sekretarke u Ministarstvu kulture i ministarke Vujović u izgradnji Muzeja savremene umjetnosti.

“Kako se došlo do iznosa od 60 miliona eura, a da nije uradjen glavni projekat? Takodje pozivam tužilaštvo da ispita zašto je Vučić Ćetković sklonio sa sjednice Vlade inicijativu Savjeta Muzeja savremene umjetnosti za smjenu Vladislava Šćepanovića sa sjednice Vlade i molim predsjednika Spajića da se izjasni o tome. Zašto se Vučić Ćetković tim povodom nikad nije oglasio u medijima, da iznese svoj stav o svemu što zna”, rekla je Damjanović.

Pozvala je Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore da Mariju Tomović kojoj je zadužena za pravne poslove Ministarstva ispita “zašto je od Savjeta Muzeja savremene umjetnosti sakrila informaciju da je rad Savjeta kompromitovan?”.

“Zašto Vučić Ćetković nije obavijestio premijera Spajića o ovom krivičnom djelu”, kazala je Damjanović.   

Podsjetila je da je od 2012. godine član grupe za pristupno poglavlje 26 (kultura i obrazovanje).

“Pregalaštvom kompetentnih i lojalnih intelektualaca to poglavlje se prvo otvorilo i 2013 zatvorilo. Ali ona što se danas dešava u kulturi Crne Gore I ono što smo tada ustanovili kao pravac razvoja, nije za poredjenje. Sektor kulture nikad nije bio ovoliko kompromitovan maketama patriota, neznalica, pohlepnih tuka koji ne mogu više izbrojati avione i hotele”, ocijenila je Damjanović.

Ona je pozala i ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori, gospodina Satlera da preispita status poglavlja 26, ocijenjujući da Crna Gora nije iskrena u onom što predstavlja pred predstavnicima Evropske unije i u onom što zaista radi.

Kazala je da je za četiri godine koliko je provela na čelu Muzičkog centra Crne Gore iskoristila 15 dana godišnjeg odmora, nijedan dan bolovanja, nijednu pauzu tokom radnog vremena, “a prilično novca sam donijela Muzičkom centru.”

“Nisam očekivala gospodine Spajiću da me hvalite niti favorizujete, ali ste u ovoj situaciji mogli pokazati bar malo poštovanja i u saradnji sa ministarskom Vujović blagovremno me obavijestiti da tražim drugo radno mjesto, da ne preuzimam na sebe veliki broj obaveza koje sam započela ove jeseni, kontaktirajući mnoge ljude kojima sad moram da otkažem saradnju i snosim konsekvence. Možda tako ponašanje priliči nulama, ali Vama ne. Vi biste u svom naumu kakav god da jeste, ako ništa trebali biti džentlment sa stilom, pa i u odlukama koje vrijeđaju zdrav razum i ljudsko dostojanstvo”, zaključila je Damjanović.