29 °

max 31 ° / min 20 °

Petak

07.08.

31° / 20°

Subota

08.08.

32° / 22°

Nedjelja

09.08.

34° / 24°

Ponedjeljak

10.08.

34° / 22°

Utorak

11.08.

34° / 22°

Srijeda

12.08.

33° / 23°

Četvrtak

13.08.

33° / 22°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Zakon vraća državi nezakonito uzeto, Venecijanska komisija saglasna

Društvo

Comments 1

Autor: Antena M

  • Viber

Zakon vraća državi nezakonito uzeto, Venecijanska komisija saglasna

Vlada Crne Gore utvrdila je juče "Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica" i već danas ili početkom naredne sedmice uputiće ga Skupštini, uz zahtjev da bude razmatran i usvojen na posebnoj sjednici. Poslovnik nalaže da mora proći najmanje 15 dana do održavanja sjednice, pa je procjena da bi ona mogla početi 23. ili 24. decembra?

POŠTOVANI NAJVIŠI STANDARDI

Ovim Zakonom, zapravo, ispunjava se pravo i obaveza Crne Gore da, nakon obnove nezavisnosti 2006. na svojoj teritoriji uredi korpus vjerskih prava i sloboda, odnosno, da normira položaj vjerskih zajednica i njihovih odnosa sa državom. Posrijedi je ne samo ustavna, nego i međunarodnopravna obaveza naše države.

Imajući u vidu osjetljivost materije, kao i konstantnu antikampanju i manipulacije SPC i krugova oko nje, Prijedlog zakona pripreman je dugo i temeljno, dok nije usaglašen sa najvišim međunarodnim standardima, počev od konvencija Ujedinjenih nacija u ovoj oblasti, preko Evropske konvencije o ljudskim pravima sa pratećom praksom Evropskog suda za ljudska prava, do Smjernica Venecijanske komisije i OEBS/ODIHR-a iz 2004. i 2014. Konačna verzija teksta u cjelosti je usaglašena i sa posljednjim preporukama Venecijanske komisije, iz juna ove godine.

Zakon prati najviše međunarodne standarde u ovoj oblasti, izuzetno je liberalan i obezbjeđuje viši stepen slobode misli, savjesti i vjeroispovjesti i značajno viši stepen prava i sloboda nego bilo koji zakon iz ove oblasti u okruženju. Svakom građaninu Crne Gore garantuje slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja, dok država štiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima i obezbjeđuje da zakoni Crne Gore jednako važe za sve, na čitavoj teritoriji.

Novi zakon zamijeniće onaj iz 1997. donesen u državi i sistemu koja odavno ne postoje.

MIŠLJENJE VENECIJANSKE KOMISIJE

Vlada Crne Gore, na sjednici utvrdila je 16. maja "Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica". Dopisom od 17. maja ministar za ljudska i manjinska prava Mehmet Zenka, zatražio je od Evropske komisije za demokratiju kroz pravo (Venecijanska komisija) Savjeta Evrope mišljenje o Predlogu zakona.

23. I 24. maja delegacija Venecijanske komisije, koju su činili tri izvjestioca, zajedno sa zamjenicom sekretara VK Simonom Granatom Mengini i predstavnicom Sekretarijata Komisije Zijom Caga Taniarom, posjetili su Crnu Goru. Delegacija se sastala sa potpredsjednikom Vlade i ministrom pravde, ministrom za ljudska i manjinska prava, ministrom unutrašnjih poslova, ministrom vanjskih poslova, predsjednikom Skupštine, predstavnicima parlamentarne većine i opozicije, Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda, generalnom direktorkom Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, generalnim direktorom za multilateralne odnose u Ministarstvu unutrašnjih poslova, predsjednicom Vrhovnog suda, predstavnicima NVO, predstavnicima vjerskih zajednica, predsjednikom udruženja pravnika, kao i sa predstavnicima akademske zajednice.

Venecijanska komisija je, nakon posjete eksperata, 24. juna Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava dostavila Mišljenje na Prijedlog zakona, koje je usvojeno na Plenarnoj sjednici Komisije 21-22. juna (Mišljenje broj 953/2019). Sugestije iz Mišljenja Venecijanske komisije u cjelosti su inkorporirane u "Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica".

Zaključci iz Mišljenja Venecijanske komisije u potpunosti potvrđuju opravdanost donošenja zakona i njima se pozdravljaju „istinski napori crnogorskih vlasti da zamijene Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1977. koji je pripremljen i usvojen u prethodnom režimu“. Takođe, Venecijanska komisija konstatuje da: „Obezbjeđivanje novog pravnog okvira za ostvarivanje prava na slobodu vjeroispovesti ili uvjerenja koje uzima u obzir postojeće i istorijske uslove u zemlji danas predstavlja neophodnost“. Dodatno, u Mišljenju se zaključuje i da Nacrt zakona „donosi značajne pozitivne promjene postojećeg, zastarjelog zakonodavstva“.

Povodom imovine, Venecijanska komisija je u zaključcima Mišljenja eksplicitno navela sljedeće: „Venecijanska komisija razumije zabrinutost crnogorskih vlasti u pogledu uvođenja pravne sigurnosti i rješavanja pitanja moguće nezakonite/zloupotrebom izvršene registracije na ime vjerskih zajednica iz 1990-ih godina niza vjerskih objekata koji mogu biti dio kulturne baštine Crne Gore. Tim prije zato što država - prema Članu 78. Ustava - ima dužnost da štiti prirodnu i kulturnu baštinu zemlje. Venecijanska komisija pozdravlja to što se rješenja predložena u ovom nacrtu zakona oslanjaju na dugogodišnje pravne principe crnogorskog pravnog poretka i ne zasnivaju se na ad hoc pravilima, specifičnim za ovu situaciju.

DIJALOG S VJERSKIM ZAJEDNICAMA I STRUČNOM JAVNOŠĆU

Vlada Crne Gore je sprovela široke konsultacije sa ključnim državnim institucijama i vjerskim zajednicama, kao i sa pravnim ekspertima u ovoj oblasti iz Crne Gore.
Premijer i potpredsjednik Vlade, kao i visoki predstavnici resornog ministarstva imali su niz sastanaka s predstavnicima svih vjerskih zajednica, a posebno sa predstavnicima Crnogorske pravoslavne crkve, Islamske zajednice, Jevrejske zajednice, Katoličke crkve i Srpske pravoslavne crkve. Razgovarali su direktno s čelnim ljudima ovih zajednica, ali i sa stručnim timovima, prije i nakon objavljivanja Mišljenja Venecijanske komisije.

Razgovori su rezultirali unaprjeđenjem teksta Predloga zakona u svim onim oblastima koje omogućavaju zaštitu i promociju ljudskih prava i sloboda, u skladu s visokim međunarodnim standardima i ustavno-pravnim okvirom Crne Gore.

OSNOVNA PITANJA KOJA SU DEFINISANA PRIJEDLOGOM ZAKONA:

- Garantuje se sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti.

- Vjerska zajednica je dobrovoljno, neprofitno udruženje lica iste vjeroispovijesti, koja se osnivaju radi javnog ili privatnog ispoljavanja vjere i vršenja vjerskih obreda. Svim vjerskim zajednicama priznaje se njihova struktura, organi, unutrašnja pravila i pravo na vjersko učenje

- Djelovanje vjerskih zajednica ne smije biti usmjereno protiv drugih vjerskih zajednica i vjeroispovijesti ako je takvo djelovanje neprikladno i uvredljivo, niti smije biti na štetu drugih prava i sloboda vjernika i građana. Vjerska zajednica u svom djelovanju podliježe samo ograničenjima propisanim zakonom, a koja su neophodna u demokratskom društvu radi zaštite javne bezbjednosti, javnog poretka, zdravlja ili morala ili zaštite prava i sloboda drugih, pri čemu mjera ograničenja mora biti srazmjerna ovim vrijednostima.

- Odnosi između vjerskih zajednica i države počivaju na principima međusobne tolerancije i poštovanja i na uzajamnom razumijevanju i saradnji, a ostavljena je mogućnost da se neka pitanja između države i vjerskih zajednica mogu urediti i posebnim ugovorima.

- Definisana je dobrovoljnost registracije vjerske zajednice ili dijela vjerske zajednice čiji je vjerski centar u inostranstvu. Takve vjerske zajednice slobodno odlučuju da li će zahtijevati upis u Registar. Definisano je da se one vjerske zajednice koje su prethodno bile upisane i djeluju u Crnoj Gori na dan stupanja na snagu ovog zakona, upisuju u evidenciju postojećih vjerskih zajednica, te da sadržaj te evidencije kao i pomenutog Registra propisuje nadležni organ državne uprave i da je područje registracije ili evidencije vjerske zajednice u Crnoj Gori. Propisana je i shodna primjena zakona kojim se uređuje pravni položaj nevladinih organizacija na organizacije koje se osnivaju radi ispoljavanja slobode misli, savjesti ili uvjerenja a nijesu vjerske zajednice.

- Predviđeno je da vjerska zajednica samostalno upravlja imovinom na osnovu svojih autonomnih propisa. Dobra koja predstavljaju kulturnu baštinu Crne Gore, a na kojima pravo svojine ili korišćenja ima vjerska zajednica, ne mogu otuđiti, premještati ili iznijeti iz države, bez saglasnosti Vlade uz prethodno pribavljeno mišljenje vjerske zajednice.

Prijedlogom zakona propisano je da su vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore koji su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, i za koje ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica, kao kulturna baština Crne Gore, državna svojina. Dalje je detaljnije definisano da će se u pogledu postojanja dokaza o činjenicama primjenjivati dokazna sredstva i pravila dokazivanja u skladu sa Zakonom o upravnom postupku i supsidijarno Zakonom o parničnom postupku.

Takođe, definisana je obaveza organa nadležnog za poslove imovine u vezi sa popisom objekata i zemljišta u skladu sa ovim Zakonom. Definisano je i da je organ uprave nadležan za poslove katastra dužan da upis zahtjeva izvrši u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, o čemu, bez odlaganja, obavještava vjersku zajednicu koja koristi objekte i zemljište. Definisano je da po pravosnažnosti odluke kojom se obavlja upis prava državne svojine u katastar nepokretnosti, vjerska zajednica nastavlja korišćenje objekata i zemljišta koji su predmet upisa, do odluke državnog organa nadležnog za odlučivanje o državini, korišćenju i raspolaganju ovim objektima i zemljištem.

- Prijedlog zakona propisuje da je vjerska zajednica dužna da plaća poreze, doprinose i druge dažbine u skladu sa zakonom, uz mogućnost oslobađanja poreskih i drugih obaveza, ako ispuni zakonske uslove.

- Prijedlogom zakona definisano je i da se iz državnog budžeta i budžeta lokalne samouprave vjerskoj zajednici mogu odobriti sredstva za aktivnosti kojima se afirmiše duhovna, kulturna i državna tradicija Crne Gore, kao i za podršku socijalnim, zdravstvenim, karitativnim i humanitarnim aktivnostima od posebnog značaja.

- Takođe, utvrđeno je i da organ državne uprave nadležan za pitanja ljudskih prava i sloboda nadzire primjenu zakona (Ministarstvo za ljudska i manjinska prava).

Komentari (1)

POŠALJI KOMENTAR

Zoran

KONAČNO,CRNOGORSKA CRKVA! E VIVA MONTENEGRO!