11 °

max 14 ° / min 9 °

Petak

16.05.

14° / 9°

Subota

17.05.

17° / 7°

Nedjelja

18.05.

19° / 9°

Ponedjeljak

19.05.

20° / 10°

Utorak

20.05.

21° / 12°

Srijeda

21.05.

24° / 15°

Četvrtak

22.05.

20° / 15°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Vukčević: Kritika se doživljava kao napad, manipulacija pažnjom i emocijama ključ je opstanka na vlasti

Drugačija radio veza

Tag Video
Comments 0

Vukčević: Kritika se doživljava kao napad, manipulacija pažnjom i emocijama ključ je opstanka na vlasti

Autor: Antena M

  • Viber

Politički lideri često se koriste tehnikama manipulacije kako bi poslali poruke za koje žele da javnost čuje, a u prilog im ide činjenica da je pažnja koju građani danas posvećuju informacijama koje dopiru do njih svedena na svega nekoliko sekundi, ocijenio je gostujući u Drugačijoj radio vezi izvršni direktor kompanije Blue Coach Srđan Vukčević koji se već dugi niz godina fokusira na proučavanje i pronalaženje najboljih strategija u sferi rukovođenja.

Prema Vučkevićevim riječima mi živimo kulturološku matricu za koju istraživanja pokazuju da prema metodologiji koju je uspostavio holandski socijalni psiholog i antropolog Gert Hofštede Crna Gora ima skor od 88, koji se smatra izuzetno visokim, naročito u porešenju sa skandinavskim i zapadnoevropskim zemljama u kojima je taj skor nešto iznad 30 i koji pokazuje kako građani percipiraju nosioce vlasti.

„To znači da ljudi ovdje očekuju da su lideri koji su postavljeni na određenu poziciju jednostavno 'bogom dani' i da je opravdana ta distanca između 'običnih ljudi' i ljudi koji su na nekim pozicijama i da je nepravda očekivana. Takođe, smatra se i da je na neki način neukusno ili neprihvatljivo komentarisati, kritikovati ili izazvati ljude koji su na određenim pozicijama, da se to smatra nekom uvredom za njih, što vidimo i na raznim primjerima“, rekao je on.

Naš sagovornik je naglasio da je ovakav odnos posebno viljdiv kada je riječ o reakcijama na aktuelni sporazum između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

„Vidimo da se svi kritičari koji iz realnih okvira daju neke argumente, koji navode zašto ne bi to bilo dobro ili šta je preskočeno, koji ukazuju na neke nedostatke, targetiraju od strane takvih lidera i njihovih botova ili poslušnika i budu izvedeni neki stub srama gdje nažalost većina onda koja prati to čak opravdano podržava tu vrstu napada na nekoga ko se usudio da se drzne da kaže nešto protiv. Za razliku od nas, u zemljama u kojima je niži taj skor prihvatljivo je da prvo morate da pitate ljude na koje se odluke donose. Znači, to liderstvo je prilično više inkluzivno“, istakao je on.

Vukčević je napomenuo i da je pažnja koju pojedinac posvećuje određenoj informaciji, a koja je 1970-ih godina kod pojedinca iznosila dvadesetak minuta danas svedena na nekoliko sekundi, što dodatno ide u prilog onima koji su skloni želji da manipulišu.

„Ljudi koji su sezencijonalisti, ljudi koji jedan dan kažu jedno, drugi dan kažu drugo, znaju da je pažnja uska i znaju da je jako teško vratiti se na ono što je neko rekao, a znajući da je progres važan i znajući da 'treba da idemo naprijed'. I zato je 2023. recimo jedan termin Merriam-Webster uvrstio kao termin godine, a to je bio gaslighting ili sluđivanje, što znači da vas ljudi na poziciji, političari koji vam serviraju određene teme, koji vam su serviraju određene stvari i jednostavno svakodnevno sluđuju“, istakao je naš sagovornik.

On je naglasio da je u ovim okolnostima za političare važno samo da dobiju dovoljno medijskog prostora, što svakodnevno podstiču neumornim objavama na društvenim mrežama koje se prenose u informativnim sadržajima, bez obzira na njihov smisao, a često i pismenost, čime se povećava njihovo prisustvo u javnom prostoru i ostavlja sve manje vremena za promišljanje o opravdanosti takvih izjava.

Osim pojma gaslightinga, odnosno sluđivanja Vukčević naglašava da se danas uočava i novi pojam tuv. ekstremne manipulacije.

„Ekstremna manipulacija ide do tih nivoa da se zloupotrebljava preopterećenost informacijama. Mediji bombarduju javnost kontinuirano, raznim temama i ljudski mozak više ne može da primi poslije određene tačke određenu informaciju koja bi bila korisna ili dobra“, istakao je Vukčević, dodajući da u tim okolnostima pojedinac gubi sposobnost da usvaja korisna znanja i kritički razmišlja o sadržaju koji mu se plasira.

On smatra da, iako oni koji žele da se bore protiv ove pojave polaze iz veoma teške pozicije ipak imaju šansu da nešto promjene, ali da ta borba nije nimalo jednostavna i da je neophodno da uključuje sredstva kojima se i druga strana služi, ali na drugačiji način, u suprotnom – ta borba neće imati smisla, jer informacije neće stići do onoga na koga se odnose.

Vukčević se posebno osvrnuo i na razlike između stvarnog liderstva i manipulacije, naglašavajući da se način na koji su zamislili svoje političko djelovanje svodi na povećanje zastupljenosti u javnom prostoru koji zatrpavaju porukama i obećanjima.

Naglasio je i da je pristup u kojem se favorizuje održavanje WhatsApp sjednica Vlade, donošenje odluka bez širih konsultacija i javnih rasprava, kao i zatvorenost političara za stručnu kritiku nešto što ovaj problem produbljuje, napominjući da je za borbu protiv toga potrebna ogromna hrabrost i istrajnost, jer je komuniciranje u takvoj atmosferi iscrpljujuće i otežano, a podrška šire javnosti obično izostaje zbog želje za nezamjeranjem i potrebe da se zadrži lična sigurnost.

Sagovornik Antene M pojasnio je i zbog čega političari nemaju problem da najavljuju projekte koji se nikada ne realizuju, licitiraju rokovima i brojkama, ili daju lažna obećanja, pojašnjavajući da odsustvo ozbiljne povratne reakcije javnosti daje prostor takvim obraćanjima.

„Politički lideri zloupotrebljavaju nešto što se zove dilovanje nade. Nada je jako lijep 'triger' da se ljudi privremeno i površno lijepo osjećaju, tako da kad vi nekome kažete biće ovo ovako, ili biće to, ili 'lupite' brojku od 40 milijardi, neko 'zamašta', iako na kraju bude da je zapravo riječ o 40 milijardi u nekom periodu posljedično, dok bi stvarna investicija bila dvije milijarde, ali da taj iznos ne zvuči dovoljno grandiozno“, rekao je Vukčević, napominjući da se u trenutku kada se ovakve informacije saopštavaju ne vodi računa o tome kako će to analizirati neko ko uzima u obzir činjenice, jer se većina građana prema tako dobijenim informacijama ne odnosi na taj način.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR