Božović: Uvrede Nikolaidisu kao dodvoravanje Beogradu

Spaljivanje lutke koja simbolizuje Andreja Nikolaidisa, uvredljive riječi i govor mržnje prema njemu upućeni sa karnevala u Herceg Novom nastavak su logike jedne lokalne poltronske vlasti koja misli da će se tim dodvoriti prije svega šefovima u Beogradu, pa čak i nekim crkvenim krugovima i da će na taj način zapravo dobiti neke poene, ocjenio je u intervjuu za Televiziju E Balša Božović osnivač Akademije za demokratski razvoj.

“Mislim da je to veoma sramotno. Zaista sumnjam da je bilo ko od njih koji su to organizovali mogao bilo šta da zamjeri Nikolaidisu kada su u pitanju njegova književna djela. Apsolutno, nisu ga ni čitali, ali sa druge strane, oni su se očigledno osjetili ugroženim na osnovu njegovih dnevnih istupa i kritike vlasti, ali ovo je organizovano da bi se dodvorili onim centrima, čiji su, oni to ne kriju, dio. U ovom slučaju ja mislim da je to zvanični Beograd”, smatra Božović.

Broj Crnogoraca u Srbiji pao je sa 140 na 20 hiljada, za 30 godina. Razlozi su konstantna propaganda i negiranje nacije, a tretman koji imaju u toj državi je na nivou folklorne ili zavičajne zajednice. To su neki od zaključaka okruglog stola koji je održan 8. februara u Novom Sadu na temu "Crnogorska nacionalna zajednica u Srbiji nakon popisa stanovništva”. Jedan od govornika bio je i Balša Božović.

On smatra da su ovakvi podaci plod jedne asimilatorske nacionalističke politike koja nije napustila Srbiju, od kraja 80-ih, do današnjih dana.

“Taj narativ je zapravo 30 I više godina, doveo do toga da je Crnogoraca sedam puta manje u Srbiji, nego što ih je bilo. Ako to pogledate, na primjer, sa stanjem u Crnoj Gori, vidjećete da se u posljednjih 30 godina broj Srba u Crnoj Gori povećavao, iako je zvanično Beograd govorio o tome da se u Crnoj Gori 30 godina vodila anti-srpska politika. Hoću da kažem da je u pitanju očigledna stvar, da imate veoma tešku situaciju među crnogorskom zajednicom u Srbiji”, naveo je Božović.

Kada je riječ o nacionalnom identitetu, neizostavan element je i jezik, a u Srbiji učenici u sklopu izborne nastave mogu izabrati više jezika, uključujući i one iz regije poput bosanskog, hrvatskog, albanskog. Crnogorski jezik ne postoji kao izbor u školama u Srbiji.

“Imao sam priliku da slušam kancelariju ombudsmana u Vojvodini koja se hvalila time da je zapravo određene nacionalne zajednice podstakla da čak na neki način svoje udžbenike od prvog do osmog razreda osnovne škole prevedu na svoj nacionalni jezik i da se njima služe. To nije moguće kada su u pitanju Crnogorci. Nije moguće da se učenici u školi opredijele za crnogorski jezik ili predmet koji bi na neki način uključivo elemente njihove kulture”, podsjeća Božović.

Dodaje da u Srbiji postoji nacionalni savjet Crnogoraca, kao jedini nacionalni savjet - čiji predsjednik kaže otvoreno da je Srbin.

“Nemaju ni po zakonu ono što im je dozvoljeno, a to je da imaju svoj nacionalni savjet koji će da jednostavno predstavlja i jezik i kulturu i da gaji naravno svoj identitet”, dodaje on.

Na okruglom stolu u Novom Sadu posebno je apostrofirano da je neophodno da se matična država Crna Gora aktivno uključi u tu problematiku. Božović kaže da je u tom smislu Crna Gora propustila dosta.

“Mislim da nije intervenisala svaki put kada je crnogorska zajednica bila u problemu u ovih 30 godina i to je zapravo dovelo do toga da ta zajednica nije imala u velikoj mjeri na koga da se osloni. Dakle, današnja crnogorska zajednica je u takvoj situaciji da je predstavlja zapravo jedan nacionalni savjet, koji je sastavljen isključivo od predstavnika režima koji govore da crnogorska nacija ne postoji. Možda nije bolje ni u Crnoj Gori danas, s obzirom da se i matična država suočava sa sličnim tendencijama, ali zamislite kako je tek onima koji žive u Srbiji”, rekao je Božović za Televiziju E.