Ledeno vrijeme na primorju zaustavilo je štetočinu palmin surlaš koji je desetkovao stabla. Međutim, surlaš prezimljava u različitim stadijumima i na mjestima koje su prilično zaštićena od niskih temperatura, pa je potrebno sačekati početak vegetacije kako bi se utvrdilo koliko je na njegov razvoj i dalje širenje uticao sibirski hladni talas, upozorava savjetnica u Savjetodavnoj službi u biljnoj proizvodnji, Mileva Marić.
S obzirom na to da te vaši egzistiraju ispod štita, niske temperature ne mogu uticati na njihovu brojnost. Zimsko tretiranje kultura infestiranih na ovom parazitu utiču na smanjenje njegove populacije, navodi Marić i dodaje da je za agrume veći problem vjetar olujne jačine, što će se negativno odraziti na prinos ove godine.
Prema njenim riječima, niske temperature se nisu negativno odrazile ni na populaciju mimoze, koja može da podnese kratkotrajne temperature od -10 do -12 stepeni, a kod nas je najniža zabilježena iznosila -5. Najzastupljenija vrsta mimoze kod nas je Acacia dealblata.
Pored mimoze, ni maslina nije pretrpila velika oštećenja usljed niskih temperatura, jer je to biljka koja podnosi temperature od 0 do 40 stepeni, ali masline mogu podnijeti i kratkotrajne od -10 do -12.
"Ove temperature su povoljne za bolju diferencijaciju cvijetnih pupoljaka i smanjenje infektivnog potencija bolesti koje su prisutne u maslinjacima. Svakako su temperature u minusu bolje u ovom periodu, nego kad krene vegetacija. Kao i kod citrusa, problem je jak vjetar koji može mehanički oštetiti maslinu, pa se preporučuje da se nakon stabilizovanja vremenskih prilika i porasta temperature iznad 5 stepeni, odstrane oštećeni biljni djelovi i izvrši tretiranje bakarnim preparatima", savjetuje Marićka.
Stradalo žbunasto bilje, kaktusi aloje
Ekstremno niske temperature koje su trajale nekoliko dana svakako su uticale na mediteransko rastinje, kazala je radiju Jadran šefica sektora zelena u Stambeno komunalnom Herceg Novi, Vanja Spaić. Ona smatra da, ipak, treba sačekati jedan period kako bi se utvrdilo kako će bilje odreagovati.
"Na tim niskim temperaturama prvo odreaguje list, koji otpadne. Ali temperature nisu bile toliko niske da bi uništile korjen biljke u zemljištu. Tako da se najviše odrazilo na sukulente, tj. malo žbunasto bilje. Ali sve zavisi od lokaliteta do lokaliteta. Mi u Herceg Novom imamo 9 lokaliteta gdje su različite temperature", navodi Spaićka.
Prema njenim riječima najviše su stradale biljke mesnatog lista – kaktusi i aloje, a na niske temperature odreagovale su i palme i agrumi, koji su preživjeli šok. Najgore je prošao fikus, koji podnosi temperature do -1, u nekom kraćem vremenskom period. Fikusi su u Novom tako praktično desetkovani.
Vanja Spaić se nada da niske temperature nisu umnogome uticale na populaciju palmi, te da će se one regenerisati u narednom periodu.
"Malo je oštećenja na listovima na pojedinim mjestima, ali nije svuda. Kod nas je, na primjer, bilo na petlji, gdje su zasađene male Vašingtonije malo reagovale. Ali vidi se da su se regenerisale i da su počele da se vraćaju", kazala je Spaićka.
Ona je takođe istakla da mimoza, koja inače cvjeta u ovom periodu, dobro reaguje na niske temperature, te vjeruje kako je populacija mimoze u Novom uspjela da preživi sibirski hladni talas.
Kada je riječ o gradskom zelenilu, treba sačekati malo kako bi se utvrdilo da li su oštećene biljke u stanju da se regenerišu, pa da se izmrzle uklone. Njihov oporavak zavisi od toga u kojoj mjeri je smrzavanje zahvatilo biljku.
Na primorju se očekuje još jedan hladni talas u toku zime, koji neće biti toliko intenzivan kao prvi. Poslije njega u JKS treba da utvrde koliko je štete na zelenom fondu i koliko biljaka je moguće spasiti.
(radio Jadran)
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR