Zašto je Dritanova priča o milijardi stranih investicija šuplja kao državna kasa

Kratak komentar zaslužuje i izjava da ova Vlada, za razliku od prethodnih, ništa od državne imovine nije prodavala, već kupovala! Besmislena, na ivici zakona, kupovina Željezare, kao i kupovina akcija Luke Bar, pokazuje da prioritet ove Vlade nije ekonomska logika - prednost imaju politički populizam, kao i špekulativne i koruptivne transakcije, koje će vjerovatno u narednom periodu imati i svoj sudski epilog.

Nedavno je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović objavio podatak o, navodno, rekordnih više od milijardu stranih investicija u Crnu Goru tokom 2022.

Tekst se nastavlja ispod linka.

Tragom te izjave, a imajući u vidu da ni prošle godine u našoj državi nije realizovan iole ozbiljniji projekat finansiran stranim kapitalom, obratili smo se nadležnim adresama: Centralnoj banci i Ministarstvu finansija pitanjem o strukturi "rekordnog iznosa" stranih ulaganja.

Milijarda, ali bruto

Ministarstvo finasija informisalo nas je da se od ekonomskog državljanstva u budžet slilo gotovo 77 miliona eura. Taj novac namijenjen je manje razvijenim područjima i razvoju inovacione politike. Toj sumi treba dodati i PDV na oko 80 miliona od ukupno prodatih kondo jedinica. U odgovoru još kažu da će, ukoliko se realizuju planirani projekti, potencijalni prihod biti oko 113 miliona, ne računajući PDV na, opet potencijalnih, preko 210 miliona koji se nalaze na ESCROW računima projekata. 

Centralna banka u odgovrima Anteni M odmah ukazuje da je neto prihod od direktnih stranih investicija u prošloj godini 733,8 miliona eura. To je daleko više nego 2021. ali daleko manje od 1,04 mlrd, što je bruto suma koju stalno ponavlja Abazović jer mu, očito, bolje zvuči. Zanimljiv je i nastavak odgovora CB CG;

"Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 612,27 miliona eura što čini 51,28% ukupnog iznosa. Od toga je u nekretnine uloženo 410,37 miliona eura, a u preduzeća i u banke 201,9 miliona eura, što je 34,43% ukupnog priliva." 

I laicima je dakle, odmah jasno da Abazović, podražavajući svog propagandno političkog uzora i nalogodavca iz Beograda pokušava da impresionira javnost saopštavajući bruto podatke o iznosu direktnih stranih investicija. Sluteći da u svim ovim brojevima ima materijala za stručnu analizu, zamolili smo nekoliko ekonomista sa dobrom reputacijom da procijene ima li u ovakvoj strukturi direktnih stranih investicija osnova za Abazovićev medijski trijumfalizam?

Umjesto u budžet, novac stigao u banke, koje ga već imaju previše

Naši su sagovornici saglasni u ocjeni da odlazeći premijer pokušava da zbuni javnost, svakodnevno manipulišući statističkim i drugim podacima koji su javnosti teško razumljivi. Istovremeno, Abazović izbjegava da kaže građanima šta će se desiti za nekoliko mjeseci kad državna kasa ostane prazna, a Crna Gora ne bude mogla ni da se zaduži za redovnu isplatu plata i penzija, da ne govorimo o ostalim izdacima predviđenim "ambicioznim i neostvarivim budžetom za ovu godinu". Naš sagovornik iz bankarskog sektora, rezolutan je: 

- Grubi statistički podaci pokazuju da neto strane direktne investicije iznose 734 miliona eura, ali ogroman dio tog iznosa (preko 83%) predstavljaju ulaganja u nekretnine i banke!

Takav iznos nikako nije rezultat rada Vlade koja je izgubila povjerenje, pa ni one prethodne, već se to povezuje sa rezultatima projekta ekonomskog državljanstva, započetim za vrijeme mandata Vlade Duška Markovića, kao i dobrim rezultatima bankarskog sektora, koji još odolijeva političkim pritiscima stare/nove skupštinske većine od 30. avgusta 2020.

Podaci Centralne banke Crne Gore pokazuju da se na ESCROW računima kod poslovnih banaka nalazi 211.63 miliona eura, namijenjenih za projekte ekonomskog državljanstva, od čega je direktni priliv u budžet Crne Gore od 76.899.849 eura, dok je potencijalni prihod jos 113 miliona eura, ukoliko se planirani projekti realizuju.

Takođe, povećani promet nekretninama u prošloj godini prvenstveno je rezultat povećanja inflacije u cijelom svijetu, kao i želje investitora da pobjegnu iz novčanih pozicija u kupovinu nekretnina."

Njegov zaključak je da većina građana Crne Gore od svih ovih kretanja na tržištu neće imati nikakve koristi! Naprotiv, povećanje cijena nekretnina dodatno će otežati situaciju porodicama koje su podstanari ili u potrazi za stanom.

Na pitanje ko bi mogao da ima koristi od ovolikog iznosa stranih direktnih investicija, nekadašnji, izuzetno uspješan bankar, odgovara:

- Bankarski sektor dobio je dodatnu likvidnost, koja mu nije ni bila potrebna. Banke već 'vrve od likvidnosti', kako reče ministar finansija Damjanović na konferenciji povodom 100 dana Vlade (koja je ubrzo nakon toga izgubila povjerenje), pa ta dodatna likvidnost banaka nije imala značajan uticaj na neuspješni pokušaj Vlade da se zaduži kod domaćih banaka i tako popuni rupe u budžetu. U prilog tome govori činjenica da je od traženih 350 miliona eura, Vlada uspjela da se zaduži svega 100 miliona eura, i to po rekordno visokim kamatnim stopama.

Visoka likvidnost nije pozitivno uticala ni na kamatne stope, već su stambeni krediti, koji su bili sa varijabilnom kamatnom stopom poskupili u prosjeku 1-2%, što je dodatno opteretilo standard građana.

Populizam i transakcije koje će završiti na sudu

Ni budžet Crne Gore nije imao posebne koristi od povećane trgovine nekretninama, osim kroz projekat ekonomskog državljanstva, znatno više su profitirali bogati vlasnici nekretnina i građevinske kompanije koje su ih prodavale."

Naš sagovrnik ironično dodaje kako je građanima ostalo da utjehu nađu u bombastičnim izjavama premijera o rekordima i odličnim rezultatima. Dodaje da je kvalitet rasprave o ekonomskim pitanjima na javnos sceni poražavajući i da je to razlog što ne želi da javno učestvuje u tom "cirkusu". I ostali naši sagovornici nijesu htjeli odbiti molbu Antene M da komentarišu ovu Abazovićevu propagandnu "poslasticu", ali ni da svoj mir remete ulaskom u polemičku arenu "bez standarda i kompetencije".

Kratak komentar trećeg našeg sagovornika, eksperta za trgovinu na berzi i hartije od vrijednosti, zaslužila je i izjava Dritana Abazovića da ova Vlada, za razliku od prethodnih, ništa od državne imovine nije prodavala, već kupovala!?

- Besmislena, na ivici zakona, kupovina Željezare, kao i kupovina akcija Luke Bar, pokazuje da prioritet ove Vlade nije ekonomska logika - prednost ima politički populizam, kao i špekulativne i koruptivne transakcije, koje će vjerovatno u narednom periodu imati i svoj sudski epilog."

Ostaje da vidimo kakvim će nas još "rekordima i rezultatima" zasipati odlazeći premijer, do kada će Tužilaštvo, s akcentom na SDT nijemo posmatrati očigledne poteze razura crnogorske ekonomije i krajnje sumnjive operacije poput pomenutih u Luci Bar i Željezari Nikšić, te da li će premijeru u tehničkom mandatu neko oteti kormilo iz ruku dok je Crna Gora barem na staklenim nogama... ili će Dritan Abazović dočekati da kaže kako je ispunio zadatak i da konstatuje: Crna Gora je klinički mrtva!

Ali zaista, a ne kao šverc cigareta.