Uljarević: Vladom upravlja Mandić, Spajić nema hrabrosti da ga isključi; Vlasti u Crnoj Gori ne čuju šta im se iz Brisela poručuje

Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru je bio i ostao višeslojan i njime se šalje dvostruka poruka Brisela, ocijenila je u Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje. Ona je u Drugačijoj radio vezi kazala da je Izvještaj ohrabrujući, ali u isto vrijeme i upozoravajući.

„Taj izvještaj, kada se čita detaljno, sadrži jako puno opominjućih i zabrinjavajućih ocijena. Neke od njih su čak i od 2018. na istom mjestu uz iste jezičke konstrukcije, što bi trebalo da bude indikativno donosiocima odluka. I suština je u tome da donosioci odluka najpažljivije trebaju da čitaju te kritične dijelove“, ističe Uljarević.

Treba, naglašava, obratiti pažnju i na konkretne brojke.

„Mi u ovom Izvještaju zapravo u toj najboljoj varijanti do sada imamo ocjenu 3.63. Ako ju poredimo sa prethodnom godinom, kada je ona bila oko 3.21, znači da smo napredovali svega 0.42 boda. Znači, ne govorimo ni o kakvim epohalnim naprecima“, pojašnjava Uljarević.

Ne može se, dodaje, govoriti ulasku Crne Gore i Albanije u EU u paketu, jer je to, kako pojašnjava, u ovom trenutku teško uklopljiv sa mjerenjem napretka na osnovu konkretnih pokazatelja. Ipak, poručuje da u  Crnoj Gori posebno treba obratiti pažnju na poruku Brisela da je Albanija postigla izuzetan napredak.

„Jer se negdje između redova kaže da Albanija u tim fazama, koje je do sada prošla, ide mnogo brže nego što je to radila Crna Gora i prijeti da nas sustigne“, naglašava Uljarević.

Uljarević smatra da vlasti u Crnoj Gori ne čuju šta im se iz Brisela poručuje, te da neće, bez značajnog pritska, postupiti onako kako EU u Izvještaju preporučuje.

„Ja tu moram da pomenem činjenicu da predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uporno blokira izbor dva, uskoro će biti i tri člana savijeta Agencije za audio vizuelne medijske usluge. I mi smo zbog toga zabilježili nešto slabiju ocjenu u poglavlju koje je zapravo privremeno zatvoreno, što je prvi korak ka ponovnom otvaranju tog poglavlja. Međutim nisam sigurna do koje mjere to dopire do te vladajuće većine. Ja bih tome dodala i sve one institucije koje su u v.d. stanju jer vi kad nekoga držite u v.d. stanju, vi ga faktički držite i ucijenjenim. U izvještaju se pominje i to nedopustivo dugo v.d. stanje direktora Agencije sprječavanja korupcije, zatim dugo v.d. stanje direktora Uprave policije. To su ključne institucije u onim oblastima u kojima mi ne bilježimo suštinski napredak“, jasna je sagovornica Antene M.

Potcjenjivanje briselske administacije i strpljenje država članica ima svoje granice, uvjerena je Uljarević. Ukoliko se nastavi tim putem, Crna Gora će, naglašava naša sagovornica, imati ozbiljne probleme. Plan Vlade da do kraja iduće godine, uz ovogodišnjih pet, zatvori još 20 poglavlja, bi zahtijevalo i veliki napor Evropske unije, ocjenjuje Uljarević.

„Taj plan se može ispuniti ukoliko EU bude insistirala na tome da Crnu Goru do te mjere pogura, da se zažmuri na mnoge stvari, ali ja mislim da mi onu vrstu mjerljivih rezultata, koji se traže ovim Izvještajem, ne možemo da ispunimo u tako kratkom periodu“, smatra Uljarević.

To što se sada pominje 2030, kao godina ulaska Crne Gore u EU, indicira na pretpostavku Evropske unije da se 2026. neće zatvoriti sva poglavlja, ali da će oni pokušati da se urade najviše moguće. Najava komesarke za proširenje Marte Kos o probnom članstvu je, kaže Uljarević, jasan pokazatelj da što se više približavamo vratim EU, da se uključuju i drugi akteri.

„Kada kažem drugi akteri, mnoge države članice u ovom trenutku se oslanjaju isključivo na procenu Evropske komisije. One ne ulaze toliko detaljno u to koliko je Crna Gora spremna, u kakvom je stanju i tako dalje. Međutim, kako taj korak ide negdje naprijed, države članice počinju da se interesuju ko će, pored njih, biti član kluba i na koji način će to uticati na taj klub. Vi imate izrazitu rezervu baltičkih država prema ruskom uticaju. Ja mislim da će oni to vrlo ozbiljno procjenjivati u završnoj fazi“, upozorava Uljarević.

Iako je na čelu Vlade Milojko Spajić, njom, kaže Uljarević, upravlja Andrija Mandić. Uvjerena je da Spajić nema ni političkog kapaciteta ni hrabrosti da Mandića isključi iz vlasti. Komentarišući nesvakidašnje ponašanje predsjednika Skupštine prema vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, Uljarević kaže da još uvijek ima dilemu da li je to bilo izrežirano ili njegov stvarni odnos prema Tužilaštvu.

„Ja bih bila sklonija da vjerujem da je on to sve namjerno napravio da bi se i javnost preokupirala time, i domaća i međunarodna, dok on u međuvremenu završava jednu mnogo važniju stvar, a to je kompletiranje Ustavnog suda na način da će on imati većinu 2027. godine, kada se budu održavali izbori, i da će se on, glasanjem koje nam predstoji u nastupajućem periodu, opet pozicionirati kao neko ko je u svemu tome zapravo pomogao da se izeberu sudije, koje će u suštini biti ipak na njegovoj strani“, pojašnjava Uljarević.

Ovo će, kako zaključuje, imati dugoročne posljedice, a možda će uticati i na izborni ishod 2027. godine.

Cijelu emisiju Drugačija radio veza možete pogledati na našem Youtube kanalu.