Porast temperature mora i jači vjetrovi: Crna Gora već dostigla klimatske projekcije za 2040.!

Crna Gora je već dostigla nivo porasta temperature površine mora koji je, prema ranijim projekcijama, bio očekivan tek do 2040. godine, kazala je Mirjana Ivanov, načelnica Odsjeka za primijenjenu meteorologiju u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E.

Ivanov je navela da projekcije pokazuju kako se u narednim decenijama može očekivati porast srednje godišnje brzine vjetra, kao i maksimalne brzine vjetra — u umjerenom scenariju porasta gasova sa efektom staklene bašte do +2%, a u najnepovoljnijem i do +3%.

Porast temperature mora od 1,7 stepeni od 1980. godine

Prema podacima Zavoda, najviše analiza vrši se na hidrometeorološkoj stanici u Baru, gdje se bilježe najduži i najprecizniji nizovi podataka o temperaturi mora. Ti podaci pokazuju da je temperatura površine mora od 1980. godine porasla za 1,7°C.

„Projekcije koje smo radili za period do 2040. godine pokazivale su da očekujemo porast od 1,7 stepeni, što znači da smo taj limit već dostigli. Za naredni tridesetogodišnji period, do 2071. godine, očekuje se dodatni porast od oko 1°C, a do kraja vijeka, do 2100. godine, temperatura površine mora mogla bi porasti za još 1,5 do 2°C“, navela je Ivanov.

Dodala je da se osmotrene i projektovane promjene već poklapaju, što potvrđuje tačnost dosadašnjih analiza i kvalitet prikupljenih podataka.

„Vrlo je važno da su podaci pouzdani i prošli kontrolu kvaliteta, jer samo tako možemo imati realnu sliku klimatskih promjena“, istakla je Ivanov.

Uslovi za tropske ciklone i klimatski rizici

Prema njenim riječima, srednja godišnja temperatura površine mora u Baru u najtoplijoj dekadi iznosila je oko 19°C, što je i dalje daleko ispod uslova potrebnih za formiranje tropskih ciklona.

„Da bi se tropski ciklon formirao, neophodna je minimalna temperatura površine mora od 27°C, nisko trenje i nestabilna vazdušna masa. Zbog toga se oni javljaju u tropskim širinama između 5° i 20° geografske širine, dok ih u južnom Atlantiku nema jer je voda hladnija“, objasnila je Ivanov.

Dodala je da su tropski cikloni izuzetno snažni atmosferski poremećaji, čija se energija može uporediti sa hiljadu atomskih bombi bačenih na Hirošimu i Nagasaki.

Ekstremni vremenski događaji sve češći

Iako Crna Gora ne bilježi tropske ciklone, Ivanov upozorava da se u našim geografskim širinama formiraju izvantropski i van-tropski cikloni, čija se učestalost i intenzitet mogu povećavati zbog zagrijavanja mora.

„Analize pokazuju da bi najviše bio pogođen južni dio Jadrana – od Ulcinja do Budve, a u manjem intenzitetu i oblasti prema Herceg Novom“, navela je ona.

Zaključila je da će porast temperature mora i promjene u brzini vjetra vjerovatno dovesti do češćih ekstremnih vremenskih događaja na našem području.

„Projekcije jasno pokazuju porast srednje godišnje i maksimalne brzine vjetra — do +2% u normalnom, odnosno +3% u najgorem scenariju porasta gasova sa efektom staklene bašte“, kazala je Ivanov.