Već nekoliko dana, stanovnici podgoričkog naselja Zagorič imaju priliku posmatrati novog komšiju kako odmara na krovovima kuća.
Da rode ove godine iznenađuju pokazuje i podatak da pored ovog nesvakidašnjeg gosta, dvije mlade jedinke, najvjerovatnije u preletu, posjećuju obalu rijeke Morače, hraneći se dok ostatak vremena provode u okolini Duklje.
Prema saznanjima Centra za zaštitu ptica, ovo je prvi potvrđen podatak prisustva bijele rode (Ciconia ciconia) u glavnom gradu, obzirom da najstariji datira iz 1894. godine, kada ih je na Plavnici (Skadarsko jezero), evidentirao najpoznatiji balkanski ornitolog tog vremena Othmar Reiser, porijeklom iz Austrije. Pa čak ni njegova temeljna analiza i popis roda u Crnoj Gori (u okolini Ulcinja na rijeci Bojani bilo je čak 60 aktivnih gnijezda), nisu obuhvatile niti jedan podatak vezan direktno za Podgoricu i rijeku Moraču.
Ove godine na preletu preko Malog brda zabilježeno je 8 jedinki, dok je prošle godine u kanjonu rijeke Cijevne takođe evidentirano jedno jato. Preleti su se vjerovatno dešavali i ranije, ali nije bilo potvrđenih nalaza obzirom da nisu postojale fotografije, te da su opisi nisu odgovarali ovoj vrsti već prije sivoj ili bijeloj čaplji.
Crna Gora je zajedno sa Albanijom, zemlja sa najmanjim brojem roda u Evropi, iako za njih imamo idealna staništa. Razlog što nas rode zaobilaze jeste ljudski faktor, uništavanje gnijezda, uznemiravanje, ubijanje. Za Podgoricu, trebalo je da prođu 123 godine da bi se vratile rode, dok je Berane još 2012. godine imalo tu čast da ugosti prvi gnijezdeći par, koji je nakon 4 uspješne godine migracija za Afriku i nazad, nastradao.
Sličnu sudbinu imao je i par iz Rožaja koji je gnijezdio na dimnjaku stare pilane, kada je jedna od roda nastradala usljed udara groma, ali je imala uspješno gniježđenje i zdravo potomstvo, podsjećaju iz Centra.
Ove godine na iznenađenje ornitologa pojavile su se nove rode i to njih 20-ak, prvo u Nikšiću, kod tunela Budoš, a potom i u Bijelom Polju, Berenama, Pljevljima, a sada konačno i u Podgorici.
Iako je sezona gniježđenja na izmaku, a kod nas nije zabilježen ni jedan formiran gnijezdeći par, to ove godine neće biti potomstva velikog broja roda koje su nas uveselile svojim prisustvom. Ipak očekujući njihov povratak, CZIP je pokrenuo niz inicijativa za postavljanje platformi za gniježđenje kako bi sljedeće godine omogućili oporavak populacije ove vrste kod nas.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR