Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović u Drugačijoj radio vezi kaže da je situacija u crnogorskom turizmu, uoči početka glavne sezone "više nego dramatična". Dodaje da Ministarstvo turizma ulaže određeni trud da se ta situacija poboljša, ističući da je dobro što ove godine imamo značajan broj letova prema Crnoj Gori.
On ocjenjuje da bi davanje pod koncesiju crnogorskih aerodroma pričinilo veću štetu od gašenja Montenegro Airlines-a, i da je veliki problem što je politika postala sve.
„Politika je danas najvažnija, važno je da imate fotelje i pozicije. Nije važno šta će se desiti sa određenim rješenjem koje se donese, već da je politički profitabilno.“
Na pitanje da li se sve očitije potvrđuju sumnje da neko sistemski i sistematski uništava crnogorski turizam, Radulović kaže da se to ne dešava prvi put, ali je iznenađen brojem crnogoskih političara koji ne žele dobro Crnoj Gori.
„Sistemsko uništavanje crnogorskog turizma dešavalo se i devedesetih godina, pred referendum. Ovo je sada drugi način i druga metoda, ali svakako je sličan cilj. U današnjoj Skupštini sjedi toliko ljudi koji ne žele dobro Crnoj Gori. Ja tu prepoznajem više struja; jedna je populistička koja po svaku cijenu želi da zadrži vlast, druga koja ni na šta nema odgovor i tako traje i treća koja je otvoreno protiv interesa Crne Gore“, objašnjava Radulović.
Radulović je istakao da je u slučaju Mohameda Alabara i Velike plaže na kraju presudilo „manjak znanja i manjak dobre volje“ i pogrešan red Vladinih poteza.
Gost Drugačije radio veze mišljenja je da se investitoru, kao što je Alabar, trebalo predstaviti prostorni plan i dati mu ponudu za investiciju.
„O Alabaru ne znam dovoljno, ali mi treba njemu da dajemo ponudu, ne on nama. Mi pravimo ponudu kakvu hoćemo i kakva nam odgovara. Dobiti velikog investitora pored svih mana koje Crna Gora danas ima je teško. Investitori su ljudi koji žele zaradu, posao za Alabara je trebalo pustiti, da smo mi napravili prostorni plan koji odgovara i nama i njima on bi uzeo i radio...“, navodi Radulović.
Nemoguće je, kaže Radulović, u Crnu Goru uložiti 30 do 35 milijardi, posebno nije moguće u ovoj fazi pregovora tako nešto procijeniti i izjaviti.
„On je u intervjuu pominjao par milijardi i to je mnogo. Nama trebaju strani investitori, bez dileme. Investitori imaju jaku pregovaračku poziciju, logično, kod njih su pare, međutim treba biti vješt i napraviti dogovor... Mislim da smo Alabara izgubili“, smatra Radulović.
Koliko su važne investicije i pametan, domaćinski odnos za razvoj neke zemlje gost Antene M objasnio je na primjeru Singapura, države koju često pominje i premijer Spajić (kojem zamjera i što ne precizira da, kad govori o bogatstvu te države, ne precizira koliko je singapurski dolar manje vrijedan od američkog), a koja je prije samo nešto više od pola vijeka izgledala beznadežno siromašna i besperspektivna.
"Singapur je 1963. pripao Maleziji, ali ga je Malezija nakon dvije godine izbacila iz svoga sastava jer joj je bio balast. Toliko su ljudi tamo bili siromašni. Narednih nekoliko godina bukvalno su živjeli od servisiranja tamošnjeg kontingenta britanskih vojnika... Početkom '70-ih premijer Li donosi odluku da formira Ekonomski razvojni biro. Nijesu imali svoj novac i morali su da privlače strani kapital. Koliko su bili uspješni pokazuje činjenica da su, od takve pozicije 1970. do 2000. postali jedna od deset najbogatijih država svijeta. nijesu imali NGO da ih 'štiti' od investitora ali su imali dobru volju da učine Singapur bogatim... Kad sam jednog od najuspješnijih njihovih biznismena pitao kako su uspjeli, naveo mi je četiri principa, ali je na prvom mjestu naveo dobru volju. Formirali su efikasnu i nekorumpiranu vlast, zatim stabilan pravni i poreski sistem, kvalitetno obrazovanje i - otvorenost za strane investicije."
Poenta ovoga primjera je, objašnjava Radulović, da dobrim ili lošim planiranjem prostora dugoročno određujemo standard koji će imati stanovnici tog kraja. Napominje da je Valdanos primjer neiskorišćenog potencijala, a onda se prisjeća plaže Pržno:
„Iz Pržnog je 1945. godine do 47. godine mnogo porodica otišlo jer su umirali od gladi. Na najljepšoj plaži, a jedva su preživljavali. I, onda, na tom prostoru napravi se Maestral, koji je, po mom mišljenju, velik za onako mali prostor, ali svi stanovnici nakon toga tamo postadoše milioneri! Ne treba ići u krajnost, ali treba razmišljati da prostor koji imamo treba posmatrati iz više uglova“, poručuje predsjednik CTU.
Radulović kaže da je predsezona bila loša, da će biti velikih problema sa glavnom turističkom sezonom i ponavlja ocjenu da je zastrašujuće neznanje čelnih ljudi u turizmu. Njegova zabrinutost za granu koja generiše oko 30% BDP Crne Gore ide dotle da, ako se nastavi ovakva politika, prognozira:
"Naše cijene su u rangu sa Dubrovnikom. Podigli su 140 odsto PDV na smještaj, malo su ga podigli, jer da bi dali efekat koji oni hoće trebali su podići 700 odsto. Mislim da smo blizu kraja. Ovi što misle da će im fotelje još trajati, neće. Pošto oni ne stvaraju, mi stvaramo i znamo koliko još možemo da trajemo- vrlo malo u pitanju su šest, devet mjeseci do godinu, a onda neka nam je Bog u pomoć", zaključio je Radulović.
Drugačiju radio vezu možete pogledati na linku ispod:
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR