11 (slovima: jedanaest) građana Cetinja potpisalo dobrodošlicu Mićoviću i Periću

Piše: Vladimir Jovanović

Ukupno 11 (jedanaest) osoba, koje se predstavljaju kao građani Cetinja, oglasilo se danas preko sajta eparhije Crkve Srbije da podržavaju Joanikija Mićovića, kao i najavljeno „ustoličenje” koje treba da obavi Porfirije-Prle Perić.

U saopštenju se, između ostaloga, navodi:

„Poštujemo svačije pravo na mišljenje i mirno protestno okupljanje (dok se odvija u zakonskim granicama) i praštamo brojne uvrede koje su, indirektno ovih dana upućene i na naš račun, a koje su i o nama i o novom mitropolitu govorile na ružan način. Crnu Goru, Cetinje i njihov identitet treba braniti poštovanjem Ustava i zakona ove države, a ne medijskom hajkom na neistomišljenike”.

Potpisnici tvrde da ovim povodom zastupaju „brojne građane Cetinja” i da su, biva, Cetinjani „sa dobrodošlicom i radošću, ispratili ustoličenja prethodnih mitropolita, baš u Cetinjskom manastiru i baš od strane SRPSKOG PATRIJARHA”.

Prvopotpisnik je Rajko Radusinović, predśednik srpske crkvene opštine na Cetinju.

Takođe, potpisao i Jovan Kaluđerović – koji se nedavno kandidovao za predśednika FSCG.

Evo svih potpisnika:

1. Rajko K. Radusinović, dipl.el.ing

2. Gavrilo M. Petrović Njegoš, sportista

3. Rade M. Petrović Njegoš, sportista

4. Jovan S. Kaluđerović, fudbalski sudija

5. Zoran J. Popivoda, kapetan duge plovidbe

6. Ivo D. Martinović, mašinski tehničar

7. Zoran D. Lubarda, mašinski tehničar

8. Mirko V. Bošković, inženjer nautike

9. Nikola V. Markuš, mašinski tehničar

10. Goran B. Martinović, mašinski tehničar

11. Ratko M. Kuzman, mašinski tehničar.

***

Napominjemo:

Cetinjski manastir je 1485. kao katedru autokefalne Mitropolije sagradio crnogorski Gospodar Ivan Crnojević, obnavljali vladika Danilo Petrović-Njegoš i Sveti Petar Cetinjski. Nikakve veze Srbi i Srbija s Cetinjskim manastirom nemaju.

SVE OSTALE POSTOJEĆE CRKVE na Cetinju i okolini, sagradili su minulih vjekova Crnogorci i to su hramovi Svete autokefalne Crkve Crne Gore. Opet nikave veze Srbi i Srbija s tim nemaju.

Preko 90 odsto Cetinjana su nacionalni Crnogorci. Cetinjski manastir je državna imovina – vlasništvo Prijestonice Cetinje.

Joanikija Mićovića su za mitropolita proljetos izabrali u Srbiji – de facto odlukom Aleksandra Vučića, očevim porijeklom iz okoline Bugojna (BiH), što sve nema takođe nikakve veze sa viševjekovnom tradicijom naše Svete autokefalne Crkve Crne Gore u kojoj su:

a) isključivo u Crnoj Gori,

b) isključivo Crnogorci

c) i birali

d) i ustoličavali svoje mitropolite u Cetinjski manastir.

Srpska pravoslavna crkva (pod nazivom: Avtokefalna Ujedinjena srpska pravoslavna crkva Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca) je OSNOVANA 1920. godine, tomos o autokefaliji je dobila 1922, a 1929. dobija sadašnji naziv SPC.

Eparhija crnogorsko-primorska je OSNOVANA 1931. na temelju tada donijetoga prvoga Ustava SPC, koji je propisao i potpisao Aleksandar Karađorđević. Eparhija budimljansko-nikšićka je odlukom Sabora SPC osnovana 2001. godine.

Na drugoj strani, najkasnije 1855. Sveta Crkva Crne Gore, utemeljenja provjerljivim OSNIVAČKIM AKTOM Ivana Crnojevića, dvojice arhijereja i pravoslavnoga klira od 4. januara 1485. godine, unijeta je u NOMOKANONSKI SVEŠTENI DIPTIH Vaseljenske Majke-Crkve kao deveta po rangu autokefalna pomjesna crkva, pod nazivom:  

- Αυτοκέφαλος Μητρόπολις Μαυροβουνίου (Autokefalna Mitropolija Crnogorska).

LITURGIJSKI I SABORNO je Crnogorska crkva priznata za autokefalnu i od SVIH ondašnjih pomjesnih pravoslavnih crkava.

Pod okupatorskim nasiljem Srbije, nekanonski je naša Sveta autokefalna Crkva ukinuta 1918-1920, a njezine tri eparhije i konsistorije – Cetinjska, Nikšićka i Pećka – su ukinute 1931. godine.