Ministarstvo finansija o navodima prosvjetnog sindikata: Vlada ne umanjuje zarade, nego ispravlja nezakonite obračune iz prošlosti

Ministarstvo finansija reagovalo je na navode, kako su napisalu u saopštenju,dijela sindikalnih predstavnika da stvore sliku da Vlada i resorna ministarstva djeluju protiv građana i prosvjetnih radnika.

Ministarstvo finansija naglašava da cilj primjene Sistema nije smanjivanje zarada, već pravilna i zakonita primjena propisa iz oblasti obračuna zarada.

"Nepravilnosti u obračunu ne mogu se opravdati, a još manje nastaviti, pod izgovorom da su postojale u prethodnom periodu", saopštili su iz Ministarstva finansija.

Ističu da je cilj Ministarstva finansija da, kroz realizaciju projekta primjene Sistema za centralizovani obračun zarada, uspostavi jedinstveno i efikasno softversko rješenje za obračun zarada za sve korisnike koji se finansiraju iz državnog budžeta i pojača kontrolu trošenja sredstava poreskih obveznika, za čiju namjenu se godišnjim Zakonima o budžetu planira više od 50 odsto sredstava.

„Zajednički interes bi trebalo da bude jednakost pri obračunu zarada i efikasnija kontrola budžetskih sredstava, jer je to u interesu zakonitosti i budžeta svih građana Crne Gore. Sistem za centralizovani obračun zarada, izrađen je uz finansijsku podršku Evropske unije i u operativnoj upotrebi je od februara 2022. godine. Njegova primjena donosi značajne benefite, prije svega - uvodi jednakost u primjeni propisa iz oblasti obračuna zarada, otklanja uočene nepravilnosti, omogućava znatno viši nivo kontrole, smanjuje stepen mogućih grešaka i automatizuje brojne procese koji su se obavljali manuelno. Na taj način se omogućava efikasnija kontrola i pregled budžetskih sredstava namijenjenih za zarade zaposlenih, koji se finansiraju iz državnog budžeta, kao i kvalitetnije i brže izvještavanje o obračunatim zaradama", objašnjavaju iz Ministarstva finansija.

Dodaju da trenutno 159 subjekata sa 16.500 zaposlenih radi obračun zarada kroz sistem za centralizovani obračun, uključujući i samo Ministarstvo finansija, na koje se primjenjuju jedinstveni propisi - isti oni koji izazivaju nezadovoljstvo Sindikata prosvjete.

„Naime, početkom 2025. godine Ministarstvo finansija je, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauka i inovacija krenulo sa aktivnostima na uključivanju ustanova iz oblasti prosvjete u sistem za centralizovani obračun zarada. Nakon sprovedenih obuka za ustanove osnovnog obrazovanja, prilikom kontrole probnog obračuna za maj za zaposlene u osnovnom obrazovanju putem sistema za centralizovani obračun, uočeno je da su najveće razlike bile evidentirane upravo kod zaposlenih koji su na privremenoj spriječenosti za rad odnosno bolovanju, a usljed pogrešne primjene materijalnih propisa. Naime, kod velikog broja zaposlenih, obračun naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, usljed bolovanja, uključivao je sve dodatke, što je suprotno važećim propisima", saopštili su.

Navode da je uočeno sabiranje dodataka/uvećanja koeficijenata na osnovni koeficijent, što je rezultiralo većim obračunatim iznosima zarada, kao i neispravnim obračunavanjem dodataka i uvećanjih koeficijenata, na način što se za ovu vrstu dodataka obračunavao i minuli rad, što je suprotno i Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i Zakonu o radu.

„Naglašavamo je da pomenuta korekcija zarada u iznosima do 50€ nije posljedica primjene Sistema za centralizovani obračun zarada, već se odnose na pogrešnu primjenu materijalnih propisa za vrijeme privremene spriječenosti za rad koja je u isključivoj nadležnosti Zakona o zdravstvenom osiguranju čemu u prilog govore presude Višeg suda i te razlike ne mogu biti eliminisane izmjenom GKU za oblast prosvjete. Za kategorije zaposlenih koji imaju puno radno vrijeme razlike u zaradama su u prosjeku 10€ i ovdje se, takođe, radi o nepravilnom obračunu dodataka na zaradu. Analizom obračuna zarada utvrđeno je da u školama postoji neujednačena praksa u primjeni propisa. Softver je usklađen sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i Uputstvom za obračun zarade i naknade za vrijeme spriječenosti za rad, a prilikom uključivanja ustanova prosvete kao i za sve prethodne subjekte i sektore koji su uključeni u sistem izvršena je analiza svih relevantnih propisa, kao i konsultacije sa predstavnicima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija", naveli su iz Ministarstva.

Ministarstvo finansija sumnja je cilj javnog diskursa koji vodi Sindikat prosvjete u službi plasiranja nepotpunih informacija i senzacionalizma, čime se pokušava prikriti nedostatak argumenata i izvršiti pritisak na donosioce odluka kako bi se nastavilo sa radom mimo propisa i netačnim obračunom zarada.

„Postavlja se pitanje da li predsjednik Sindikata prosvjete plasiranjem dezinformacija, kako članovima, tako i ukupnoj javnosti, pokušava da prikrije nepravilne obračune zarada i nenamjensku potrošnju sredstava poreskih obveznika. Posebno je indikativno iskazano negodovanje zbog činjenice da je tokom testiranja sistema uočeno da škole obračunavaju i isplaćuju dodatak na zaradu za obavljanje sindikalnih aktivnosti bez pravnog osnova u GKU, pozivajući se na Odluku Komisije za sprovođenje, praćenje i tumačenje GKU za oblast prosvjete iz 2008. godine", navodi se u saopštenju.

Uvjerenja su da je interes svih društveno odgovornih subjekata da zakoni u Crnoj Gori budu poštovani jednako za sve, jer samo tako se može postići zajednički cilj – ravnopravno društvo, u kojem se poštuje vladavina prava i koje je spremno za ulazak u EU.

Ministarstvo finansija, poziva na razumnost i dijalog da bismo primjenjivali održivo, obostrano prihvatljivo rješenje, zasnovano na zakonodavnom okviru, a ne na tendencioznim i neutemeljenim izjavama, kojima se građani i prosvjetni radnici neopravdano dovode u zabunu.