Cijena zlata je dostigla nove rekorde, podstaknuta kombinacijom labavije monetarne politike u Sjedinjenim Državama i sve većih geopolitičkih tenzija. Cijena spot zlata porasla je danas 1% na 3.718,71 dolara po unci po otvaranju berze u Njujorku, nakon što je nakratko dostigla rekordnih 3.728,22 dolara. Vrijednoat fjučersa za isporuku u decembru porasla je 1,3% na 3.752,60 dolara.
Rast cijene odražava dva ključna faktora. Prvi je poznat investitorima koji traže sigurnost usljed ratne neizvjesnosti u Ukrajini, gdje su ruske snage saopštile da su preuzele kontrolu nad naseljem Kalinivsko u Dnjepropetrovskoj oblasti. Drugi je vezan za monetarnu politiku, jer je prošlonedjeljno smanjenje kamatnih stopa u SAD za 0,25 procentnih poena, prvo od decembra, nagovijestilo da je centralna banka spremnija da ublaži slabljenje tržišta rada. Tržišta sada očekuju nova smanjenja do kraja godine.
Pažnja je ove sedmice usmjerena na govore zvaničnika centralne banke, posebno njenog predsjednika sjutra, kao i na objavu podataka o osnovnoj ličnoj potrošnji u petak. Kombinacija retorike i inflacionih pokazatelja oblikovaće očekivanja o brzini daljeg popuštanja. Tražnju za zlatom dodatno podržava i kupovina od strane centralnih banaka, koje su u proteklim sedmicama kupile 63 tone, u skladu s prosjekom nakon 2022. godine, što jača optimističan sentiment.
Pojedini plemeniti metali prate zlato. Cijena srebra je porasla 0,8% na 43,44 dolara, što je najviši nivo u više od 14 godina. Odnos zlata i srebra stoji na 86, iznad petogodišnjeg prosjeka od 82, pa postoji prostor da srebro smanji razliku. Cijena platine je pala 0,4% na 1.398,94 dolara, dok je paladijum uvećao poskupio 3% na 1.183,93 dolara.
Valutna tržišta bila su mirnija. Američki dolar je prekinuo trodnevni rast i pao 0,23% na 97,43 u odnosu na korpu drugih valuta. Pad odražava oprez investitora koji čekaju jasniji signal centralne banke, posebno zbog rastućih briga oko nezaposlenosti. Podaci od prošle sedmice pokazali su pad broja zahtjeva za nadoknadu, nakon naglog skoka nedjelju ranije, ali bez značajnijih novih pokazatelja do petka investitori ostaju fokusirani na seriju govora predstavnika banke, kojih će biti 18.
Unutar Feda, jedini glas za dublje smanjenje od 0,5 poena ukazao je na unutrašnje neslaganje. Većina ulagača ovo doživljava kao da je riječ o usklađenoj odluci kojom se želi naglasiti nezavisnost institucije u trenutku kada raste politički pritisak za agresivnije mjere.
Na drugim tržištima valute su se kretale prema domaćim faktorima. Euro je porastao 0,3% na 1,1783 dolara, dok je švedska kruna ojačala 0,22% na 9,379 pred sjednicu Riksbanke u utorak. Funta se stabilizovala nakon nedavnog pada i porasla 0,25% na 1,3502 dolara sa dvonedjeljnog minimuma od 1,3453. Australijski dolar, koji je pao na najniži nivo od 8. septembra na 0,6575 dolara, blago se oporavio na 0,6596 američkih dolara.
Jen je ostao gotovo nepromijenjen na 147,85 po dolaru, sa blagim rastom od 0,05% koji nije pratio oštriji ton Banke Japana. Sa nadolazećim partijskim izborima u oktobru, politička neizvjesnost dodatno otežava mogućnost skorijeg zaoštravanja politike. Očekuje se da će kurs dolara u odnosu na jen na kraju 2025. iznositi 143, što je više od ranije prognoziranih 130, uz ocjenu da će američko popuštanje i promjene u raspoloženju prema riziku biti glavni faktori prilagođavanja.
Cijene nafte zabilježile su danas skromne dobitke dok su se tržišta prilagođavala rastućim geopolitičkim tenzijama u Evropi i na Bliskom istoku. Cijena Brent sirove nafte porasla je na 67,07 dolara po barelu, dok je West Texas Intermediate (WTI) za oktobarsku isporuku poskupio na 63,02 dolara po barelu, budući da postoji zabrinutost zbog mogućih poremećaja u snabdijevanju, posebno u ključnim naftnim regionima, podržava cijene uprkos pritiscima iz globalnih zaliha i trgovinskih neizvjesnosti.
Geopolitički događaji, uključujući ruske vazdušne napade blizu zapadne Ukrajine i priznanje palestinske države od strane nekoliko zapadnih zemalja, povećali su neizvjesnost na tržištu. Istovremeno, snabdijevanje naftom ostaje stabilno, uz povećanje izvoza Iraka i visoke zalihe u Kini i SAD.
Bitcoinom danas trguje po cijeni od oko 113.000 dolara nakon blagog pada ispod nivoa podrške od 115.000 dolara ranije u toku sesije, što se dešava u okviru šire korekcije na tržištima kriptovaluta. Blagi pad odražava oprez investitora dok neizvjesnost u vezi sa globalnim ekonomskim uslovima i monetarnom politikom utiče na sentiment. Uprkos nedavnoj volatilnosti, bitcoin ostaje iznad ključnih dugoročnih nivoa podrške.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR