Davanje crnogorskih aerodroma u koncesiju zadalo bi veoma težak udarac crnogorskom turizmu, budući da bi politika koncesionara uslovljavala povezanost sa emitivnim tržištima s kojim crnogorska turistička privreda ima potencijala da ostvari saradnju, ali čije avio-kompanije ne bi prihvatile cjenovnu politiku kada je riječ o aerodromskim taksama, ocijenio je predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović.
On je gostujući u Drugačijoj radio vezi skrenuo pažnju na to da koncesionar koji se bude rukovodio poslovnim, a ne strateškim interesom destinacije neće imati razumijevanja za nove kompanije koje budu razmatrale mogućnost otvaranja avio-linija prema Crnoj Gori ukoliko one sa kojima već budu imali potpisane ugovore o saradnji prihvate da plate punu cijenu.
"Sprema se još gori scenario. Davanje na volšeban način, na strahovitu brzinu, u koncesiju aerodroma Tivat i Podgorica – mi smo tek tada u problemu. I to je jedan od dva preostala udarca koja će da dokraječe turizam Crne Gore i svaku šansu da se ovo ispravi. To je uvođenje sedmočasovnog radnog vremena koje neće samo da pogoditi turizam. Pogodiće i građevinski sektor i poljoprivredu, trgovine – sve, a naša ekonomija ne može da izdrži taj namet. To je jedna stvar, a druga, koja je još opasnija, je davanje aerodroma u koncesiju“, naglasio je.
Podsjetio je i na nedavni primjer kojim je nastojao da ilustruje razloge neodrživosti ovakve ideje.
"Bila je ministarka turizma u Bugarskoj nedavno, srela se sa ministrom turizma Bugarske. Znam da Bugarska nije Sjeverna Koreja, ali možda tamo može ministar da naredi da avioni lete za Crnu Goru. Pošto bugarski turisti nijesu te platežne moći kao recimo Njemci, Englezi, Francuzi, znači da cijene moraju da budu niže... E sad, recimo da je aerodrom već u koncesiji, da se javi taj avio-prevoznik i traži popust jer se stvara nova linija i to je nešto što bi trebalo da bude normalno, da u početku imaju neke subvencije, dok ne krene da leti redovno i sa punim kapacitetom, a onda se to podiže postepeno. Koncesionar koji bude uzeo aerodrome u podgorici i Tivtu, ako u tom trenutku kada ova bugarska kompanija bude trebala da dobije dozvolu i popuste, a u tom trenutku se pojavi neko sa strane, bilo ko ko daje više novca, on će istog sekunda da kaže ne, tako da nama odpada bugarsko tržište", pojasnio je.
Radulović je ljetnju turističku sezonu koja je na izmaku ocijenio ne samo kao slabu, već i veoma kratku.
"Ja ne znam kako će i koji će trik njima uspjeti da sezonu prikažu kroz izvještaje i kroz dokumente da je ona najbolja, jer ona sigurno nije najbolja, ona je slabija od prošle godine, a moguće je da oni to i urade. Crna Gora se ove godine napunila turistima 3. avgusta do 21. avgusta. Špic sezone ove godine je trajao 18 dana – ne više. I to je to", precizirao je.
Kao razlog zbog kojeg su rezultati ostvareni u ovoj godini znatno lošiji od onih kakvi su mogli da budu sagovornik Antene M navodi neznanje onih koji kreiraju politike i donose odluke koje definišu parametre koji oblikuju crnogorski turizam.
"Ako vi nešto ne znate, vrlo lako vi možete da dođete u stanje da ste ubijeđeni da vi znate sve. Čim ne znate, znači suženo je to vaše znanje, i vi sem toga ne znate ništa drugo, jer vam se čini da tako treba, a onda vam raste i samopouzdanje, a nijeste dotakli ni suštinu problema", dodao je Radulović.
Posebno je podsjetio na negativan efekat povećanja stope PDV-a sa sedam na 15 odsto.
„Ja sam objašnjavao što je posljedica svega toga. Podizanjem cijenapostaje se manje konkurentan, podizanjem cijena učinićemo da manje gostiju dođe. Objašnjavao sam da mi to ne možemo da uradimo, da smo već potpisali ugovore u prethodnoj godini za ovu godinu. To znači da će tih 114 odsto dodatnog tereta na PDV za smještaj, koji nosi 80 odsto ukupnog prometa u turizmu i da će to da donese strahovite negativne posljedice… Na to mi je ministar finansija rekao ‘pa o čemu pričate, prebacite to na gosta, tih nekih 17 odsto’. Ja sam objašnjavao, ja to mogu da uradim, jer to gost neće da kupi”, naglasio je.
Radulović smatra da ova sezona nije ona čijim završetkom će se okončati manjkavosti o kojima je govorio, već da bi se problemi koji su tokom nje identifikovani mogli ponavljati i ubuduće.
„Zabrinut sam za 2026. i 2027. godinu, jako sam zabrinut“, zaključio je Radulović.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR