Efikasnost mjera prevencije i pripremljenosti upravljanja rizicima od katastrofa iziskuju jačanje kapaciteta

Izrada dokumenta o mjerama za prevenciju i pripremljenost upravljanja rizicima od katastrofa iz početne faze prešla je u fazu usaglašavanja mjera prevencije na nivou koordinatora podgrupa, saopšteno je na Prvom tehničkom sastanku održanom u okviru projekta “Mjere prevencije i pripremljenosti upravljanja rizicima od katastrofa”, koji sprovodi Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova, uz podršku Evropske komisije, a koji predstavlja ključni korak u jačanju kapaciteta Crne Gore za efikasno upravljanje rizicima od katastrofa.

Prvi tehnički sastanak, kako je saopšteno, bio je prilika da se saberu utisci i napravljeni koraci nakon Prvog konsolidacionog sastanka održanog u maju.

Direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a Miodrag Bešović naglasio je da je tehnički sastanak prilika da podgrupe, nakon kreiranih mjera, posredstvom svojih koordinatora, imaju pregled u kojim oblastima je potrebno jasnije definisati naredne korake, kako bi do konsolidacionog sastanka u septembru dokument bio većinski spreman.

Koordinator projekta mr Ljuban Tmušić ukazao je da je svrha tehničkog sastanka napraviti presjek dosadašnjeg rada podgrupa, te imati jasniji uvid u pregled izrađenih mjera.

Predstavnice podgrupe za tehničko-tehnološke nesreće Dragana Raonić Popović, iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Marijana Marković, iz Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a, stava su da su takve vrste nesreća nepredvidive, pogotovo u pogledu obima posljedica, pa je zbog toga bitno napraviti efikasan plan koji će odgovoriti na te izazove.

“Iako postoji zakonski okvir koji uređuje ovu oblast, postoje mnogi izazovi i dokumentom kojim izrađujemo sveobuhvatno analiziramo stanje i doprinosimo efikasnom odgovoru na izazove koje ove nesreće proizvode”, istakla je Marković.

Marković i Raonić Popović su primijetile da je potrebno jačanje kapaciteta i opreme u slučaju reagovanja u tehničko-tehnološkim nesrećama.

“Edukacija građana, kao i službenika u državnim i lokalnim upravama, kao i zaposlenih u privrednim društvima, te unaprijeđenje infrastrukture od vitalnog je značaja za efikasan odgovor na ovakve izazove. U radnoj verziji našeg dijela dokumenta za sada imamo 37 mjera, međutim, to nije finalni dokument i radićemo u smjeru njegovog unapređenja”, zaključila je Marković u ime podgrupe za tehničke i tehnološke nesreće.

Projekat “Mjere prevencije i pripremljenosti upravljanja rizicima od katastrofa” trajaće do juna naredne godine, a njegova implementacija rezultiraće  dokumentom koji će dodatno unaprijediti stanje u oblasti smanjenja rizika od katastrofa u Crnoj Gori.