Lukšić: Crkva je i 2012. prenebregavala da je Crna Gora nezavisna država, manjinska Vlada neprirodno iznuđeno rješenje

Nekadašnji crnogorski premijer Igor Lukšić bio je gost današnje Drugačije radio veze. Govorio je o Ugovoru sa Crkvom Srbije, nasljeđu kabineta Zdravka Krivokapića i šansama manjinske vlade, kao i projektima Evropa sad i Otvoreni Balkan.

Ugovor sa Crkvom Srbije nije potpisan jer su postojala određena rješenja koja su sporna

Komentarišući zašto Ugovor sa Crkvom Srbije nije potpisan u vrijeme kada je on bio predsjednik vlade, kaže da komunikacija koju su imali sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom i Eparhijom budimljansko-nikšićkom nije dovela do rezultata, te da su u draftu koji je poslala crkva tada ukazali na nekoliko stvari koje su bile sporne.

Lukšić navodi da je tadašnji tekst govorio o odnosu Pravoslavne crkve u Crnoj Gori i države, što je, po njegovom sudu, mnogo bolji način formulacije i definisanja odnosa nego danas jer u Crnoj Goti žive i pravoslavni Crnogorci i pravoslavni Srbi, "i valjda je interes svih, a posebno crkve, da se svi osjećaju komforno".

“Problem je bio i tada i danas što je na neki implicitan način, i ako smo na to ukazivali, crkva prenebregavala okolnost da je Crna Gora nezavisna država. To znači da je njeno  djelovanje 'prešpartano' sa nekoliko eparhija - mitropolijom i tri eparhije. Meni se čini da je apsurdno da u registru vjerskih zajednica, u Ministarstvu pravde, imate posebno zavedene četiri vjerske zajednice”, rekao je Lukšić.

Stava je da bi Ugovor, da je te 2012. postignut sporazum, tada potpisao mitropolit Amfilohije, kao predsjednik Episkopskog savjeta.

Ne zna, kako kaže, da li bi to bilo finalno, jer, naglašava, nijesu se mogle te razlike premostiti tako lako. Dodaje da je sadržaj preambule bio identičan kao ovaj danas, da je Crkvu Srbije definisao kao "tradicionalnu Crnoj Gori", pa je i to bilo sporno za njegovu Vladu.

Manjinska Vlada neprirodno iznuđeno rješenje

Upitan da li vjeruje da će se desiti manjska vlada, koliko bi mogla da traje i šta bi trebalo da budu njeni prioriteti, Lukšić kaže  da skoro postoji koncenzus da treba birati novu vladu.

Ko nas je, kako kaže, naopako, "među najmanjim klubovima pretenduje se da preuzmu izvršnu vlast". 

“To je, očigledno, neprirodno iznuđeno rješenje kojim treba na neki način popuniti aktuelno stanje. Čini mi se dok ne čujemo, ne samo sastav, nego i program, nećemo znati ni kako će se pojedini poslanici opredjeljivati. Vrlo važno je čuti šta je ambicija i prioritet, da li je to vlada koja če da traje ili je njen cilj samo da se pripreme izbori", rekao je on.

Dominira stav, kako ističe, da bi izbori bili najčistije rješenje da se izađe iz krize. 

Bivši premijer ističe da je generalno loše što dva najjača politička subjekta politički ne komuniciraju.

"Siguran sam da je potrebno da DPS i DF sjednu i razgovaraju, to bi bio doprinos smirenju tenzija i traganju za rješenjima koja će biti održiva. Mislim da to mora da se desi što skorije", rekao je on.

Moguće da ćemo uskoro morati da se zadužujemo ili posežemo za promjenama stope PDV-a

Lukšić je u DRV govorio i o projektu Evropa sad.

Smatra da ćemo imati veliku stopu inflacijer što će generisati veće poreske prihode. No, iako će to doprinijeti punjenju Budžeta, jedino zdravo rješenje bilo bi da se državna kasa puni boljom i većom produktivnošću.

Program, kaže, generalno nije loš kao zamisao - da je potrebno preispitati poresku politiku, da li može biti podsticajna za ekonomski rast i razvoj.

Zabrinjavajuće, kako kaže, je to da nije čuo odgovor kako će da se odrazi na poslodavce koji isplaćuju 250 ili 350 eura, gdje će imati povećanje troška. Oni će, kako kaže, morati da povećaju cijene, kako bi ostvarili potreban prihod.

Ukazao je na zamke tog programa, te istakao da slijedi rast kamatnih stopa na globalnom nivou, što može da utiče na "hlađenje" svjetske ekonomije. Posljedično će to da se odrazi na crnogorsku ekonomiju i uslovi sporiji rast.

To opet znači, prema riječima Lukšića, da je vrlo moguće "da ćemo u nekom skorijem roku morati da se zadužujemo ili možda ponovo da posežemo za promjenama stope PDV-a".

“Kako kažu ljudi, što ne platite na mostu, platite na ćupriji ili obrnuto. Matematika je jasna, u ovom geometrijskom sistemu u kojem funkcionišemo teško možemo izmisliti neki 'perpetuum mobile'", dodaje.

Problem ukidanje graničnih prelaza

Lukšić je u emisiji komentarisao i Otvoreni Balkan. Apeluje da se svi aspekti toga modela temeljno analiziraju i uporede sa rješenjima iz Berlinskog procesa.

Smatra da konkretan problem može biti želja da se ukinu granični prelazi, što može Crnoj Gori biti problem.

“Ako želite da uđete u EU možda prije nego neke zemlje, a i realnije je da su takve okolnosti, kako biste mogli skinuti granične prelaze pa ih poslije vraćati ako bi postali članica pa morate obezbijediti tu granicu sa EU"?

To su, smatra, na izgled tehnička pitanja, ali su i suštinska – skopčana sa pitanjima bezbjednosti.

Niko se ne protivi regionalnoj saradnji, ali sva pitanja moraju biti predmet analize i promišljanja, a ne pukog iznošenja stavova - za i protiv, zaključuje Lukšić.                      

Čitavu emisiju Drugačija radio veza pogledajte u nastavku.