Pređi na sadržaj stranice
Uživo/Online Uživo
Vremenska prognoza

Vijek Rovačke republike: Čin i žrtve koji ostaju besmrtni

| Postavio/la: Mirjana Dragaš

Pogledajte fotografije i snimke iz Kolašina.

Vijek Rovačke republike: Čin i žrtve koji ostaju besmrtni

Vijek od uspostavljanja Rovačke republike bila je povod za današnju svečanost u Kolašinu.

Na skupu, kojem su prisustvovali brojni posjetioci iz čitave države, naglašeno je kako sjećanje na Rovačku republiku živi, uprkos tome što se o njoj - kako je istaknuto - tokom dužeg perioda na širem planu nije glasno govorilo.

 

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović, u svom je obraćanju kazao kako je Rovačka republika “bila mnogo više od slobodne ustaničke teritorije u tada okupiranoj i poniženoj Crnoj Gori”.

“Njen je kontekst u istoriji mnogo značajniji čak i od toga što je bila parče slobode i otpora u zemlji kojoj je u to doba oduzeto i pravo na ime. Njena uloga utočišta za komite iz drugih djelova Crne Gore, gnijezda junaštva i prkosa, kao primjer odanosti, patriotizma i slobodoljublja - besmrtna je. Jednako je besmrtno ime i lik svakog junaka i junakinje koji su pod strašnim terorom zakoračili u smrt, birajući prije i nju, nego ropstvo i tlačenje. Baš zato Rovačka republika tih je dana simbolizovala vječnu crnogorsku borbu za slobodu, to beskompromisno pregnuće za dostojanstvo i za čast svoje domovine. Iza Rovačke republike, ugušene nasiljem, ostalo je sjećanje. I to ne puka memorija, istorijska uspomena, već ono sjećanje koje obavezuje, koje nadahnjuje i, kako vrijeme odmiče, govori sve glasnije. Iz svih naših Rovačkih republika, iz tih gorkih iskustava, a prije svega sjećanja na nepokolebljive i hrabre, crpili smo volju i snagu da dostojanstveno i u miru dočekamo maj 2006. godine. A od tada, pa sve do danas, sazrijevalo je vrijeme da se suočimo sa istorijskim istinama, da se prisjetimo svega i da poručimo da nijedna borba nije bila uzaludna, niti zaboravljena - istakao je Bogdanović.

Predsjednik opštine Kolašin Milisav Bato Bulatović kazao je da vijek Rovačke republike obilježavaju u Kolašinu, gradu istorije i slobodarske tradicije.

“Naš mudri Rovčanin Veljko Vlahović kazao je:'Crna Gora nikada nije molila da je ne kažnjavaju zbog ljubavi prema slobodi'. Rovačka republika je imala temelje u moralnom kodeksu Crnogoraca. Predstavljala je prostor na kome se vodila borba za pravo, čast i slobodu Crne Gore. Upravo ove vrijednosti nadahnule su pripadnike Rovačkog bataljona da ponovo uzmu oružje, jer su ideali bili iznevjereni, a pravo, čast i sloboda  Crne Gore pogaženi”- istakao je Bulatović.

Predsjednik Foruma Rovčana za Crnu Goru i predsjednik UBNOR-a i antifašista Kolašina Gojko Vlahović istakao je da je Kolašin u svim oslobodilačkim ratovima dao ogroman doprinos.

“Okupili smo se danas u Kolašinu da evociramo nakon 100 godina uspomene na naše pretke, velike ljude i junake i njihovu borbu, koju su vodili protiv okupacije srbijanske vojske poslije 1918. godine. Rovačka republika je izraz ustaničkog i vjekovnog slobodarskog duha Rovaca i Morače i cijelog kolašinskog kraja. Potvrdila se kao akt patriotizma, heroizma i slobodne volje, ne samo Rovačkog bataljona i jedinica ondašnje Kolašinske brigade crnogorske vojske već i opšteg vjekovnog uvjerenja i odanosti naroda ovog kraja svojoj domovini Crnoj Gori i njenoj slobodi” - kazao je Vlahović.

Na skupu su govorili još i Dragan Bulatović i Miomir Marković Markan jedan od inicijatora ove proslave.

“Sa posebnim poštovanjem gledam na Rovčane i osjećam moralnu obavezu da napokon pokrenemo i to pitanje. Ne zaboravimo da je nakon boja na Martinićima 1796.g. Sveti Petar Cetinjski zbog njihovog učešća u tom boju primio na Cetinju 25 biranih Rovčana, koji su mu se tada zakleli na vjernost Crnoj Gori. Ne zaboravimo na perjanike knjaza Danila, Pavla V. Minića i Grigorija M. Pižuricu. Ne zaboravimo na rovačkog  barjaktara, ujedno i barjaktar crnogorske  Garde - Zeka Bulatovića. Tim istim Zekovim barjakom je bio pokriven sanduk velikog vojvode Mirka Petrovića po njegovoj želji. Ne zaboravimo na bratimljenje Petra I Petrovića Njegoša sa Stevanom G. Bulatovićem  iz Veljega Dubokog. Ne zaboravimo na junaštvo Rovačkog  bataljona” – istakao je Marković.

Današnju akademiju organizovao je Forum Rovčana za Crnu Goru, u saradnji sa Evropskim pokretom za vladavinu prava.

Komentari

MEHMED,

I Petar Petrovic Njegos i Stevan Bulatovic su se svojom voljom i svescu izjasnili kao srbi bez icije prisile vec moralno i etnicki svojim rodom, citam sta pisete, jedni ste druge izdali a ni sami neznate gde i kome pripadate, busate se junastvom, a protiv koga i koje to ratove dobiste

pero,

bijaseli pedja bulatovic na ovom skupu ili mozda on nije iz Rovaca

Knjaz Danilo,

@Nikac Od Rovinja,Nema to veze sa ispiranjem mozga svi oni znaju da su crnogorci nego se boje da im se isto ne ponovi.

bsja,

@Andrija Znam i ja jednog takvog. Necu mu ni ima ni prezime pominjat. A eno ga u Skupstini Crne Gore . Djedove mu pobili žandarmi a on umrije za selom Ba , Ljigim i Varvarinom . Bože , mislim , da kad se nadje nasa fukara , takve nema koliko je kugle zemaljske.

mijo popovic,

Neka je vječna slava ovim vitezovima koji nijesu posustali i zaslabili ni u tragičnim okolnostima kad je njihova domovina izdana od svih ratnih saveznika i osuđena na nestanak

Andrija,

Znsm jednog brkatig pčelara i sina mu, Rovčani ali im neću prezime pominjati, takve dvije velikosrpčine bez mozga i pameti moje oči gledale nijesu. Svu bi Crnu Goru ta dva zastiđa za Ćićevac dali.

Vladan,

Slava junacima Rovacke republike i prezir svakome njihovome potomku koji danas srbovanjem pljuje na obraz predaka. Ali, ne znam otkud vam to da takvih izroda ima mnogo? Ne znam otkud ta statistika. Bice da su samo bučni u svojoj sramoti.

Danilo,

Svakoga mogu da razumijem da srbuje, ali Rovčanina nikad. Takva zvjerstva i poniženja niko nikome nikad nije činio. Danas na gomile potomaka tih ubijenih i ponižavanih Rovcana spalili bi Crnu Goru na mig Amfilohijev. Bijednici bijedni, izrodi heroja rovackih.

Nikola,

Otac Veljka Vlahovića se osramotio, vodeći srpsku vojsku i plaćenike na svoje pleme, na vojnike kojima je komandovao na Mojkovcu. Do smrti se stidio te svoje izdaje i sramote. Treba naći i objaviti Veljkov intervju iz 70-ih u kojem govori o tome.

Todor,

U grobu se prevrcu Ibro i Ivan, Radoš i Drago Bulatovići... zbog nepomenika koji je u 60-oj postao Srbin.

Ostavi komentar

0/300