U savremenom dobu, gdje se stil života sve više svodi na sedentne aktivnosti, fizička aktivnost postaje ključan faktor u očuvanju i poboljšanju zdravlja.
Kakav uticaj ima na mentalno zdravlje, kome se posebno preporučuje, šta podstiče i koliko je korisna u svima aspektima života, danas razgovaramo sa doktorom Daliborom Ćorićem, specijalistom medicine sporta.
Antena M: Jesu li građani Crne Gore fizički aktivni i kako sport utiče na mentalno zdravlje?
Dalibor Ćorić: Iako postoji stereotip o lijenosti Crnogoraca, istina je da se većina stanovništva pridržava evropskih standarda kada je riječ o fizičkoj aktivnosti.
Mlade osobe i osobe srednje životne dobi često biraju zatvorene prostore za vježbanje, poput fitnes centara, teretana ili sportskih hala, dok stariji preferiraju šetnje u prirodi. Ipak, uočava se da znatan broj ljudi još uvijek vodi sedentan način života, što ukazuje na potrebu za jačanjem svijesti o važnosti aktivanog života.
Zapravo, prednosti redovnog vježbanja ne odnose se samo na fizičku kondiciju već imaju sveobuhvatan uticaj na naše mentalno zdravlje.
Redovna fizička aktivnost pozitivno utiče na naše mentalno blagostanje. Između ostalog, dokazano je da vježbanje može znatno smanjiti stres, poboljšati raspoloženje, smanjiti rizik od razvoja depresije i anksioznost, unaprijediti kognitivne funkcije, te povećati samopouzdanje.
Jedan od ključnih aspekata kroz koje vježbanje utiče na psihičko zdravlje jeste smanjenje nivoa stresa. U današnje vrijeme, kada smo svakodnevno izloženi brojnim izvorima stresa, pronalaženje efikasnog načina za njegovo smanjenje postaje izuzetno važno.
Redovno sudjelovanje u fizičkim aktivnostima oslobađa neurotransmitere poput endorfina, poznatog kao "hormon sreće", koji prirodno poboljšava raspoloženje i smanjuje osjećaj napetosti i stresa.
Pored toga, vježbanje igra značajnu ulogu u prevenciji i ublažavanju simptoma depresije i anksioznosti. Kroz redovno angažovanje u fizičkim aktivnostima, možemo unaprijediti naše kognitivne funkcije, što direktno doprinosi poboljšanju koncentracije, uspješnijem suočavanju sa izazovima i efikasnijem upravljanju emocionalnim odgovorima.
Antena M: Prije nego krenemo sa fizičkim aktivnostima, da li neophodan ljekarski pregled?
Dalibor Ćorić: Preventivni pregledi imaju za cilj ranu identifikaciju bilo kakvih zdravstvenih stanja.
Osnovni pregled za sportiste obuhvata procjenu kardiovaskularnog sistema, uključujući rad EKG-a, mjerenje krvnog pritiska, kao i evaluaciju funkcionalnih sposobnosti lokomotornog i mišićnog sistema. Pored toga, određuju se i parametri koji uključuju mjerenje težine, visine tjelesne strukture, kao i specifičniji parametri poput procenta tjelesnih masti, mišićne mase i vode u organizmu. Ovi parametri su posebno značajni za osobe koje se bave intenzivnim fizičkim aktivnostima.
Važna komponenta ovih pregleda je i laboratorijska dijagnostika, koja obuhvata analize poput nivoa šećera u krvi, kompletne krvne slike, nalaza urina, kao i dodatne testove kao što su mjerenje holesterola, zavisno od procjene lekara.
U slučajevima kada se na osnovu ovih pregleda posumnja na određena oboljenja, preporučuje se dalja dijagnostika u saradnji sa specijalistima iz drugih medicinskih oblasti.
Ovaj pristup omogućava sveobuhvatnu ojcenu zdravstvenog stanja sportiste i potencijalnih rizika te omogućava prilagođavanje treninga i aktivnosti u skladu s individualnim zdravstvenim potrebama i sposobnostima.
Antena M: Različitim istraživanjima je dokazano i da ljudi sa intenzivnom fizičkom aktivnošću imaju niži nivo holesterola u odnosu na one koji vode sjedeći način života?
Dalibor Ćorić: Pojmovi kao što je "intenzivna fizička aktivnost” mogu zvučati obećavajuće za one koji teže brzim rezultatima, ali bez pravilnog doziranja, intenzivna fizička aktivnost može donijeti više štete nego koristi organizmu. Stoga, pojedinac treba da nađe pravu mjeru i intenzitet aktivnosti koji odgovara njegovom trenutnom fizičkom stanju, potrebama i kapacitetima.
Pored pravilno planirane i raspoređene fizičke aktivnosti, drugi stub na kojem počiva zdrav životni stil jeste kvalitetna ishrana.
Ona treba da bude redovna, izbalansirana i raznovrsna, kako bi tijelo dobilo sve potrebne nutrijente potrebne za svoje optimalno funkcionisanje. Ishrana koja uključuje različite vrste namirnica, bogate esencijalnim nutrijentima, vitaminima i mineralima, uz izbjegavanje konzumacije prerađene hrane, šećera i zasićenih masti, bitan je faktor u očuvanju dobrog zdravlja.
Antena M: Koliko fizička aktivnost i vježbanje pomažu da održimo normalan krvni pritisak?
Dalibor Ćorić: Već je dobro poznato da fizička aktivnost pozitivno utiče na srčani i vaskularni sistem. Međutim, optimalno izbalansirane fizičke aktivnosti, posebno one aerobne prirode kao što su trčanje, hodanje i plivanje, donose dodatne koristi. Posebno je interesantno da aerobna fizička aktivnost nije značajna samo za osobe sa normalnim krvnim pritiskom. Naime, i osobe koje pate od hipertenzije, odnosno povišenog krvnog pritiska, mogu osjetiti pozitivne promjene usljed redovne fizičke aktivnosti. Kroz kontinuirani fizički napor, moguće je doprinijeti stabilizaciji povišenih vrijednosti krvnog pritiska
Antena M: Redovno vježbanje jača i imunitet?
Dalibor Ćorić: Apsolutno da, ali umjerenafizička aktivnost, to je bitno naglasiti.
Ta umjerena fizička aktivnost poboljšava imuni odgovor, smanjuje rizik od infekcija i pomaže brži oporavak organizma.Međutim, intezivne vježbe bez adekvatnog oporavka mogu imati suprotan efekat. Dakle, još jednom da naglasim, umjerena fizička aktivnost, izbalansirana ishrana, i što je jako važno dobar san, smanjuju nivo stresa i pozitivno utiču na jačanje imuno sistema.
Antena M: Koliko fizičkih aktivnosti preporučujete na dnevnom, odnosno na nedeljnom nivou, za tinejdžere, studente, zaposlene, domaćice ili penzionere?
Dalibor Ćorić: Za tinejdžere, u periodu punom izazova kao što je pubertet, naglasak se stavlja na svakodnevno vježbanje. Preporučuje se najmanje 60 minuta umjerenog do intenzivnog vježbanja svakoga dana. Ovo ne samo da je ključno za pravilan rast i razvoj, već i za formiranje zdravih navika koje mogu pratiti pojedinca kroz cijeli život.
Kada govorimo o populaciji koja je prešla 22 godine, pa sve do srednje dobi, savjetuje se 150 minuta umjerene aktivnosti ili 75 minuta intenzivnog vježbanja na nedjeljnom nivou. Ovaj raspored je osmišljen s ciljem održavanja optimalnog zdravlja, ravnoteže energije i sprječavanja raznih bolesti povezanih sa načinom života.
Prelaz na stariju populaciju, uključujući i penzionere, donosi sličnu preporuku od minimalnih 150 minuta umjerene aktivnosti nedjeljno. Međutim, zbog specifičnosti ove dobne skupine, naglašava se i uključivanje vježbi koordinacije i ravnoteže kako bi se optimizovalo stanje njihovog lokomotornog sistema.
Što se tiče domaćica, koje često provode veliki dio dana u fizičkim aktivnostima vezanim za domaćinstvo, preporučuje se dodatnih pola sata specifične fizičke aktivnosti. Cilj je da se kroz tačno formulisan program vježbanja ciljaju posebne grupe mišića koje možda nisu aktivirane tokom svakodnevnih aktivnosti.
Antena M: Šta je neophodno izbjegavati kako bismo ostali u fizičkoj formi i duži vremenski period?
Dalibor Čorić: Alkohol, duvan, i druge loše navike već su dobro poznati neprijatelji našeg zdravlja. Iako se čini da pružaju prolazno olakšanje ili uživanje, dugoročne posljedice su daleko od privlačnih. Naša odgovornost je da ih prepoznamo i aktivno ih se odreknemo zarad dugoročnog blagostanja.
Opširnije o uticaju sporta na zdravlje ljudi sa doktorom Ćorićem emisiji Radio terapija koja je na programu Antene M u subotu u 10 sati i 15 minuta.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR