Servisi mentalnog zdravlja trebalo bi da postanu sastavni dio svake nacionalne i međunarodne strategije pripreme i odgovora na krize, jer je psihosocijalna pomoć od ključnog značaja za spasioce i građane da lakše prebrode stres i brže se oporave- poručeno sa završne konferencije „EU4Health: Pružanje kvalitetne i pravovremene psihološke prve pomoći osobama pogođenim krizom u Ukrajini“, koju je organizovao Crveni krst Crne Gore (CKCG).
Cilj projekta, koji su implementirale organizacije Crvenog krsta u Herceg Novom, Tivtu, Baru i Budvi, je pružanje direktne psihosocijalne podrške osobama pogođenim krizom u Ukrajini.
Generalna sekretarka CKCG Jelena Dubak kazala je da se u Crnoj Gori, kao i u svijetu, bilježi porast problema povezanih sa mentalnim zdravljem.
"Na ove trendove snažno utiču i globalni izazovi — oružani sukobi, ekonomska nestabilnost, klimatske promjene i opšta društvena neizvjesnost. Sve te okolnosti doprinose povećanom osjećaju nesigurnosti, brige i bespomoćnosti. One nas takođe podsjećaju da bez adekvatne brige o mentalnom zdravlju, nema ni istinske pomoći i oporavka. Naša misija je da u svakoj situaciji, bilo da se radi o vanrednim okolnostima ili svakodnevnim životnim izazovima, pružimo psihosocijalnu podršku koja vraća osjećaj kontrole, dostojanstva i nade. Ona pomaže ljudima da se ponovo povežu, da pronađu snagu u sebi i u drugima, i da nastave dalje uprkos teškoćama. To je vrijednost koju Crveni krst njeguje i razvija, i koja ostaje naš prioritet i u budućnosti", poručila je Dubak.
Projektna menadžerka Međunarodne Federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca Aneta Trgachevska pozvala je vlade, evropske institucije i sve partnere da nastave tamo gdje je ovaj projekat postavio temelje, kao i da osiguraju da servisi mentalnog zdravlja postanu sastavni dio svake nacionalne i međunarodne strategije pripreme i odgovora na krize. Ona je rekla da je iskustvo ovog projekta pokazalo da je ulaganje u izgradnju održivih sistema mentalnog zdravlja od ključnog značaja, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou.
Trgachevska je podsjetila da se i dalje se u prosjeku, samo dva odsto nacionalnih budžeta izdvaja za ovu oblast, dok podaci pokazuju da 59 odsto ljudi ima potrebu za psihosocijalnom podrškom, a svega 19 odsto da je i dobilo.
"Mentalno zdravlje i psihosocijalna podrška ne mogu i ne smiju biti ograničeni trajanjem jednog projekta. Potrebe su i dalje prisutne, a naš zajednički zadatak je da obezbijedimo njihovu kontinuiranu podršku i nakon završetka pojedinačnih programa" , poručila je Trgachevska.
Zamjenica šefa sektora za Evropske integracije, politiku,medije i informisanje u Delegaciji EU u Crnoj Gori Andrea Hochhuber je rekla da Evropska unija želi da podrži mentalno zdravlje i psihosocijalnu podršku za ova lica.
“U okviru programa EU4Health, naše najveće inicijative u oblasti zdravstva do sada, sa budžetom od 4,4 milijarde eura, podržali smo zdravstvene sisteme širom Evrope kako bi mogli da pruže pomoć u ovom domenu”, rekla je Hochhuber.
Prema njenim riječima Nacionalne strategije u oblasti zdravstva moraju obuhvatiti i mentalnu podršku kao dio sveobuhvatnog odgovora na potrebe raseljenih lica i izbjeglica. “Od trenutka izbijanja krize, u martu 2022. godine, Crna Gora je počela da pruža podršku svim Ukrajincima koji su stigli. Omogućila im je pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i pravu na rad“, poručila je Hochuber.
Psihološkinja u Crvenom krstu Crne Gore Aleksandra Vujović, istakla je da se rezultati ne mjere samo brojevima, već promjenama u životima ljudi. "Organizovali smo niz obuka o psihološkoj prvoj pomoći i psihosocijalnoj podršci, kroz koje je prošlo ukupno 228 učesnika, a pružili smo 5.216 usluga individualne i grupne podrške. Da bi podrška bila još dostupnija, razvijen je digitalni alat Buddybot, koji korisnicima omogućava jednostavan pristup psihoedukativnim sadržajima i smjernicama – na jeziku koji razumiju”.
Tokom panel diskusije: Uloga psihosocijalne podrške u kriznim situacijama pomoćnik direktora za sigurnost pomorske plovidbe, UPSUL Žarko Lukšić, istakao je značaj psihološke pripreme i podrške za spasioce i operativno osoblje koje svakodnevno učestvuje u kompleksnim i stresnim akcijama na moru.
„Kada se akcija završi i dođemo kući, tek tada polako dolazi do opuštanja. Sve ono što se dešava tokom akcije: izvještaji, komunikacija sa centrima, prikupljanje informacija ostavlja trag na svakome od nas. Iako smo profesionalno pripremljeni, te situacije ulaze u nas, postaju dio naših života i često ih proživljavamo i nakon što sve prođe“, kazao je Lukšić.
Ocijenio je da su spasioci, kao i operateri, izloženi teškim scenama i odgovornosti, navodeći da je neophodno da imaju adekvatnu stručnu podršku kako bi mogli da funkcionišu u sljedećim akcijama. Kazao je da je, bez kvalitetne obuke i stalnog fokusa na mentalno zdravlje, teško dugoročno održati spremnost tima. Spasioci i operateri su često pod stalnim pritiskom, jer i kada nisu na dužnosti, spremni su da reagiraju na svaki poziv.
Načelnik Službe zaštite i spasavanja Bar Aco Vulević, kazao je da, kada nekome spase život, osjećaju veliko zadovoljstvo.
„Naši ljudi su hrabri i često misle da su nedodirljivi, da mogu sve. Ali dođe trenutak kada i najjačima treba razgovor. Možete pričati sa prijateljem, ali razgovor sa stručnjakom ima posebnu vrijednost. Nije to znak slabosti, već način da se rasteretite i sačuvate zdravlje“, objasnio je Vulević.
Korisnica usluga psihosocijalne podrške Julija Krykun kazala je da je dolazak u Crnu Goru za nju i njenu porodicu bio početak teškog, ali i ljekovitog puta oporavka.
U prvim danima utočište su pronašli u Crvenom krstu, gdje su dobili ne samo materijalnu, već i psihološku podršku.
„Došli smo bez ičega, ali tamo su nas odmah saslušali, pomogli nam i objasnili da nismo sami. Prvi put sam osjetila da me neko razumije. Tamo sam mogla pričati o svemu: o strahu, o porodici, o svakodnevnim brigama. U Crvenom krstu sam naučila da dišem, da živim sporije, da razgovaram. Ljudi su nas tamo slušali iskreno, bez osuđivanja. Moja djeca su tamo pronašla prijatelje, učila jezik i počela da se smiju ponovo. To je bila prava pomoć ne samo materijalna, već ljudska i topla“, rekla je Krykun.
Konferenciji su prisutvovali i korisnici programa #EU4HEALTH.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR