Strugar u DRV: Spajić bez jasnog strateškog smjera, PES propustio šansu da postane relevantan politički akter

Na osnovu kampanje i rezultata lokalnih izbora u Nikšiću, može se uočiti da je koalicija "Za budućnost Nikšića" imala vrlo jasnu strategiju komunikacije, jer rad na njoj nije započet neposredno uoči izbora, već je postavljena mnogo ranije, još 2020. godine, ocijenio je gostujući u Drugačijoj radio vezi komunikolog Miodrag Strugar.

Prema njegovim riječima od 2020. moguće je pratiti rad partija nekadašnjeg Demokratskog fronta, njihove ciljeve, pravce djelovanja, kao i alate komunikacije kojima su se koristili tokom ovog perioda. Ove partije su zahvaljujući partijama koje su u njihovoj orbiti, poput Pokreta Evropa sad. A ranije Građanskog pokreta URA, ostvarivale strategiju koja je bila jasno vidljiva tokom izbora u Nikšiću, dok sdruge strane, opozicija u ovom gradu, oličena u tzv. crnogorskom bloku, nije imala sličan strateški pristup. Strugar smatra da su izjave iz redova Demokratske partije socijalista i Evropskog saveza jasno pokazale da su bili zadovoljni rezultatima, što ukazuje na to da su im ciljevi bili očuvanje biračkog tijela, a ne dolazak na vlast.

Cilj DPS-a bio je, kako ističe, da ostane najjača pojedinačna partija, dok je za Evropski savez, koji čine tri partije i grupa građana, bio ključan cilj odbornički status, odnosno da izbjegne sudbinu SDP-a, koji prije četiri godine nije imao dovoljno glasova za ulazak u nikšićki parlament Strugar ocjenjuje da opozicioni blok u Nikšiću, uprkos tome što je bio u mogućnosti da napravi promjenu, nije uspio da sprovede strategiju koja bi dovela do promjena vlasti.

„Za razliku od koalicije 'Za budućnost Nikšića', opozicija nije uspjela da motiviše apstinente“, naglasio je Strugar. Prema njegovim riječima, upravo su apstinenti mogli da naprave razliku i doprinesu drugačijem izbornom rezultatu. Iako su u opoziciji uspjeli da zadrže biračko tijelo, pa čak i povećaju broj glasova u odnosu na prethodne parlamentarne izbore, to ipak nije bilo dovoljno da se promijeni ukupna slika u Nikšiću.

Strugar je mišljenja da sada postoji nezadovoljstvo kod građana Nikšića koji su željeli promjene, ali da tih promjena neće biti. Očigledno je, smatra on, da neće doći do promjene vlasti, jer i pored povremenih nesuglasica unutar PES-a u odnosu na DF, ne postoji šansa da oni ne podrže koaliciju "Za budućnost Nikšića".

Postoji, kako dodaje, vjerovatnoća da će PES sa Demokratama nastaviti saradnju kao i do sada, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou. On smatra da sve ove stranke i dalje funkcionišu unutar okvira Demokratskog fronta, uprkos povremenim nesuglasicama.

„Komunikacija u politici ne traje samo mjesec ili dva pred izbore. Ona traje četiri godine, a kampanja treba da bude trenutak kada se beru plodovi dobro obavljenog posla“, rekao je Strugar.

Prema njegovim rečima, svaka politička stranka mora ulagati u svoj komunikacijski rad tokom čitavog mandata, kako bi na izborima postigla željene rezultate.

„Vidimo da partije nekadašnjeg Demokratskog fronta imaju jedan način komunikacije, ali različite pristupe prema različitim dijelovima biračkog tijela. Jedan dio biračkog tijela podržava Mandića, a drugi Kneževića“, napomenuo je, dodavši da različiti djelovi biračkog tijela traže različite komunikacijske pristupe, što je bilo ključno za uspjeh ove koalicije.

Strugar se osvrnuo i na ulogu koalicionih partnera ZBNK, napominjući da Demokrate i PES pokrivaju različite djelove biračkog tijela.

„Demokrate pokrivaju jedan dio biračkog tijela, dok PES pokriva onaj dio koji im nedostaje“, smatra Strugar.

Osvrćući se na dugoročnu strategiju, Strugar je ukazao na to da je politička komunikacija u Crnoj Gori već godinama zasnovana na srednjoročnim i dugoročnim ciljevima.

„Ova strategija se primjenjuje već godinama, a na osnovu izbora u Nikšiću i događanja na državnom nivou, vidimo da funkcioniše“, objasnio je on, dodajući da su se strateški pravci opozicionog bloka postepeno razvijali, ali da su tek od 2020. godine postali očigledni.

Kada je riječ o Demokratskoj partiji socijalista (DPS), Strugar je ocijenio da je ta stranka uspjela da održi svoju biračku bazu, ali bez širenja tog osnovnog biračkog tijela.

„DPS se obraćao svom biračkom tijelu, ne pokušavajući da ga širi, već želeći da ga zadrži. I u tome su uspjeli, i to bez funkcionerskih kampanja ili zapošljavanja“, rekao je, ističući da iako DPS i dalje ima značajan uticaj, to samo po sebi nije dovoljno da donese promjene na političkoj sceni Crne Gore.

Strugar je takođe komentarisao situaciju sa Evropskim savezom, koji je dobio 5,18% podrške nikšićkih birača. Prema njegovim riječima, ovaj savez i njegovi članovi nijesu u mogućnosti da ostvare veći uspjeh zbog nedostatka vremena, resursa i strateške izgradnje.

„Nedostaju im resursi i znanje. Kampanja od mjesec ne znači ništa. Komunikacija mora biti strateški planirana i izgrađena mnogo ranije“, poručio je Strugar.

On je posebno ukazao na značaj direktne komunikacije sa biračima tokom kampanje, posebno na lokalnim izborima. Prema njegovom mišljenju, ukoliko Evropski savez bude nastavio da komunicira na isti način, njihov sadašnji rezultat se neće mnogo promijeniti.

Na pitanje kako komentariše javne nastupe i ponašanje predsjednika Vlade Milojka Spajića, koji, kada je u pitanju jedan dio javnosti, stvaraju nedoumicu da li je riječ o tako osmišljenom, naizgled neposrednom nastupu ili je on posljedica nepripremljenosti, Strugar je odgovorio da u ovom slučaju djeluje kao da je premijer uvjeren da je spontanost dovoljna kako bi bio najbolji, što je očigledno na njegovim javnim nastupima.

„On dolazi na susrete s novinarima, na pres konferencije, pa i na skupštinska zasjedanja potpuno nepripremljen. Da je pripremljen, znao bi koje poruke treba poslati i kako ih pravilno prenijeti. Umjesto toga, vidimo da se ponekad i sam sebi nasmije kad nešto izgovori, iznenađen onim što je rekao“, istakao je Strugar.

Premijer, kako dodaje, očigledno ne zna kako se komunicira, ali to je, kako kaže, manji problem u poređenju s činjenicom da bi bilo mnogo bolje da zna što radi.

„Bilo bi bolje da zna što radi, pa da mu komunikacija bude slabija strana. Na kraju, komunikacija je zapravo izraz svega što radite, a ne samo onoga što mislite“, smatra sagovornik Antene M i dodaje da komunikacija na kraju otkriva sve, zbog čega je izrazio zabrinutost da država, baš kao i premijer, luta od jednog projekta do drugog, bez jasnog strateškog smjera.

Strugar je mišljenja da je politička scena u Crnoj Gori postala sve haotičnija, jer „više ne znamo što nas može sačekati sjutra od ove vlade i ovog premijera“.

Istakao je da je očigledno kako aktuelna vlast ne nudi dugoročne strateške ciljeve.

„Da nema strateškog promišljanja, strateških ciljeva na dugi rok, da znamo kako doći do tih ciljeva, a komunikacija s onima s kojima, recimo, nije dio iste grupacije, pokazuje da je tačna ona definicija politike iz Javoljevog rječnika – politika je borba oko interesa“, dodao je Strugar.

On ocjenjuje da je politička borba u Crnoj Gori često maskirana borbom za načela, dok bi u stvarnosti trebalo biti više dijaloga.

„Da su im važni interes i društvo, onda bi bilo mnogo više dijaloga, a dijaloga nema bez tolerancije“, smatra Strugar, napominjući da dijalog ne postoji bez slušanja i poštovanja tuđih mišljenja.

On je takođe naglasio da političari u Crnoj Gori često žele da ponize svoje protivnike, što doprinosi lošoj atmosferi u društvu.

„Premijer i mnogi političari, ili većina političara, često žele da ponize, uslovno rečeno, protivnika, da ga diskredituju, da ga ismijavaju, i time pokazuju jedno bahato, osiono ponašanje“, istakao je Strugar.

Komentarisao je i problem loše komunikacije u društvu, koja, prema njegovim riječima, ima negativan uticaj na mlade.

„Mnogi problemi koje imamo danas u društvu su uzrokovani upravo i lošom komunikacijom, odnosno takvom komunikacijom od onih koji su, nažalost, zvijezde naših medija, to su političari“, rekao je Strugar, naglašavajući da djeca u Crnoj Gori danas znaju imena političara, ali nažalost, ne i prave vrijednosti.

Upitan o najavljenom projektu od 35 milijardi na Velikoj plaži naš sagovornik je postavio pitanje o opravdanosti velikih investicija koje se najavljuju bez konkretnih rezultata.

„Mogli bismo se pitati šta se željelo postići najavom milijarde eura investicija iz Japana, sa prvom lopatom prošle godine zabodenom u drugu dionicu auto-puta, ili sličnim najavama investicija koje smo imali. Čini mi se da što krupniju investiciju najavimo, što veće 'Velje brdo' napravimo, što prije počnemo radove na auto-putu, to ćemo imati veći uspjeh...“, istakao je.

Strugar je ukazao i u ovoj oblasti na ozbiljne nedostatke u komunikaciji i planiranju.

„Bila je jako neozbiljna komunikacija kada je riječ o Velikoj plaži i takvom investitoru“, dodavši da je već samo pokušaj zakupa devet ili deset plaža bio pokazatelj da iza tih investicija ne postoji ozbiljan plan, iako pomenuto područje zahtijeva ozbiljna ulaganja.

Prema njegovim riječima, stanje na Velikoj plaži je katastrofalno.

„Pođite pored Velike plaže do Ade, pa ćete vidjeti koliko smeća ima i koliko toga što ne bi smjelo da bude na tom biseru naše obale“, istakao je.

On smatra da bi stvaranje održivih ulaganja na crnogorskoj obali trebalo da bude prioritet, jer je očigledno da postojeći pristup nije održiv na duže staze.

Kritički se osvrnuo i na ulogu zakupaca plaža.

„Ako su htjeli nešto bolje za Veliku plažu, a ne samo novac tokom sezone, onda bi poštovali zakon o tihoj zoni koji važi za tu oblast“, smatra Strugar.

Takođe, naglašava da bi bilo nužno usmjeriti se na stvaranje promišljenih planova, ne samo za Veliku plažu, nego i za druge djelove crnogorske obale.

„Ono što je potrebno Crnoj Gori je jedan promišljen plan, da se tačno zna što hoćemo, kako hoćemo, koga hoćemo, i onda da investitori dođu i rade prema tim postavkama“.

Osvrnuvši se i na nesuglasice, koje su nakon javne debate o ovom projektu postale ponovo vidljive u odnosima između premijera i predsjednika države Jakova Milatovića naš sagovornik je ocijenio da u cjelokupnoj vladajućoj strukturi postoje određeni disonantni tonovi.

„Imamo nesuglasice u koaliciji između partija Demokratskog fronta, PES-a i Demokrata, koje bih nazvao projektovanim nesuglasicama“, rekao je Strugar, dodajući da se ove nesuglasice često nameću zavisno od aktuelnih interesa.

On posebno naglašava razlike između političkog ponašanja Milatovića i Spajića.

„Nesuglasice na relaciji Milatović–Spajić su stvarne i organske“, rekao je Strugar.

Ocijenio je i da je predsjednik Milatović bio inferioran u mnogim situacijama, poput sajma vina u Beogradu, ali priznaje da je pozitivno to što je organizovao Međunarodni dan kratošije i dao doprinos zaštiti te sorte.

„Ipak je nešto naučio o vinima u međuvremenu", ističe Strugar, ali ostaje kritičan prema njegovim političkim potezima.

„Milatović je, nakon izbora, pokazao da nije on taj koji je osvojio najviše glasova na predsjedničkim izborima, već su to bili glasovi protiv (Mila) Đukanovića“, naglasio je.

Prema njegovim riječima, slično bivšem premijeru Dritanu Abazoviću, za Milatovića više neće biti političkog povratka.

„Njihova uloga je završena i to je kraj njihove političke karijere“, zaključuje Strugar, otkrivajući pesimistički stav o budućnosti aktuelnih političkih lidera u Crnoj Gori.

Osvrćući se na to što iako postoje disonantni tonovi između DF-a i PES-a, ti tonovi neće donijeti nikakve značajne rezultate.

„Teško je da će disonantni tonovi u ovom slučaju dati bilo kakav rezultat, osim što se Demokratski front i dalje dominantno pita na državnom i lokalnom nivou“, smatra Strugar.

Prema njegovim riječima, PES je propustio šansu, kao subjekt koji nije imao istoriju, da postane relevantan politički akter. On ocjenjuje da je PES, nakon izvrsnog rezultata na izborima prije tri godine, pretrpio pad i nije uspio da se stabilizuje kao pokret.