Radonjić: Sve dok je u CG sve pod ključem SPC ne možemo biti ni članovi EU, niti ćemo se maći odavde đe smo

Jedan je južnoamerički Nobelovac rekao da je nostalgija zaustavljanje vremena da bi se malo poigrali i nasmijali. Za nas je nostalgija zaustavljanje vremena da bi pričvrstili mitove, podvale i prevare i na njima gradili viđenje naše budućnosti – rekao je prof. Radovan Radonjić tokom promocije knjige „Za suverenu Crnu Goru – Politički eseji 1999–2020“ koja je održana sinoć u prostorijama Matice crnogorske.

Radonjić je, između ostalog, govorio i tome da sve dok je u Crnoj Gori sve pod ključem SPC „mi ne možemo biti ni članovi Evropske unije, niti ćemo se maći odavde đe smo“, saopšteno je iz Matice crnogorske. 

– Imate sada poklapanje dva vrlo neprijatna trenda. Jedan čini populizam što dolazi iz Evrope sad s njenim obećanjima da će napraviti El Dorado u Crnoj Gori u kome će se živjeti kao niđe u svijetu, tako što će povećavati plate, a ne znamo na osnovu čega. A drugi je što mi u ovim svađama koje imamo, političkim, i u ovim raspadima koji nijesu slučajni, nego su stvar igre i dokazivanja da svaka danas frakcija partijska, svaki skupštinski klub, ako se posvađaju između sebe, mogu zapriječiti funkcionisanje bilo kog državnog organa – objasnio je Radonjić.

Publicista Milorad Pustahija profesora Radonjića je nazvao „političkim disidentom dobrih namjera“.

– On nikad nije bio protiv deklarativno najavljenih ciljeva prethodne vlasti, ali je bio protivnik njihove političke pragme i to na naučno ozbiljno utemeljen način uz već poslovičnu nepokolebljivost. Evo i ovom prilikom „pravi probleme“, knjigu koju promovišemo teško je razmatrati pojedinačno i samu za sebe jer vrvi od citata i poziva na utemeljena i obimna razmatranja društvenoistorijskih i političkih fenomena iz naše prošlosti.

Tako da hronološki poređani politički eseji u ovoj knjizi podsjećaju na brevijar Radonjićevog obimnog stvaralačkog opusa i kao poziv na njegovo ozbiljno čitanje. Ne zaboravimo da su neka od njegovih kapitalnih djela dočekana „gromoglasnom ćutnjom“. No, i duh spaljenih knjiga je preživio pa će preživjeti i duh prećutanih, ali će duh generacija potaknutih na ćutnju biti osiromašen. Prećutali smo mi, doduše, i srbizaciju i klerikalizaciju i primitivizaciju svih segmenata društva i glorifikaciju nekompetentnosti i neartikulisanosti kadrova u najvišim državnim institucijama – rekao je Pustahija.

Profesor na Fakultetu političkih nauka Zlatko Vujović podsjetio je na dane kad je kod profesora Radonjića slušao predavanja na predmetu Istorija političkih teorija.

– Učio nas je, između ostalog, da vodimo računa i da ne izgubimo integritet u onome što istražujemo, onome čime se bavimo i što zastupamo, ali ne na bazi emocija, nego na bazi nečega što je utemeljeno na činjenicama, nečega što volimo danas u političkoj nauci da kažemo evidence base, utemeljeno na dokazima, tako i njegovi radovi nijesu radovi koji su objavljeni u nekom časopisu, u nekom dnevniku, već su prije svega utemeljeni na naučnoj metodi, gdje je argumentacija veoma jasna, precizna i do zaključka je onda lako doći – rekao je Vujović.

Građanski aktivista Rade Bojović je govorio o okolnostima koje su bile razlog nastanka tekstova zastupljenih u publikaciji „Za suverenu Crnu Goru – Politički eseji 1999–2020“, s akcentom na suštinskom sunovratu koji je naša država doživjela 1989. godine.

Istakao je da dezintegraciju iz 1918. godine živimo i danas.

– Ja mislim da Crna Gora nema nikakvu perspektivu i da će postati obesmišljena država ukoliko se ne reintegriše. Naravno, ona se ne može reintegrisati tako što ćete pomiriti fašizam i antifašizam, ne možete pomiriti velikosrpsku ideologiju i crnogorsku independističku ideju, ne možete pomiriti ljevicu kojoj je stalo do pravde i crnogorski predatorski kapitalizam koga gledamo zadnjih 30 godina.

Ona se, po meni, može pomiriti samo na superiornosti i pobjedi onih političkih ideja koje su jedine emancipatorske. To je antifašistička ideja kao neko naše nasljeđe, ideja koja će voditi računa o nečemu što je i dio naše konstituente; mi smo socijalna država na papiru, iako u praksi to nijesmo. Mi smo država koja teži ka Evropskoj uniji, dok u praksi imamo unutrašnju politiku koja je u mnogo čemu dekonstrukcija toga, mi smo država koja u ovih 30 godina pokušava da iznjedri neku autonomiju, a stalno tone u jednu marionetsku ulogu koju ne može da izbjegne – rekao je Bojović.

Knjiga „Za suverenu Crnu Goru – Politički eseji 1999–2020“ objavljena je u februaru u izdanju Matice crnogorske.