Rašomon u Osnovnom sudu u BP: Mojkovčaninu produžili pritvor

Vijeće Osnovnog suda u sastavu Milanka Jokić, predsjednica, Svetlana Načić i Radule Piper, članovi, donijelo je u petak 25. septembra rješenje o produženju pritvora protiv T.J. iz Mojkovca za još 30 dana – potvrđeno je “Anteni M”.

T.J. se tereti da je upućivao 4. septembra navodne telefonske prijetnje zaposlenima u redakciji lista “Vijesti”. Lišen je slobode istog dana po rješenju Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Bijelom Polju. A od 7. septembra se nalazi u pritvoru po rješenju sudije za istragu Radomira Kljajevića, koje je 9. septembra potvrdilo vijeće Osnovnog suda.

Sada u rješenju o produženju pritvora vijeće Osnovnog suda (25. septembar) navodi da je ODT u Bijelom Polju podnijelo tog dana optužni prijedlog od 24. septembra protiv okrivljenog T. J. zbog produženog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti iz  člana 168 st. 2 u vezi čl. 49 st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore (KZ CG).

Istog dana (25. septembra) kad je vijeće bjelopoljskog Osnovnog suda donijelo rješenje o produženju pritvora, taj akt je uručen T.J.-u u pritvoru, a njegov advokat Petar Drobnjak je tek juče o tome obaviješten, kad mu je rješenje i uručeno.

“Smatram da ne postoje razlozi da T.J i dalje bude u pritvoru tj. ne postoje bilo kakve okolnosti koje ukazuju da će okrivljeni izvršiti krivično djelo kojim prijeti, kako je to ODT u svom predlogu za produženje pritvora naveo, a vijeće Osnovnog suda, postupajući po tom predlogu, produžilo pritvor”, kazao je advokat Drobnjak za “Antenu M”.

Branilac je podnio žalbu Višem sudu u Bijelom Polju. Navodi da u rješenju vijeća Osnovnog suda “nedostaju i materijalni i formalni uslovi za određivanje pritvora, odnosno razlozi koji bi ukazivali na osnovanost i opravdanost istih“; da je “pobijano rješenje nezakonito i protivno principu izuzetnosti zadržavanja, kao vida lišenja slobode okrivljenog, jer je pritvor krajnja i najteža mjera procesne prinude“, a “navedena mjera, kako svojim trajanjem, tako i svojom težinom, nije srazmjerna težini krivičnog djela koje se okrivljenom stavlja na teret”.

“Određivanje pritvora po ovom osnovu mora biti zasnovano na konkretnim činjenicama iz kojih se zaključuje da će okrivljeni ponoviti, dovršiti pokušano krivično djelo ili učiniti djelo kojim prijeti, kao i činjenicama koje tretiraju ličnost okrivljenog i njegovu prošlost (ranije osude za ista ili istovrsna krivična djela). Okrivljeni je neosuđivano lice i lice protiv koga se nikada nije vodio čak ni prekršajni a kamoli krivični postupak”.

“Pored toga, ista svrha bi se mogla ostvariti nekom drugom blažom mjerom procesne prinude”, navodi se u žalbi Višem sudu.

“Da okrivljeni nije ni htio da izvrši djelo koje mu je stavljeno na teret govori i činjenica da isti osim poziva prema 'Vijestima', koje nije ni sporio, nije preduzimao nikakvu drugu radnju“, dok se riječi koje se navode kroz obrazloženja rješenja Suda o produženju pritvora “nijesu ostvarljive i ne mogu ukazivati na to da će izvršti 'krivično djelo kojim prijeti'“.

Kako je “Antena M” pisala, svi svjedoci iz “Vijesti” u predmetu su do 11. septembra dali iskaze. I niko od njih se ODT-u nije pridružio u krivičnom gonjenu. T.J. je izrazio kajanje i spremnost da se svima izvini. Kako su svi ti svjedoci dali iskaze, samim tim je od 11. septembra otpao jedan od dva pritvorska osnova protiv T.J. iz razloga, naveden je iz Osnovnog suda, “da bi osumnjičeni mogao ometati dalje trajanje krivičnog postupka utucajem na svjedoke".

Na predlog odbrane od 14. septembra, da se Mojkovčaninu ukine pritvor, advokatu Drobnjaku je tek juče dostavljeno odbijajuće rješenje. Sudiji za istragu Radomiru Kljajeviću je trebalo 17 dana od kada su svi svjedoci iz “Vijesti” dali iskaz, da utvrdi da otpada pritvorski osnov “da bi osumnjičeni mogao ometati dalje trajanje krivičnog postupka utucajem na svjedoke", a 14 dana da donese odbijajuće rješenje!

Time je Mojkovčaninu, između ostalog, prema ocjeni branioca, tokom trajanja pritvora uskraćeno pravo na djelotvoran pravni lijek, zagarantovano Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Zbog toga je u subotu 26. septembra podnijeta žalba Ustavnom sudu i protiv rješenja vijeća Osnovnog suda od 9. septembra kojim je potvrđeno rješenje o određivanju pritvora od strane sudije za istragu Kljajevića od 7. septembra.

ODT se još nije izjasnilo o javnim optužbama Demokratske CG Alekse Bečića, koje su podigle najveću medijsku prašinu. Ta stranka je lažno optužila književnika B.J. (otac T.J.-a) da im je on prijetio, tim povodom pokrenula javnu kampanju i, kako su tvrdili 5. septembra u listu “Dan”, navodno podnijeli krivičnu prijavu.

Bečić i još dvojica njegovih saradnika su 24. septembra trebali da budu saslušani u ODT-u Bijelo Polje, ali su, rečeno je, bili spriječeni “zbog poslovnih obaveza”.

ODT Bijelo Polje bi moralo, po službenoj dužnosti, da ispita da li u toj radnji objavljivanja audio-snimka, transkripta, portreta i javnog prozivanja za izvršenje krivičnog djela B.J. od strane odgovornih lica u Demokratskoj CG postoje bitna obilježja bića krivičnih djela i da povede po službenoj dužnosti protiv njih krivični postupak, zbog: Neovlašćenog objavljivanja i prikazivanja tuđeg spisa, portreta i snimka (čl. 175 st. 1 Krivičnog zkonika) i Lažnog prijavljivanja (čl. 388 st. 1 Krivičnog zakonika).