Za Antenu M piše: Ana Nives Radović
Ekonomija honorarnih poslova, poznata i kao gig ekonomija, predstavlja značajnu promjenu u načinu na koji se rad i zapošljavanje organizuju širom svijeta kroz koju je ono što se nekada smatralo marginalnim fenomenom postalo ključni segment tržišta rada i promijenilo način na koji pojedinci zarađuju, kompanije posluju, ali i kako države regulišu radne odnose.
Gig ekonomija u najširem smislu označava tržište rada zasnovano na kratkoročnim ugovorima ili slobodnim angažmanima umjesto stalnih zaposlenja, stvarajući sistem u kojem pojedinci rade kao nezavisni izvođači, frilenseri ili privremeni radnici, često angažovani putem digitalnih platformi. Platforme kao što su Uber, Lyft, AirBNB, Glovo, Wolt, Upwork, Guru, 99designs, Fiverr, TaskRabbit, DoorDash i slične povezuju radnike s korisnicima kojima je potrebna određena usluga – najčešće odmah i bez komplikacija.
Za razliku od tradicionalnog zaposlenja, gdje radnici imaju dugoročne ugovore, fiksno radno vrijeme i benefite poput zdravstvenog osiguranja, plaćenog odmora i doprinosa za penzijsko osiguranje, radnici u gig ekonomiji se plaćaju po obavljenom zadatku ili projektu, imaju veću fleksibilnost i autonomiju, ali istovremeno često nemaju sigurnost posla, niti zakonsku zaštitu.
Nastanak gig ekonomije
Iako je pojam „gig“ dugo bio vezan za povremene angažmane, naročito u muzičkoj industriji, savremena gig ekonomija počela je da se razvija početkom 2000-ih kada je masovna upotreba interneta i mobilnih tehnologija, posebno pametnih telefona, odigrala ključnu ulogu u nastanku usluga na zahtjev. Platforme kao što su eBay i Craigslist bile su među prvim koje su povezivale ljude u kupovini i prodaji robe i usluga.
Prava prekretnica dogodila se nakon globalne finansijske krize 2008. godine, nakon što je ekonomski krah izazvao masovna otpuštanja i nestašicu stabilnih poslova, pa su mnogi ljudi počeli da traže alternativne izvore prihoda. Kompanije su u to vrijeme tragale za fleksibilnijim i jeftinijim načinima angažovanja radne snage, tako da je spoj ekonomske potrebe, tehnoloških inovacija i sve veće kulture preduzetništva doveo do naglog širenja gig ekonomije tokom 2010-ih.
Do sredine te decenije, platforme poput Ubera i Airbnba su već u velikoj mjeri preoblikovale tradicionalne industrije prevoza i ugostiteljstva, dok su istovremeno sajber platforme kao što su Upwork i Freelancer omogućile profesionalcima u kreativnim industrijama da nađu honorarne angažmane širom svijeta. Pandemija 2020. dodatno je ubrzala rast gig ekonomije, naročito u oblastima dostave i rada na daljinu, budući da su milioni ljudi ostali bez stalnih poslova i okrenuli se digitalnim platformama kao načinu da prežive.
Uticaj na radnike i obrasce zapošljavanja
Mijenjajući način na koji ljudi rade, gig ekonomija mnogima je otvorila mogućnost da rade fleksibilno, samostalno i zarađuju po sopstvenim pravilima, jer ovakav vid rada često pruža slobodu da biraju kada i kako će raditi, pri čemu istinskim profesionalcima ovakvi poslovi donose brojne mogućnosti za zaradu i prilike da sarađuju sa različitim klijentima. Važan element ovakvog oblika poslovanja je što, bez obzira na to koju uslugu neko isporučuje, dobija ocjenu, često u više kategorija, od onoga kome je pruža, što onima koji svoj posao obavljaju profesionalno daje određenu vrstu prednosti.
Ipak, ovaj model nosi i određene nedostatke, s obzirom na to da se gig radnici često suočavaju s nestabilnim primanjima, nemaju pristup beneficijama koje uživaju stalno zaposleni i rade bez garancije sigurnog radnog mjesta. Bez doprinosa poslodavca za zdravstveno osiguranje, penzioni fond ili nadoknadu za nezaposlenost, ti troškovi padaju isključivo na radnike, a nerijetko je i oslanjanje na sopstvene resurse koji se zaposlenima u kompanijama refundiraju, što u ovakvim angažmanima nije slučaj.
Još jedan izazov jeste tzv. „atomizacija“ rada, budući da radnici najčešće rade sami, bez kolega, nadređenih ili osjećaja pripadnosti nekoj radnoj zajednici, zbog čega takva izolovanost može da dovede do osjećaja nesigurnosti i gubitka profesionalnog identiteta. Takođe, mnogi se suočavaju sa ograničenim mogućnostima za napredovanje u karijeri, jer gig poslovi često ne nude jasne puteve razvoja vještina i profesionalnog uspona.
Uticaj na biznise i ekonomiju
Iz ugla poslodavaca, gig ekonomija donosi očigledne prednosti, jer zahvaljujući njoj kompanije mogu lako da prilagode broj radnika u skladu sa tražnjom, bez troškova koji dolaze sa zapošljavanjem stalnog kadra, što omogućava malim firmama da angažuju stručnjake po potrebi, dok velikim kompanijama olakšava optimizaciju poslovanja.
Međutim, ovakav model otvara i brojna pitanja, naročito kada je riječ o nestajanju stabilnih radnih mjesta na kojima se zasnivaju tipični izvori prihoda srednje klase, zbog čega kritičari ovakvog poslovnog modela smatraju da prekomjerno oslanjanje na gig rad prebacuje finansijski rizik sa poslodavaca na radnike. Takođe, postoji bojazan da se time podstiče globalna „trka ka dnu“ u kojoj radnici obaraju cijene kako bi dobili posao, što može da dovede do narušavanja radnih standarda.
Na širem, makroekonomskom nivou, gig ekonomija doprinosi većoj fleksibilnosti tržišta rada i podstiče inovacije, pomažući razvoju preduzetništva i otvarajući mogućnosti za zapošljavanje onima koji su često zapostavljeni u tradicionalnom sistemu rada. Međutim, ovakav model otežava prikupljanje ekonomskih podataka, naplatu poreza i organizaciju javnih servisa koji su oslonjeni na standardne oblike zaposlenja.
Društvene i etičke implikacije
Uspon gig ekonomije otvara brojna etička pitanja, kao što je, na primjer, to da li je pravedno imati radnu snagu bez beneficija i zaštite, čak i ako radnici „biraju“ takav model, da li tehnološke platforme zapravo zloupotrebljavaju rad pod izgovorom inovacije i da li bi potrošači trebalo više da razmišljaju o uslovima rada koji stoje iza pogodnosti usluge „na zahtjev“.
Ovdje nije riječ samo o individualnim radnim uslovima, budući da gig ekonomija ima šire društvene posljedice, a kako stalno zaposlenje postaje sve teže dostupno, naročito među mladima, tradicionalni društveni dogovor, po kojem posao donosi stabilnost, identitet i osjećaj pripadnosti, počinje da se raspada, što može da dovede do društvene fragmentacije, ekonomske nesigurnosti, a posljedično i političke nestabilnosti. Iako se fleksibilnost, koju gig ekonomija nudi, može činiti oslobađajućom, za mnoge ona nije izbor načina života, već ekonomska nužnost.
Pravna i regulatorna pitanja
Gig ekonomija se razvija brže nego što dolazi do izmjena regulative, u koju spadaju zakoni o radu ili slični propisi u većini zemalja, što stvara brojne pravne nejasnoće. Jedno od pitanja koje se najčešće navodi kao sporno je klasifikacija radnika i to da li gig radnici treba da budu tretirani kao samostalni ugovarači ili kao zaposleni?
U većini zemalja, gig radnici su klasifikovani kao samostalni ugovarači, što oslobađa kompanije obaveze da im obezbijede beneficije ili uplaćuju doprinose za socijalno osiguranje, međutim, sudovi i vlade širom svijeta sve češće preispituju ovu klasifikaciju. U Crnoj Gori se za ovakve angažmane primjenjuju ugovori o djelu, u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima, a ne Zakonom o radu, dok se u mnogim zemljama status ovako angažovanih lica pokušava izjednačiti sa zapošljavanjem.
Pravne borbe u ovom smislu su, u suštini, pokušaj da se redefiniše šta znači biti „zaposleni“ u digitalnom dobu, dok istovremeno ukazuju i na izazov usklađivanja globalnih platformi sa lokalnim propisima. Ostala važna pravna pitanja uključuju odgovornost (ko je kriv u slučaju nezgode ili štete), oporezivanje (kako prijaviti i oporezovati prihod od gig rada) i vlasništvo nad podacima (ko ima kontrolu nad informacijama koje nastaju u ovom obliku rada).
----------
Edukativni serijal „Od kovanica do kodova“ je autorski projekat namijenjen razvoju finansijske i finansijsko-tehnološke pismenosti, a čini ga 100 članaka koje od 1. oktobra u okviru FinTech rubrike objavljuje Antena M.
Kombinovanjem tema iz oblasti platne industrije, savremenog bankarstva i digitalizacije sa pričom o ulozi i istoriji novca serijal je osmišljen da omogući uvid u širu sliku značenja vrijednosti i razmjene koja se od nastanka do danas odvija na istim principima.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR