Povodom 30-te godišnjice samostalnosti Hrvatske, 9. maja Dana antifašizma i Evrope i 21. maja Dana nezavisnosti Crne Gore, Savez Crnogoraca Hrvatske je u prostorijama Matice hrvatske u Zagrebu organizovao predstavljanje romana Mihaila Radoičića Shoka naslova „Smrt je uvijek u modi“. U predstavljanju knjige učestvovali su: Ante Prkačin, Miro Kovač i Ljubo Radović, te sam autor Mihailo Radoičić Shok uz moderiranje Milana Zagorca.
„Riječ je o kratkom, ali višeslojnom romanu u kojem autor, prelamajući kroz prizmu rastakanja i konačnog raspada porodice, prikazuje i rat koji je Crna Gora zajedno sa Srbijom vodila na području Konavala i Dubrovnika. Već sama ova podloga utemeljena na svima poznatim činjenicama koje su obilježile raspad, a potom i rat na području bivše Jugoslavije, kao i podloga onoga što se kolokvijalno naziva miješanom porodicom, u romanu „Smrt je uvijek u modi“ uvod je u tragičan zaplet koji nužno vodi protagoniste romana (otac – Crnogorac, poveden JNA ideologijom koja se transformiše u onu velikosrpsku, potom majka, Konavoka, Hrvatica, koja nije pripadala grubom i sirovom miljeu ruralne Crne Gore te sin, obilježen kao slabić, u početku dat kao nosilac tragične krivice) prema nekoj vrsti iskupljenja na samome kraju. Jer vanjski događaj te magnitude poput rata i razaranja jednakom magnitudom razara samo tkivo porodice od ranije načete mentalitetskim razlikama (tu liniju možemo pratiti od stare dubrovačke književnosti) i nekom vrstom čistilišta za gubitnike (ponajprije sin) koji se u camusovskoj maniri predaje vlastitoj sudbini sažeto dan u narodnoj kletvi oca prema sinu: „Ajde, na zli put poša i od tebe traga ne ostalo“.
Čitaocu koji nije uronjen u arhetipsku svijest kojoj je razaranje i uništenje kao i smrt (posijano u jednoj od najtragičnijih istorijskih epizoda hrvatsko-crnogorske duge istorije), dio svakodnevice, ovaj je roman najbolje približiti grčkom tragedijom u kojoj nosilac tragične krivice nije ni svjestan da je ista usađena i ne može je se osloboditi dok se ne podnese istinska žrtva koja ujedno predstavlja i vrhunac radnje samoga romana. A ta je žrtva shvatanje da se zapravo ne može pobjeći od krivnje otaca, koliko god je otklanjali. Mihailo Radojičić Shok kao dramatičar i iskusni autor zna mjeru i tehniku kojom će nam na najjednostavniji način doznačiti ovu istinu. Iako u fakturi posve drugačiji od, primjerice Ingeborg Bachmann ili Thomasa Bernhardta pa čak i Sylvije Plath („Daddy“), ovo jest roman tragične krivice, iskupljenja i žrtve podnesene za očeva zlodjela samim poentiranjem u posljednjoj rečenici: „Preci, kao moj otac, ne zaslužuju potomke"", poručeno je sa ovog događaja.
„Smrt je uvijek u modi“ nije, dakle, samo roman izvinjenja Hrvatima i Hrvatskoj za tragičnu epizodu srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku, što se značajno ističe, već je riječ o romanu koji ima daleko dublju podlogu (koja donekle može objasniti i raspad bivše države, dubinske mentalitetske razlike kao i često iracionalne motive koji su, nagrizajući tkivo društva i stvarajući duboke jazove unutar njega), koja se može vrlo dobro uprizoriti, a kojoj će niz grotesknih situacija i još grotesknije datih likova svakako dodatno naglasiti apsurdnost same situacije.
Mihailo Radoičić Shok svojim je romanom „Smrt je uvijek u modi“, datim kratkim dijalozima, iskričavim i nepretencioznim zapažanjima, vještom igrom jezikom (između ostalog i dijalektalnim frazama i hrvatskog i crnogorskog jezika), suptilno danim elementima klasične tragedije te upečatljivim tragikomičnim scenama dao sažet, opor i dubok roman koji će za crnogorsku, ali i širu javnost moguće predstavljati šok, ali i jednu od mogućih uporišnih tačaka izvinjenja generacije koja nije u pravo vrijeme rekla onu edipovsku „miči mi se s puta“", zaključio je Milan Zagorac.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR