Školska medijacija efikasan način u prevenciji vršnjačkog nasilja

Primjena i razvoj školske medijacije u školama u Crnoj Gori je efikasan instrument za prevenciju vršnjačkog nasilja, a djeca na taj način poboljšavaju empatiju i međusobnu komunikaciju.

To je poručno na okruglom stolu „Školska medijacija“, koju je organizovao Centar za posredovanje Crne Gore, kao jednu od aktivnosti kojima se obilježava Nedjelja medijacije.

Izvršna direktorica Centra za posredovanje Crne Gore Marina Lutovac istakla je da je neophodno upoznati društvo, još od najmlađih generacija, sa prednostima mirnog rješavanja sporova.

„Veoma je bitno da promovišemo mirni način rješavanja sporova, da upoznajemo društvo već od školskog uzrasta, a da djeci usadimo ideju o medijaciji i mogućnostima mirnog rješavanja sporova, što se podudara sa naporima Ministarstva prosvjete u cilju smanjenja vršnjačkog nasilja“, istakla je Lutovac.

Ona je ocijenila da bi razvoj i primjena školske medijacije u Crnoj Gori bila efikasan način prevencije vršnjačkog nasilja.

„U narednoj godini ćemo širiti ovaj program, uključićemo još neke osnovne i eventualno srednje škole. Medijacija je veoma human postupak koji je ekonomičniji i brži, a strane vrše kontrolu i donose odluku o tome kako će riješiti spor“, navela je Lutovac.

Ona je kazala da je Vlada započela opštu reformu kada su u pitanju alternativni načini rješavanja sporova i donijela Srednjoročni program rada Vlade 2018-2020, kao i strateški dokument Program rada alternatinih načina rješavanja sporova.

„Mi smo, kao jedan vid prevencije, u okviru Programa razvoja alternativnih načina rješavanja sporova predvidjeli razvijanje školske medijacije. Centar za posredovanje je, u saradnji sa četiri osnovne škole, sproveo obuke o školskoj medijaciji - dvije u Podgorici, jednu u Beranama i jednu u Plavu“, pojasnila je Lutovac.

Zamjenica Zaštitnika ljudska prava i sloboda Snežana Mijušković pojasnila je da ta institucija podražava projekte koji pomažu djeci da se bolje snađu u današnjem vremenu koje, kako je rekla, nameće puno izazova.

„Mnoga istraživanja ukazuju na činjenicu da djeca nemaju povjerenja ili ne znaju kome bi se mogli obratiti u situacijama kada imaju određene probleme. Neka od istraživanja pokazuju da najčešće potraže odgovor putem društvenih mreža, interneta, a manji je broj onih koji se obraćaju roditeljima ili stručnjacima, sa kojima svakodnevno dolaze u kontakt“, navela je Mijušković.

Ona je kazala da je neophodno jačati sposobnosti djece, da znaju kome, kad i kako mogu da se obrate, kada imaju problem.

„Škola, kao okruženje koje je najbliže djeci i gdje bi trebalo da se osjećaju najsigurnije, upravo su mjesta koja moraju jačati svoje službe.Godinama ukazujemo na činjenicu da u školama nema dovoljan broj psihologa, pedagoga, socijalnih radnika. Radeći mnoga istraživanja došli smo do rezultata da u pojedinim gradovima ne postoje profili tih zanimanja“, navela je Mijušković.

Ona je poručila da je neophodno angažovati veći broj stručnjaka u školama jer su, kako je rekla, izazovi svakog dana sve veći.

„Treba da budemo svjesni da su se okolnosti življenja promijenile i da roditelji nisu u mogućnosti da daju sve odgovore, da i njima treba velika podrška. Nedostaje nam da podrška bude namijenjena objema stranama u sporu“, ocijenila je Mijušković.

Medijaciju ne treba vezivati, kako je istakla, samo za nasilje, jer postoji mnogo situacija među djecom, nastavnicima i roditeljima koje se mogu rješavati kroz medijaciju.

Savjetnica u Ministarstvu prosvjete Branka Kankaraš pojasnila je da je kroz različite projekte implementirana školska medijacija i sprovodena edukacija učenika i roditelja, ali da su sistemske obuke, kako je saopštila, realizovane tek nakon saradnje sa Centrom za posredovanje.

„Poslije potpisivanja Memoranduma o saradnji Ministarstva prosvjete i Centra za posredovanje, počeli smo mnogo ozbiljnije i sistemski da se bavimo ovom temom. Prvi put se, sa državnog nivoa, iz državnog budžeta, finansiraju obuke nastavnika, razvija se izgradnja školskih timova i unapređenje situacije, što je veliki uspjeh“, ocijenila je Kankaraš.

Ona je kazala da je taj resor uvidio značaj školske medijacije u koju, kako je istakla, moraju biti uključeni učenici, kao i svi nastavnici.

 „Zato smo organizovali obuke za nastavnike svih struka. Kada nastavnici prođu obuku, oni obučavaju učenike i u školama se formiraju medijatorski timovi koji su veoma važni, jer dalje organizuju i primjenjuju medijaciju“, pojasnila je Kankaraš.

Obuke nastavnika o školskoj medijaciji, kako je kazala, akreditovane su na Nacionalnom Savjetu za obrazovanje.

Ona je saopštila da su obuke u Podgorici organizovane u Osnovnim školama „Vuk Karadžić“ i „Štampar Makarije“, u Plavu u OŠ „Hajro Šahmanović i u Beranama u OŠ „Radomir Mitrović“.

„Imali smo ideju da obučimo po deset nastavnika iz svake škole, dakle jednu obuku je prolazila grupa od 20 nastavnika. Obuka traje četiri dana, a posljednjeg dana je organizovan ispit za nastavnike. Napravljen je veoma ozbiljan pristup ovoj temi, a upravo te zahtjevene obuke dovode do rezultata koji nastavnicima daje vještine, da svoje znanje podijele sa drugim nastavnicima i organizuju obuke učenika“, istakla je Kankaraš.

Direktorica Osnovne škole "Vuk Karadžić" u Podgorici Svetlana Drobnjak poručila je da je školska medijacija projekat koji bi svi u školama trebalo da podrže.

„Našu djecu u školama moramo prije svega da naučimo dobroj komunikaciji. Cilj školske medijacije, onako kako smo ga mi vidjeli a djeca vrlo uspješno usvajaju, jeste da ih naučimo da, kroz dobru komunikaciju budu posrednici u postupku rješavanja eventualnog sukoba. Ne da budu sudije, već da pokažu učenicima put kojim sami treba da krenu, da bi riješili eventualni spor“, rekla je Drobnjak.

O uspještnosti implementacije školske medijacije u toj školi, kako je kazala, svjedoči interesovanje drugih učenika da prođu obuku.

„Nevjerovatno je koliko djeca, kroz tu obuku, promijene viđenje problema i svoje viđenje rješenja za dati problem. Kroz školsku medijaciju učićemo i relaciju nastavnik-učenik i relaciju nastavnik-nastavnik i svi ćemo dovesti sebe do nivoa, da posrednički, onog drugog uputimo na to kako da sam bude bolji, pa da izbjegnemo sukobe“, istakla je Drobnjak.

Psihološkinja u Osnovnoj školi „Štampar Makarije“ i koordinatorka tima za školsku medijaciju Dušica Dubljević kazala je da su učenici 6. i 7. razreda te škole, prošli obuku o školskoj medijaciji.

„Kroz medijaciju smo dobili jedan novi instrument koji će nam pomoći u prevenciji vršnjačkog nasilja. Iako znamo da medijacija ne može biti rješenje za nasilje, vrlo je značajna za njegovu prevenciju“, ocijenila je Dubljević.

Ona je kazala da je značaj školske medijacije u učešću učenika, koji su medijatori.

„Često zaboravimo koliki su resurs djeca. Kada je u pitanju vršnjačko nasilje, največi problem je što se ono ne prijavljuje. Upravo uključivanjem učenika medijatora, djeci je olakšano, jer njihovi vršnjaci mnogo bolje razumiju, njihove potrebe i želje, a imaju i mnogo veće povjerenje. Ovo je jedan veliki doprinos i u poboljšanju tolerancije, poštovanja i uvažavanja među djecom“, smatra Dubljević.

Pedagoškinja u Osnovnoj školi  „Ivan Goran Kovačić“ u Hrvatskoj Tanja Jakovac ocijenila je da medijacija daje djeci snagu i izuzetnu tehniku da sukob riješe na miran način.

„Djeca već u vrtiću mogu naučiti na koji način i kako riješiti sikob. Djeca rastu i neminovno je da će u školi doći do sukoba. Međutim, vrlo jednostavno usvajaju školsku medijaciju. Razvijaju empatiju, slušalačke tehnike, uče o određenim potrebama i iz kojih pozicija dolazi taj sukob“, istakla je Jakovac.

Govoreći o implementaciji programa medijacije u Hrvatskoj, ona je pojasnila da je uveden i preventivni program vršnjačke medijacije.

„Svaka škola ima neki svoj školski kurikulum. U našoj školi, đaci pohađaju vršnjačku medijaciju od četvrtog razreda, gdje edukaciju prolaze gotovo svi učitelji, roditelji i učenici. Jako je bitno da uvođenje medijacije živi cijela škola“, kazala je Jakovac.