Pređi na sadržaj stranice
Uživo/Online Uživo
Vremenska prognoza

Isplate iz budžeta advokatima treba da se objavljuju, branioci se ne slažu sa tim

| Postavio/la: Lejla Hadžimuhović | Izvor: Vikend novine

Isplate iz budžeta advokatima treba da se objavljuju, branioci se ne slažu sa tim

U mišljenju Agencije za zaštitu ličnih podataka donijetom krajem prošle godine navodi se da objavljivanje imena i prezimena advokata i iznosa honorara isplaćenih iz državnog budžeta za odbrane po službenoj dužnosti nije u suprotnosti sa odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, te da je opravdan interes javnosti da zna pomenute podatke.

Ipak, stav advokata nije u saglasnosti sa tim, imajući u vidu da okrivljeno lice koje zbog finansijskih prepreka nema mogućnost da izabere branioca, već mu se isti dodjeljuje po službenoj dužnosti, ukoliko bude pravosnažno osuđeno plaća državi sve troškove koje je ona prethodno izdvojila da plati branioca.

Naime, u razgovoru za Vikend novine, predsjednik Advokatske komore Crne Gore Zdravko Begović naveo je da je Komora začuđena mišljenjem Agencije za zaštitu ličnih podataka.

“S obzirom da smo mi potpuno samostalni i nezavisni i da na svaki prihod plaćamo poreze i na svako rješenje koje dobijemo po službenoj dužnosti i novčani iznos na to rješenje i po jedan primjerak upućujemo Poreskoj upravi. Zato ne mogu da shvatim zbog čega postoji tolika intriga da bi se eventualno o tome pričalo.

Zakon o krivičnom postupku obavezuje sud u slučajevima kada je odbrana obavezna a okrivljeni nije u mogućnosti da angažuje branioca da mu ga odrede po službenoj dužnosti sa spiska Advokatske komore koji se u posljednjih godinu dana apsolutno poštuje, jer se objavljuju spiskovi unaprijed na sajtovma sudova i tužilaštava, pa se tačno zna ko je na redu”, naveo je Begović.

Sve te novčane nadoknade su evidentirane u Poreskoj upravi, ističe on.

“Mi plaćamo porez i tu nema nikakve dileme. Uostalom, hiljadu ljudi danas radi kao advokat u Crnoj Gori i vrlo malo ima posla, a većini advokata je to jedan od glavnih izvora finansiranja ta, makar jedna odbrana po službenoj dužnosti u toku godine”, pojasnio je Begović.

Kako je istakao, takav stav Agencije je po nje govom mišljenju pogrešan.

“To bi značilo da svakom građaninu možete da zavirite u džep i da eventualno date informaciju o tome kolika je njegova plata”, naveo je Begović.

VRŠENJE JAVNOG POSLA

S druge strane u obrazloženju mišljenja iz Agencije navode da je Savjet Agencije pošao od sadržine Zakona o zaštiti podataka o ličnosti – tačnije od člana 2, kojim je propisano da se lični podaci moraju obrađivati na pošten i zakonit način i da se ne mogu obrađivati u većem obimu nego što je potrebno da bi se postigla svrha obrade niti na način koji nije u skladu sa njihovom namjenom.

“Cijeneći da se radi o advokatima koji su angažovani za odbranu po službenoj dužnosti tj. da u postupku učestvuju u svojstvu branioca kao i činjenicu da se njihove usluge, odnosno honorari finansiraju sredstvima iz budžeta Crne Gore, Savjet Agencije je mišljenja da njihova imena treba da budu dostupna javnosti, budući da se informacije odnose na vršenje javnog posla a ne na njihov privatni život. U tom smislu, ne može se govoriti o povredi privatnosti advokata jer se radi o njegovom profesionalnom angažmanu te isti ne može, u smislu zaštite ličnih podataka, imati isti tretman kao fizičko lice koje je stranka ili svjedok u postupku”, stoji u mišljenju.

Kako se dodaje, objavljivanjem, odnosno saopštavanjem ili na drugi način činjenjem dostupnim, imena i prezimena advokata kojima je isplaćen honorar za odbrane po službenoj dužnosti i iznosa honorara postiže se efekat transparentnosti i ostvaruje pravo javnosti da zna na koji način se troše sredstva iz državnog budžeta.

“Registar advokata, koji sadrži sljedeće podatke: ime i prezime, adresu, broj telefona/fax i e-mail objavljen je na sajtu Advokatske komore, što znači da je isti javno dostupan jer, shodno članu 2 Zakona o advokaturi, advokaturom se mogu baviti advokati, samostalno, u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom ortačkom društvu, upisani u imenik Advokatske komore, u skladu sa ovim zakonom.

Zakonom o advokaturi, u članu 15, predviđeno je da visinu naknade za rad advokata za odbrane po službenoj dužnosti utvrđuje Advokatska komora posebnim aktom, uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore te da se akt kojim se iste utvrđuju objavljuje u Službenom listu Crne Gore”, precizirano je u mišljenju Agencije.

OPRAVDAN INTERES JAVNOSTI DA ZNA

Kako je istaknuto u obrazloženju mišljenja, uvidom u Službeni list, utvrđeno je da Odluka o visini naknade za rad advokata po službenoj dužnosti objavljenja u Službenom listu Crne Gore, br 020/10 dana 16.04.2010.godine i da su istom utvrđene naknade u zavisnosti od predmeta postupka u procentualnom iznosu naknada utvrđenih Advokatskom tarifom (50 odsto, 75 odsto i 100 odsto).

“Članom 52 istog zakona predviđeno je da je Advokatska komora obavezna da sudovima i drugim organima dostavi spisak advokata upisanih u imenik Advokatske komore, sa potrebnim podacima, u skladu sa pravilima Advokatske komore, radi određivanja branilaca po službenoj dužnosti u predkrivičnim i krivičnim postupcima”, navode iz Agencije, dodajući da je uvidom u web sajtove sudova utvrđena neujednačena praksa prilikom objavljivanja podataka o angažovanju advokata po službenoj dužnosti. Tako je na sajtu Osnovnog suda u Podgorici objavljena Lista advokata koji brane po službenoj dužnosti sa naznakom sljedećeg koji će biti angažovan za branioca po službenoj dužnosti.

Kako je nadalje pojašnjeno, u okviru liste, objavljeno je ime i prezime advokata, adresa, broj telefona, broj rješenja i napomena (u slučaju da je odbio angažman ili se nije javio na pozive), na osnovu kojih podataka se može nedvosmisleno utvrditi koji advokati su angažovani po službenoj dužnosti.

“Na sajtovima Osnovnog suda u Bijelom Polju i Osnovnog suda u Kotoru, objavljena je informacija ‘Iznosi naknada za odbrane po službenoj dužnosti’ koja sadrže sljedeće podatke: broj predmeta, broj rješenja, ime i prezime advokata i iznos troškova dok je na sajtu Osnovnog suda u Kolašinu objavljeno Rješenje o određivanju naknada advokatu za odbranu po službenoj dužnosti koje sadrži puno ime i prezime advokata, iznos naknade i grad.

Uvid je izvršen i u web sajt Višeg suda u Podgorici na kojem su objavljena Rješenja o postavljanju branioca po službenoj dužnosti koja sadrže ime i prezime advokata i grad. Cijeneći da se u konkretnom slučaju radi o angažmanu po službenoj dužnosti, postoji opravdan interes javnosti da zna koji advokati su angažovani tj. koliki je iznos pojedinačnih honorara, budući da se honorari ne isplaćuju od strane fizičkih ili pravnih lica već iz državnog budžeta”, stoji u mišljenju Agencije.

Kako se u istom zaključuje, navedeno ne podrazumijeva objavljivanje po dataka o ukupnim prihodima advokata već samo o honorarima isplaćenim iz državnog budžeta za odbrane po službenoj dužnosti.

Apsurdno da osuđeno lice plaća branioca po službenoj dužnosti

Advokati su protiv odredbe Zakona o krivičnom postupku koja se tiče odbrane po službenoj dužnosti i koja kaže da u slučaju da je neko imao branioca po službenoj dužnosti, a u epilogu sudskog postupka bude pravosnažno oglašen krivim dužan je da plati troškove branioca, naveo je Begović.

Ističe da je to samo po sebi apsurdno.

“Negdje mu se direktno nameće obaveza da plati branioca ili milom ili silom. A ako nije u mogućnosti da angažuje sopstvenog branioca, onda mu država daje šansu da mu ona obezbijedi branioca kada je obavezna odbrana, i naravno u takvoj situaciji obavezna je i država da mu ga plati. I tada imamo situaciju da čovjek nije u mogućnosti da angažuje branioca, a država mu ga postavi po službenoj dužnosti ne pitajući ga uopšte ko će biti taj branilac.

Dakle, po našem ZKP-u lice koje je pravosnažno osuđeno, a imalo je branoca po službenoj dužnosti u toku sudskog postupka, dužan je da bilo 10.000, 5.000 ili 500 eura na kraju, iako nema elementarnih sredstava za život, plati. Možda taj osuđenik, što se i dešavalo, nije uposlen ili ima brojnu porodicu a samo jednu platu, ili možda neko od njih ima neku nekretninu koja se u prinudno postupku može prodati”, naveo je Begović.

Kako je dodao, stoga je Advokatska komora podnijela inicijativu Ustavnom sudu, jer je to suprotno svim konvencijama, protivustavno je, i na taj način se povređuje pravo na odbranu.

“Jer okrivljeni dolazi u situaciju da plaća za nešto što uopšte nije tražio i na što je takoreći bio primoran. Poslali smo na ocjenu ustavnosti te odredbe inicijativu Ustavnom sudu prije nepuniih godinu dana, još uvijek nismo dobili odluku. Znam pouzdano da je veliki broj okrivljenih zbog takve odredbe revoltiran, da dolazi u bezizlaznu situaciju jer mora da plaća troškove branioca kojeg nije tražio već mu je to nametnuto od države, jer zakon takvo nešto propisuje”, zaključuje Begović.

Ostavi komentar

0/300