Joanikijevizija

Priredio: V.J.

Radio i Televizija Crne Gore (RTCG) nije privatni medij da može da slijedi bilo čija lična vjerska ili druga uvjerenja. S aspekta obaveze uloge javnoga servisa, čiji je osnivač država Crna Gora i finansira se novcem svih poreskih obveznika ove zemlje, zakon (vidi paragrafe na kraju teksta) bi trebalo da sprovodi u djelo.

TV emisija „Argumenti”, tematski naslovljena „Vjerski poglavari - suživot u Crnoj Gori”, emitovana je u prajm-tajmu 14. marta.

Gosti, kako su predstavljeni: mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, reis islamske zajednice, Rifat Fejzić, barski nadbiskup Rok Đonlešaj i vrhovni rabin Luciano Moše Prelević, a „govorili su o suživotu u Crnoj Gori, te kako vjerske zajednice doprinose miru i toleranciji”.

Tim povodom, sajt RTCG piše: „ISTORIJSKI SUSRET vjerskih poglavara u jednoj TV emisiji”.

U studiju, međutim, falio je, najprije, predstavnik, po svim anketama i statistikama, trenutno po broju vjernika i-ili sljedbenika druge po veličini vjerske zajednice u Crnoj Gori — Crnogorske pravoslavne crkve.

Ne postoji izgovor zbog čega iz RTCG u tematsku emisiju nije pozvan i predstavnik Crnogorske crkve: 1) uredno registrovane u pravnom sistemu Crne Gore i 2) svakako relevantne za društvena zbivanja.

Ove činjenice ne mogu poreći u RTCG.

Kada je nedavno trebalo izvještavati o lošim dešavanjima u ovoj Crkvi, RTCG je itekako bila za nju zainteresovana i provjerljivo je da je ažurno emitovala priloge o tome (jasno je i zbog čega).

A sada?...

Voditeljka „Argumenata” gledaocima nije sapštila da je u emisiju pozvan neko iz iste Crnogorske crkve, te da se eventualno nije odazvao. Umirovljeni mitropolit Mihailo je naknadno javno protestovao: „Mislimo da je sramota da nijesu pozvani predstavnici Crnogorske crkve, duhovne i državotvorne institucije bez koje ne bi ni postojala Cma Gora kao država”.

Čak da su iz RTCG imali dilemu koga tačno pozvati — odlukom crkveno-narodnog sabora (u pravoslavlju najviša ovozemaljska uprava neke pomjesne crkve) od 3. septembra 2023. novoizabranog poglavara, arhiepiskopa i mitropolita Borisa, ili Mihaila, koji je po odluci bivše Abazovićeve vlade (ministarstva pravde) od jesenas navodno i dalje poglavar — ne može biti izgovor. Naime, i Mihailo, premda umirovljeni mitropolit, dio je aktuelne jerarhije Crnogorske pravoslavne crkve.

Eventualna tvrdnja da je Crkva Srbije, tj. njezin ogranak ili eparhija Mitropolija crnogorsko-primorska, „kanonska”, takođe s aspekta zakonskih obaveza RTCG nije relevantna: crkvene odluke, ma kakve i iz ma koje jurisdikcije, nijesu obavezujuće za bilo koji medij, naročito ne za javni servis — o njima se izvještava, ali im se niko po slobodnoj volji ne mora pokoravati, a svakako su mediji tu da prenose i u crkvenim sporovima stavove „druge strane”.

Na stranu istorijski provjerljiv podatak da je pravoslavlje, kao kanonska autokefalna jurisdikcija, postojalo vijekovima prije nego su 16. novembra 1931. godine iz Beogada osnovali svoju eparhiju crnogorsko-pimorsku.

O tome što je u Svetoj Pravoslavnoj Crkvi danas „kanonsko” a šta „nekanonsko” samo neobaviješteni ili „neobaviješteni” mogu olako zauzimati stavove i donositi presude. „Nekanonsko” obnoć postaje „kanonsko” — Makedonci decenijama za Crkvu Srbije, koja sebe naziva SPC, bijahu „raskolnici” pa naprečac osvanuše kao „ljubljena braća u Hristu”; ili skorašnji primjer Ukrajine: vaseljenski tomos za tamošnju „raskolničku” jerarhiju (nota bene, prethodno dvije decenije liturgijski sasluživala s Crnogorskom pravoslavnom crkvom); dakle, na sceni su raskoli u pravoslavlju, potpuni prekid kanonskih i liturgijskih veza Carigrada i Moskve...

Ne ulazeći u hijerarhiju islamske zajednice, nadbiskupije i jevrejske zajednice, provjerljivo je da je i tematski naziv emisije „Vjerski poglavari - suživot u Crnoj Gori”, što se tiče pravoslavlja — ertcegeovska manipulativna „korisna nejasnoća”.

RTCG predstavlja Mićovića u statusu u kojem on nije. Po Ustavu SPC, Mićović je tek jedan od pedesetak eparhijskih i titularnih vladika ove vjerske zajednice. I on predstavlja samo svoju eparhiju, koja je, prevedeno, filijala, i zavisna i potčinjena organizaciona jedinica vjerske zajednice na čijem je čelu, kako piše u Ustavu SPC, vrhovni poglavar — patrijarh, koji stoluje u Srbiji.

Što se tiče RTCG, pokušavajući da opravda policijsko nasilje 5. septembra 2021. na Cetinju, kad su nasilno ustoličavali Mićovića, puštala je u program dokazane laži, da je „pucano na policiju iz vatrenog oružja”…

Sva četiri vjerska predstavnika u televizijskom studiju u kojem su snimani „Argumenti”, osim što tvrde da Bog postoji, imaju oprečne dogme i ukoliko se međusobno uporede isključujuće — čak konfliktne. Jedna za drugu mogu tvrditi i da su „nekanonske”. Zbog toga i postoje različite vjerske zajednice. To nije novost.

Kao što nije novost konflikt unutar pravoslavne zajednice u Crnoj Gori; nije od juče, niti je nestao 30. avgusta 2020, niti će brzijeh dana nestati. Nije li Mićović u toj emisiji mudroslovio: „Među ljudima i iste vjere često ima problema”.

Ali, ako RTCG pod egidom „ISTORIJSKI SUSRET vjerskih poglavara” isključuje predstavnika Crnogorske pravoslave crkve, to nije samo medijska diverzija činjeničnog stanja.

Bilo bi naivno pretpostaviti da javni servis, nije podlegao nalogu ili uslovljavanju iz ovdašnjega ogranka Crkve Srbije, da se u emisiju ne poziva predstavnik Crnogorske crkve. Naime, sumnjamo da bi reis, nadbiskup ili vrhovni rabin imali bilo šta protiv da gostuju u emisiji skupa s predstavnikom Crnogorske crkve — toliko puta već su održali međusobne sastanke i javno se srdačno pozdravljali.

Nadbiskup je govoreći u emisiji „Argumenti: Vjerski poglavari - suživot u Crnoj Gori” tačno primjetio: „Mi smo tu predstavnici četiri vjerske zajednice. Ali u Crnoj Gori ima i drugih vjerskih zajednica, koje isto imaju vjernike. Mislim da ne bi trebalo isključiti ni druge da se pitaju, jer to ide u korist cijelome društvu”.

U Jedinstvenoj evidenciji vjerskih zajednica (Knjiga Evidentiranih vjerskih zajednica i Knjiga Registrovanih vjerskih zajednica) Ministarstva pravde Crne Gore su registrovane 22 vjerske zajednice ili njihovih ogranaka.

Dakle, „Argumenti: Vjerski poglavari - suživot u Crnoj Gori” ne samo da ne reprezentuju religijski pluralizam. Još gore, RTCG djeluje svojim „argumentima” kao „jaonikijevizija”, oruđe manipulacije ogranka jedne vjerske zajednice čije je središte u drugoj državi za DISKRIMINACIJU autohtone, ne samo po istoriji, nego i po aktuelnom zakonu Crne Gore — Crnogorske pravoslavne crkve.

Time se RTCG, sada na perfidniji način, vraća na „fabrička” podešavanja iz najcrnje epohe. U svojim informativnim emisijama, za vakta DPS-a, protiv Crnogorske pravoslavne crkve objavljivali su u centralnim informativnim emisijama i prljave dojave kroz zvanično saopštenje Udbe (Službe državne bezbjednosti, ANB).

Kao i onomade, RTCG, formalno preimenovana u javni servis, slijedi aktuelne vlasti na polzu Crkve Srbije i ogranka joj ovdašnjeg. Isti im je budžetski „kazan”. Kao i u doba DPS-a, ogranak Crkve Srbije proždire milione, keš iz budžeta države i opština, te katastarski otima hramove i parcele u vlasništvu države, naslijeđe naših pređa.

Crnogorska pravoslavna crkva je i dalje jedina vjerska zajednica koja nema temeljni ugovor s državom.

U „Argumentima” je pomenuto da je aktuelna vlada odobrila budžetski novac (200.000 eura) za gradnju sinagoge u Podgorici, za potrebe brojčano mikroskopske jevrejske zajednice ovdašnje, što je za pohvalu — za razliku od činjenice da je na snazi zabrana Krivokapićeve vlade iz 2021. o suspenziji akta Glavnog grada za dodjelu državnoga placa Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi radi gradnje hrama.

* * * * *
Zakon o Nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore („Službeni list Crne Gore”, br. 80/2020 i 125/2023)

Član 3
Osnivač nacionalnog javnog emitera Radio i Televizija Crne Gore je država.

Član 9
…RTCG je dužna da, uz primjenu visokih standarda profesionalne etike i kvaliteta, BEZ BILO KOJEG OBLIKA DISKRIMINACIJE, proizvodi i emituje programske sadržaje, koji…

5) afirmišu i njeguju CRNOGORSKI NACIONALNI I KULTURNI IDENTITET, kulturni i etnički identitet manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, evropsko kulturno nasljeđe i kulturnu raznolikost…

7) odražavaju RAZLIČITE IDEJE I RELIGIJSKA UVJERENJA U DRUŠTVU, radi jačanja razumijevanja i tolerancije i promovisanja multikulturalnog, multietničkog i multivjerskog karaktera Crne Gore…