Građani rijetko prijavljuju prihranjivanje, nasipanje plaža iako se radi o ekološkim incidentima ali i nadležni rijetko reaguju, pokazala je anketa koju je sproveo portal Boka News, istraživajući ovu problematiku.
Iako je turizam jedna od osnovnih privrednih grana razvoja Crne Gore, nije neophodno nasipanje plaža kako bi se stvorila nova, veća kupališta, smatra 67 odsto ispitanika.
Međutim, samo je njih 20 odsto prijavilo je inspekcijama „prihranjivanje“ plaža.
Na pitanje smatrate li da inspekcija i nadležni organi ne žele da procesuiraju zakupce plaža koji nasipaju plaže bez dozvola, potvrdno je odgovorilo čak 83% učesnika ankete.
Najveći dio učesnika u anketi, na pitanje zašto država ne želi da riješi problem zabranom „prihranjivanja“ plaža smatra da su nepotizam i korupcija glavni uzroci, te navode da su nadležni malo zainteresirani za rješavanje tog problema.
Samo deset odsto učesnika u anketi upoznati su sa nekim slučajem kažnjavanja zbog nasipanja obale, dok 83 odsto njih smatra da inspekcija i nadležni organi ne žele da procesuiraju zakupce plaža koji nasipaju plaže bez dozvola.
Da se plaže nasipaju samo zbog stvaranja profita smatra čak 84% anketiranih.
Podsjećamo, Crnoj Gori trenutno nedostaje, prema relevantnim istraživanjima-studijama, oko 300.000 m² plažnog prostora, ukazali su ranije iz JP Morsko dobro. Zato je rješavanje ovog problema od krucijalnog značaja za razvoj crnogorskog turizma, a sve u cilju i interesu stvaranja profita.
Pod uticajem vlasnika/investitora privatnih turističko-hotelskih i ugostiteljskih objekata dolazi do proširenja obalne površine na račun akvatorijuma, čime zakupci Morskog dobra ne samo što ostvaruju lični profit, nego mijenjaju kompletnu prirodnu konfiguraciju priobalja, zaštićenog kao dio „kulturnog UNESCO pejzaža“.
Širenja plaža na štetu akvatorijuma, dugogodišnja je praksa u Boki Kotorskoj. Nasipanjem plaža mnogi zakupci su uduplali površinu na kojima kasnije postavljaju mobilijar i naplaćuju njegovo korišćenje ili nude ugostiteljske usluge. Rose i Kumbor u Herceg Novom, Seljanovo i Luka u Tivtu, Dobrota Palazzi, Žuta plaža u Kotoru, samo su neki od takvih primjera devastacije prirode radi privatnih komercijalnih interesa u Boki…
Jedan od najdrastičnijih primjera, prije nekoliko godina je u Dobroti, kompeks turističkih vila “Dobrota Palazzi”, „rehabilitacija“ pješčane plaže tamo gdje je nije nikad bilo. Tada su građani organizovali protest, zatim lančana reakcija, lokacija 5C Seljanovo, kako je u Atlasu plaža i kupališta Crne Gore označena plaža pored JK „Delfin“, proširenje plaže nasipanjem u Orahovcu, izgradnja plaže ispred hotela Park u Bijeloj…
Dešavaju se i spontane reakcije osviješćenih građana, koji svojim blagovremenim reakcijama sprečavaju zakupce plaža da (sa ili bez dozvole) nasipaju obalu pijeskom sa kopna. Takav slučaj desio se pošle godine na obali Markovog rta u Boki Kotorskoj, kada su mještani spriječili nezakonito nasipanje plaže, blokiravši kamione koji su doveli pijesak iz Morače.
Dr Vesna Mačić, naučna savjetnica Instituta za biologiju mora u Kotoru: Inspekcija nedovoljna, sankcije suviše male
„U najvećem broju slučajeva plaže se nasipaju ilegalno, a naše inspekcije neće, ne mogu ili nemaju sistemska ovlašćenja da to zaustave. U suštini sa nekim izgovorom da se tu nešto sređuje, uređuje, zakupci plaža dobijaju prostor koji će na kraju iskoristiti za zarađivanje i stvaranje profita. Morsko dobro kao upravljač tom zonom su ti koji treba da traže način kako da se taj problem riješi, koji nije od juče. Ne vidim da upravljači, kao ni ministrastva problem riješavaju, godinama. Morsko dobro ima inspektore koji konstatuju stanje na terenu, ali nemaju nikakva upravna ovlašćenja. Agencija za zaštitu životne sredine bi trebala da određuje koji će to biti zakonski okvir, pravilnik, po kojem će se ovi drugi upravljati. Kada mi iz Instituta damo mišljenje na neke eleborate procjene zaštite životne sredine to nikoga ne obavezuje tako da to neko može ali i ne mora da posluša. Smatram da je kontrola nadležnih inspekcija nedovoljna, a kaznene mjere i ako se nekada i izreknu, suviše su male da bi nekome bile opomena da se to ne radi“ – kazala je dr Vesna Mačić za Boka News.
Kada se morski ekosistem jednom poremeti, onda ga je veoma teško, skupo i dugoročno vraćati u ravnotežu
Ne treba biti naučnik da bi se uočile negativne posledice nasipanja – dovoljno je prošetati uz obalu i uočiti nove plaže, a u plićaku područja koja se bijele od nasutog materijala, kaže Mačić.
-Taj nasuti materijal je prije svega zatrpao i uništio sav živi svijet koji je tu nekada postojao. U periodu jačeg talasanja mora, što je uglavnom zimi, dio tog materijala klizi prema dubini jer je podmorje uz obalu manje ili više strmo i erozija je prirodan proces. Taj nasuti materijal koji klizi u dubinu opet zatrpava i uništava organizme koji su sesilni (nepokretni) i taj proces se ponavlja skoro svake godine, pa se živi svijet na dnu ne može ni oporaviti. Koliki je opseg tih promjena svako može vidjeti na GoogleEarth-u jer se nažalost i iz satelita bijele te površine pogotovo u hercegnovskom dijelu zaliva.
Obratila bih se najprije preduzeću “Morsko dobro” koje je upravljač priobalnog područja i koje bi trebalo da prvo popiše sva administrativna i ostala pitanja s kojima se sreće u rješavanju ovih problema, a onda da se mnogo intenzivnije obraća donosiocima odluka i široj javnosti. Znam da mnoge stvari nekada nisu nama u opisu radnog mjesta i često rješenje naših problema zavisi od nekog opštinskog ili državnog donosioca odluka, ali uz malo zdravog razuma i iskrenog interesa za rješavanje problema, uz saradnju na svim nivoima, mislim da može značajno popraviti situaciju. Takođe neke političke partije kao i NVO sektor koriste ekologiju kao mamac za sakupljanje poena, ali nisam baš sigurna da je njihovo razmišljanje zaista ekološko. More jeste najveći ekosistem i ima ogroman kapacitet samoobnavljanja, ali ni to nije bezgranično i kada se jednom poremeti, onda ga je veoma teško, skupo i dugoročno vraćati u ravnotežu. Opet, i tako poremećene ravnoteže, more može da nam posluži, npr. za pomorski saobraćaj, kruzeri će i dalje dovoditi turiste, ali oni se ovdje neće zadržavati, neće se kupati, nećemo imati hranu iz mora, a da ne zaboravimo – i najveća količina kiseonika kojeg udišemo, ne potiče od šuma, već od morskog planktona, tako da nam je svima ta prirodna ravnoteža ipak neophodna, makar dok ne nađemo neku novu planetu ili novu tehnologiju koja bi nam omogućila život, rekla je mačić za Boka News.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR