Usvajanje Predloga konačne liste kapitalnih projekata za 2026. godinu još jednom potvrđuje da Vlada Crne Gore prepoznaje značaj ulaganja u ekologiju i održivi razvoj. Posebno me raduje što su projekti iz oblasti zaštite životne sredine našli svoje zasluženo mjesto na ovoj listi, jer svaka investicija u ekologiju istovremeno je investicija u zdravlje naših građana i budućnost naše djece, saopštio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
"Odluka Komisije da prednost imaju opštine sjeverne regije i manje razvijene lokalne samouprave od izuzetne je važnosti, kako za unapređenje ekološke infrastrukture u djelovima zemlje gdje su takva ulaganja najpotrebnija, tako i za ukupan razvoj sjeverne regije, čime će se, vjerujem, uzročno-posljedično, podstaknuti i opšta ekonomska aktivnost.
Od ukupnog broja predloga, za kapitalne projekte na sjeveru je predviđena podrška predračunske vrijednosti oko 22 miliona evra, što je solidan finansijski input, posebno što se radi o manje razvijenim opštinama. Međutim, ohrabruje saznanje da su se opštine na sjeveru države aktivirale u izradi kvalitetne projektno-tehničke dokumentacije, koja se može pozitivno ocijeniti pri dodjeli sredstava", navodi u saopštenju.
Osobito ga, kaže, raduje što su Žabljaku i Rožajama odobrena sredstva za realizaciju projekata iz oblasti ekologije, odnosno: na Žabljaku je planiran projekat prelaska na integrisani ekološki zasnovan sistem upravljanja komunalnim otpadom, vrijednosti 4.08 miliona evra, dok je u Rožajama planirana izgradnja komunalne i kanalizacione mreže sa pratećim sadržajem u naselju Zeleni, u vrijednosti od 3,5 miliona eura.
"Neću kriti ovom prilikom radost motivisanu stalnim lokal-patriotskim osjećanjem zbog činjenice da je grad u kom živim, Berane, od svih opština na sjeveru Crne Gore dobio podršku za najveći broj kapitalnih projekata. To je potvrda da je radni ciklus izrade kvalitetne projektno-tehničke dokumentacije, koji smo započeli prije tri godine u lokalnoj samoupravi (u vrijeme kada sam, kao potpredsjednik opštine, koordinisao ovim procesom), počeo da donosi plodove. I tada sam govorio, što je lako i provjeriti, u medijima, o broju i značaju započetih projekata na kojima radimo. Težak i dug je put bio od nule na stolu do zrelih projekata. Nadam se samo da će se u 2026. godini uspješno i efikasno tenderi realizovati, jer i projekti za 2025. godinu još uvijek čekaju realizaciju. Lijep je osjećaj da ste u jednom periodu svog života bili u prilici da pomognete svom gradu, i da tu priliku niste propustili, već naprotiv, iskoristili u neslućenom kapacitetu", navodi Ćulafić i dodaje:
"I onda i danas moja poruka je jasna, kako Beranama tako i ostalim opštinama na sjeveru države: samo nastavimo sa izradom modernih lokalnih planova i kvalitetnih projekata i spremno dočekajmo investicioni ciklus koji neminovno slijedi na sjeveru Crne Gore. Znam da je taj proces spor i da rizikujete da neko drugi bere plodove vašeg rada, ali najvažnija je iskrena namjera da mijenjate društvo i svoj grad na bolje.
Ovakve odluke Vlade Crne Gore ukazuju i da će sjever biti osnažen našom kontinuiranom borbom za zaštitu životne sredine i izgradnjom modernog ekološkog sistema. Uvjeren sam da će ulaganja pomoći da Crna Gora spremno dočeka zatvaranje Poglavlja 27 i da na tom putu pokažemo da je naša posvećenost evropskim standardima iskrena i održiva.
Ekologija je konačna na vrhu agende i samo zajedničkim radom možemo stvoriti Crnu Goru koja razvija, a ne narušava svoje prirodne resurse. Ulaganjem u zelene projekte gradimo temelje održive budućnosti i šaljemo jasnu poruku da želimo da budemo dio Evrope", zaključuje Ćulafić.
Podsjetimo, predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović zahvalio je ironično Vladi a zatim i pojedinim ministarstvima – što su još jednom pokazali kako se sjever tretira u državnom budžetu za 2026. godinu.
- Hvala Ministarstvu prosvjete što vrtići i škole u Bijelom Polju nijesu prioritet, kao ni tri fiskulturne sale u Nedakusima, Njegnjevu i Njikoljcu koje se godinama odlažu. Hvala Ministarstvu zdravlja što hvali bjelopoljsku bolnicu, ali ne izdvaja sredstva za njeno proširenje – iako je Bijelo Polje jedini grad u Crnoj Gori čija služba Hitne pomoći nije renovirana, uprkos činjenici da kroz njega svake sezone prođe više od dva miliona turista magistralom ka jugu, kazao je Smolović.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR