Na globalnu ekonomsku scenu od početka ove godine snažno su uticali brojni faktori – od pojačanih trgovinskih tenzija i inflatornih pritisaka, do promjenljivih politika vodećih zemalja, a trend koji je počeo u januaru još intenzivnije se nastavlja.
Valute
Američki dolar se u posljednjim nedjeljama suočava sa ozbiljnim izazovima, dijelom i zbog trgovinskih mjera koje sprovodi predsjednik SAD Donald Tramp, a koje su narušile povjerenje stranih investitora u američku imovinu. Slabljenje dolara je postalo jedno od glavnih obilježja globalnih tržišta od početka ove godine.
Euro se tokom jutrošnjeg trgovanja mijenjao po prosječnoj vrijednosti od 1,13818 američkih dolara, što predstavlja rast od 0,37% u posljednja 24 sata. Ovaj uzlazni trend ukazuje na jačanje eura, koje se može povezati sa objavama ekonomskih podataka, razlikama u kamatnim stopama, kao i političkim dešavanjima. Naime, euro je u odnosu na američku valutu zabilježio rast od 3,38% u posljednjih sedam dana, 4,12% u prethodnom mjesecu i čak 7,13% u protekloj godini.
Indeks dolara, koji mjeri njegovu vrijednost u odnosu na korpu najznačajnijih svjetskih valuta, pao je 0,7%, a od početka aprila, kada je Tramp najavio oštre carinske mjere, bilježi pad veći od 4%.
Ovakvo slabljenje američke valute doprinijelo je jačanju konkurentskih valuta. Euro je profitirao zahvaljujući preusmjeravanju kapitala sa američkih na evropska tržišta, jer su strani investitori, zabrinuti zbog mogućeg smanjenja ulaganja u američke državne obveznice, po svemu sudeći počeli da preferiraju evropske obveznice. Očekivanja da će većina američkih carina ostati na snazi dodatno su poljuljala povjerenje u dugoročnu stabilnost dolara.
Britanska funta takođe je ojačala, a jutros se mijenjala po kursu od 1,3267 dolara, što je rast od 0,3% na dnevnom nivou, i nalazi se blizu šestomjesečnog maksimuma u odnosu na dolar. I pored slabijih rezultata inflacije u Ujedinjenom Kraljevstvu od očekivanih, funtu podržava opšte slabljenje dolara i sve izraženija očekivanja da će Banka Engleske tokom godine smanjiti kamatne stope. Ipak, u odnosu na euro, funta je oslabila – euro je porastao 0,5%, na 85,66 penija, jer kretanja inflacije u Velikoj Britaniji zaostaju za onima u eurozoni.
Neizvjesnost po pitanju američkih carina dodatno je poljuljala raspoloženje među investitorima, navodeći brojne strane fondove da razmotre preusmjeravanje kapitala van američkog tržišta. Pad vrijednosti dolara izazvao je zabrinutost u vezi sa njegovom dugoročnom dominacijom i statusom svjetske rezervne valute. Tržište pomno prati svaki znak daljeg slabljenja dolara, koje bi moglo dodatno ugroziti američko ekonomsko vođstvo i preusmjeriti globalne tokove kapitala.
Zlato
Zlato se posljednjih sedmica izdvojilo kao jedno od najsnažnijih ulaganja, dostigavši istorijske maksimume jer investitori traže sigurnost usljed sve veće ekonomske i geopolitičke nestabilnosti. Cijena zlata je jutros na spot tržištu porasla 1,9%, omogućivši ovom plemenitom metalu da dosegne novu rekordnu vrijednost od 3.294,99 dolara po unci, dok su terminski ugovori u SAD porasli skoro 2%, na 3.304,20 dolara.
Ovakav rast cijene prvenstveno je posljedica slabljenja dolara i sve izraženijih strahovanja u pogledu globalnog ekonomskog rasta. Povećana tražnja za zlatom kao sigurnim utočištem jasno oslikava tenzije na tržištima, podstaknute produbljivanjem trgovinskih sukoba, posebno između SAD i Kine.
Dodatni podstrek tražnji za zlatom dali su i izvještaji o američkim ograničenjima izvoza određene tehnologije u Kinu, poput Nvidiainog AI čipa H20, što je dodatno podgrijalo oprez među investitorima. Tržište sada s posebnom pažnjom iščekuje nove ekonomske podatke, naročito izvještaj o maloprodaji u SAD, od kojeg se očekuje da će pružiti jasniji signal o pravcu u kojem ide američka ekonomija i daljim potezima Federalnih rezervi.
Očekuje se da će cijena zlata ostati visoka sve dok traje neizvjesnost oko trgovinskih odnosa i ekonomskog rasta. Mnogi su već korigovali svoje prognoze, a neki predviđaju da bi do kraja godine cijena mogla dostići i 3.600 dolara po unci, ukoliko se nastavi sadašnji kurs geopolitičkih i ekonomskih tenzija.
Uz zlato, i srebro je zabilježilo pozitivan pomak, poraslo je 0,8% na 32,56 dolara po unci, međutim, cijene ostalih plemenitih metala nijesu imale istu putanju. Cijena platine je pala 0,5% i iznosi 954,9 dolara, dok je paladijum izgubio 0,6% vrijednosti, spustivši se na 965,96 dolara. Ovakvo razilaženje u kretanju cijena odražava širu sliku u traganju za sigurnim utočištima, gdje zlato sada najviše profitira od tržišnih neizvjesnosti.
Nafta
Izuzetno vidljiv je i pritisak na cijenu nafte, pa je od jutros Brent pojeftinio 1% na 64,01 dolar po barelu, dok je cijena američke WTI nafte kliznula 1,1%, spustivši se na 60,64 dolara. Jedan od ključnih razloga za ovaj pad je neizvjesnost po pitanju trgovinskog rata između SAD i Kine, što budi zabrinutost za globalni ekonomski rast, a time i za tražnju za naftom.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) revidirala je prognozu tražnje za naftom u 2025. godini, najavljujući najsporiji rast u posljednjih pet godina – svega 730.000 barela dnevno, što je značajno manje od ranijih predviđanja.
Dodatne komplikacije donose nesuglasice unutar grupe OPEC+, koju čine veliki proizvođači poput Saudijske Arabije i Rusije, a koje se tiču dogovora oko proizvodnih kvota. Budući da nema nagovještaja o skorom rješenju trgovinskog sukoba između SAD i Kine, tržište nafte ostaje pod pritiskom, a očekuje se da će pad cijena vjerovatno potrajati zbog usporavanja globalnog rasta.
Signali
Van tržišta robe, ekonomska očekivanja oblikuju brojni faktori – trgovinske politike, inflacija i potezi centralnih banaka. Trgovinski rat između SAD i Kine i dalje baca dugu sjenku na svjetski ekonomski oporavak, a mogućnost daljeg zaoštravanja, kroz nove carine i ograničenja, drži tržišta u stanju neizvjesnosti.
U SAD, podaci o maloprodaji za mart pokazuju skok od 1,3%, budući da su potrošači požurili s kupovinom prije uvođenja novih carina. Ovi podaci bi mogli značajno uticati na stav Federalnih rezervi kada je riječ o kamatnim stopama. U fokusu investitora je i govor predsjednika Feda Džeroma Pauela, koji bi mogao donijeti više jasnoće u vezi sa budućim ekonomskim i monetarnim smjernicama, u kontekstu sve izraženijih geopolitičkih rizika.
U Velikoj Britaniji, inflacija je u martu usporila na 2,6%, što predstavlja pad u odnosu na februarskih 2,8% i otvara prostor da Banka Engleske razmotri olakšavanje monetarne politike, a tržište sve više očekuje smanjenje kamatnih stopa u maju. Slična situacija je i u Kanadi, gdje se centralna banka nalazi pred izazovom usklađivanja politike s obzirom na predstojeće opšte izbore. U oba slučaja, globalno trgovinsko okruženje – posebno američke carinske politike – igra važnu ulogu u donošenju tih odluka.
Dolar se sve teže održava kao dominantna valuta, dok investitori pokazuju rastuću zabrinutost zbog njegove dugoročne stabilnosti. Zaštitničke mjere američke administracije, uključujući carine i ograničenja u trgovini, dovode u pitanje buduću ulogu dolara u globalnom finansijskom sistemu, a njegovo slabljenje već je dovelo do promjena u strukturi deviznih rezervi, pri čemu investitori sve više tragaju za alternativama van SAD, pa bi ovaj trend bi mogao da ima ozbiljne dugoročne posljedice po status dolara kao vodeće svjetske rezervne valute.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR